Hatutan.com, ( 22 Juñu 2024), Díli—IX Governu Timor-Leste ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, deside atribui naran martíres da Pátria (Saudozu) na’in-ualu (8) nian bá Repetidor-hitu (7) no Branching Unit ida (1) hanesan onra ida atu dignifika eroi sir-nian iha luta ba ukun rasik-aan.
Lee Mós: Kapasidade Internet Husi Tore Provider Telekomunikasaun Sira iha TL La Sufisiente

Xanana esplika martir na’in-ualu nia istória ne’ebé sira-nia naran tau ba Repetidor ho Branchit Unit. Foto/Elio dos Santos da Costa
Projetu dada kabu submarinu ne’e nu’udár esforsu no legacy husi VIII Governu konstitusional ne’ebe lidera husi Primeir-Ministru Taur Matan Ruak hodi selebra kontratu akizasaun no instalasaun kabú submarinu fibra ótika husi komapañia Alcatel SubMarine Network Austrália mai Timor Leste.
Maertir sira ne’ebé sira-nia naran tau ka saran bá Repetidor ho Branchit Unit mak hanesan;
- Repetidor no R4101 Saudoza Maria Udu Bele
- Repetidor no R4102 Saudza Rosa Bonaparte Soares ” Muki”
- Repetidor no R4103 Saudoza Dulce Maria da Cruz ” WE WE”
- Repetidor no R4104 Saudozu Fernando de Araújo La sama
- Branch unit Saudozu Espirito Santo
- Repetidor no R4301 Saudozu José da Silva
- Repetidor no R4302 Saudozu Venâncio Ramos Amara Ferraz
- Repetidor no R4303 saudozu Dinis Carvalho da Silva “Nelo Kadomi Timor” .
“Okaziaun ida ne’e, la’ós deit nu’udar eventu importante ida bá ita dezenvolvimentu teknolojia no modernizasaun rede telekomunikasaun, maibe mós nu’udár rekoñesimentu ida ba ita-nia eroi sira nia aten brani, dedikasaun no sakrifísiu, ba ita nia nia país nia independensia no ba dezenvolvimentu aban bainrua nian,” Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Manitelu hateten iha nia diskursu iha seremonia dedikasaun naran eroi sira-nian ba Repeater iha Kabu Submarinu iha Portu Díl.
Naran veteranu na’in-ualu ne’ebé saran ba repetidor no branc unit hirak ne’e hetan aprovasaun husi Konsellu Ministru iha loron 5 fulan-Juñu 2024 ne’ebe aprezenta rasik husi Ministru Miguel Marques Manitelu

PM Xanana kari ai-funan ba tasi-laran iha ámbitu serimónia atribuisaun maran Martir Na’in-Ualu (8) bá Repetidor no Branch Unit iha Kabu Submarinu, Sábadu (22/06/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa
Miguel mos esklarese katak konklui konstrusaun no instalasaun Kabu Fibra Óptika no garante ligasaun internet ida ho kualidade ba sidadaun sira hotu iha territóriu nasionál mak komprimisu ida husi komprimisu IX governu nian ne’ebe Primeiru Ministru hato’o iha nia diskursu iha okaziaun tomada de pose ba IX Governu Konstitusional.
Mezmu prosesu ida ohin, nudar prosesu inísiu ida husi prosesu seluk ba Instalasaun nian, maibe Governu kompromete no tuir kalendariu ne’ebé iha, antes tinan 2024 remata, iha ona kabu fibra ótika ida ne’ebé prontu ona para oferese internet ho kualidade no lalais ba Timor oan sira.
Governu fiar katak, instalasaun kabu suumarinu la’ós deit moderniza rede telekomunikasaun ne’ebé halo ema hotu iha ligasaun ba malu no ba mundu hodi aproveita telekomunikasaun global.
Istória Luta

Xanana asina plaka. Foto/Elio dos Santos da Costa
Iha biban ne’e PM Xanana Gusmão haktuir istória kona-bá eroi no martir sira, liu-liu martir na’in-ualu (8).
Xanana saliente katak karik martir hamutuk 2,000 ne’e la mate iha funu laran Timor-Leste la hetan ukunaan. Ne’e duni, bainhira dedika ka tau sira nia naran iha repetidór ka kabu submarinu ne’e hakarak rekoñese katak sira-nia sakrifisiu no sakrifisiu povu tomak nian nune’e bele halao knar boot hodi hadia povu nia moris no ra ida ne’e nia dezenvolvimentu,
Maria Tapo, feto Bobonaro oan ida ne’ebé uluk kaer kilat hodi hasoru inimigu.
Rosa Bonaparte Soares, joven feto ida ne’ebe iha 7 Dezembru 1975 hamutuk ho Borja da costa no sira seluk ema oho iha portu Díli.
Dulce Maria da Cruz, feto matenek ida ne’ebé Saudozu Sahe nia kaben
Fernando de Araújo La Sama, mate iha tempu ukun an nia tempu ukun an ho dedikasaun boot ba ukun rasik aan iha Frente Klandestina
Agostino Espirito Santo komandante ida, komandante boot tebes-tebes tanba nia kbiit komandu halo iha parte sul Suai ne’ebá kaptura inimgu kilat barak tebes, iha inisiu funu, maibe tanba lakohi kumu-liman maka FRETILIN haruka oho tiha nia. Nia komandante diak tebes-tebes, kilat barak tebes-tebes.
Jose da Silva, sarjentu ida nia mak iha Aileu ne’ebá, maibé mós tanba lakohi kumu liman, FRETILIN kaer hodi oho tiha.
“Ita nu’udar timoroan ita tenke rekoñese sira-nia hahalok,” Xanana afirma iha nia diskursu.
Komandante Venancio Ferráz, komandante ida Ainaro oan, depois de kampaña 1997 to’o 1998 inimigu harahun tiha baze apoiu, membru Komite Sentral barak oho tiha, balun mai rende , ikus sai fali eroi.

Ró Alcatel Submarine Network (ASN) to’o Timor-Leste. Foto/Elio dos Santos da Costa
Xanana haktuir iha forsa na’in 80 ka uitoan deit mak iha ponta leste ne’eba buka atu re-organiza no lao-lao deit iha Timor, komandante Ferraz mak kaer iha Ainaro ne’eba, hela polutaun rua hanesan ne’e, ho tan komandante ida iha Same nia okos ne’eba mos polutaun ida hodi bele hamutuk la liu na’in-500 bele kontinua funu ne’e.
Xanana hateten ho martir sira hahalok mak governu deside tau iha repetidores sira nune’e hodi lembra fali katak hodi sira, liu husi sira no hamutuk populasaun tomak ne’ebe maté mak nakfilak rai ida-ne’e bá nasaun independente no soberanu.
Tuir informasaun iha Segunda, 24 fulan-Juñu 2024, iha Bebonuk, Díli sei halao koneksaun Kabu Fibra ótika ba iha cable station iha Bebonuk nune ekipa sei hahú halo instalasaun husi Díli ba kabus vokus nian besik Darwin-Austrália.
Tuir planu konektividade bá brancit unit vocus iha loron 01 fulan-Agostu 2024, signifika katak sei fulan-rua (2) mai no prsija mos fulan-rua (2) tan hodi koko kabu ne’e iha tasi okos, tuir alvu sei konklui iha tinan ida ne’e liña internet sei lao ho diak.
Jornalista : Leopoldina de Carvalho