Oe-Cusse
Espozisaun Setór Produtivu iha RAEOA, Oportunidade Ba Foin-sa’e sira Atu Aprende
Published
5 months agoon

Hatutan.com, (23 Setembru 2025), Oé-Cusse– Difat liuhosi Prosivu no Oxfam iha Timor-Leste no organiza husi Mata Dalan Institute (MDI), Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL), Timor-Leste Organic Fertiliser (TILOFE), Ermera Ai-Kulat Mutin Organiku (EAMO), Forum Juventude Defisiensia Ermera (FJDE), organiza espozisaun ho tema jeral “Promove Foin-sa’e iha Setór Produtivu Investe Agora iha Reijaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).

Espozisaun iha RAEOA. Foto/Juvinal Cabral dos Santos
Espozisaun ne’e hanesan espasu ida ba foinsa’e sira bele aprende ba malu kona-bá meus sira ne’ebé maka sira uza iha prosesu hodi dezenvolve setór produtivu hodi hafoun grupu produtivu.
Diretór Ezekutivu Mata Dalan Institutu (MDI), Estevanos Coli hateten, espozisaun ne’e realiza tanba prosesu ida kolaborasaun entre parseiru sira iha projeiu hafoun ho grupu produtivu foinsa’e sira iha munsípiu hotu-hotu.
Espozisaun ida ne’e la’ós atu hatudu de’it kona-bá produtu, maibé oinsá maka foinsa’e sira bele aprende ba malu kona-bá meus sira ne’ebé maka sira uza iha prosesu hodi dezenvolve setór produtivu.
“Iha prosesu ida ne’e ita hakarak loke espasu diálogu entre sira grupu produtor foin-sa’e ho governu ho parseiru sira hotu-hotu atu iha komitmentu hanesan, hanoin hanesan kona-bá ideia dezenvolve setór produtiva ne’e rasik atu bele diversifika ekonomika rai-laran,” Diretór Ezekutivu Mata Dalan Institutu (MDI), Estevanos Coli, ba Jornalista sira iha salaun Alfandega Palaban, RAEOA, Tersa (23/09/2025).
Diretór MDI haktuir, prosesu ida ne’e sei lori tempu naruk, maibé hanoin diak atu bele kompleta setór petrolifeiru ne’ebe maka dala barak nia fó returnu barak liu, maibé ho atividade dezenvolve setór produtivu no diversifikasaun ekonomika bele tulun ka dezenvolve makina estadu, no bele dezenvolvimentu husi area rural maka sa’e ba iha nasional.
Nia esplika, iha espozisaun grupu kooperativa, grupu organizadu sira mai husi grupu oin-oin, sira grupu lokal iha grupu 20 no grupu foin-sa’e sira ne’ebe reprezentante husi munsípiu 13, iha espasu diálogu ne’e sei loke oportunidade la’ós ba foin-sa’e deit, maibé ba governu mós, tanba dezenvolve setór produtivu, ne’e la’ós deit responsabilidade governu nian, maibé responsabilidade ema hotu nian.
Espozisaun ida ne’e ba faze daruak ne’ebé faze primeiru iha Rabilau iha fulan ida ba kotuk, agora ida ne’e tama ba faze segundu, faze sira tuir mai sei realiza maibé eventu ne’ebe maka parese ketak uituan, maibé oprtunidade kontinua fó ba grupu produtór sira, no grupu foi-nsa’e sira.
Espozisaun ida ne’e hetan apoiu husi Difat, liuhusi Prosivu no hamutuk Oxfam iha Timor-Leste ho nia parseiru sira maka implementa, osan mai iha MDI ho montante $38,000.00 ba atividade hotu-hotu.
Country Diretór Oxfam Iha Timor-Leste, Pankaj Anand, hateten, eventu ida ne’e importante tebes tanba envolve ema barak hodi loke espasu diálogu aberta ho foin-sa’e produtivu sira atu investe agora.
“Iha fatin ida ne’e ita haree ba joventude grupu produtivu foin-sa’e sira atu servisu hamutuk haree oinsa sira bele fahe sira nia informasaun kona-ba kria oportunidade ba setór Governu. Ita espera katak ita sei hetan oportunidade ba grupu foin-sa’e produtivu sira oinsa atu hetan alinamentu formasaun teknika no apoiu ho finanseiru,” nia hateten.
Xefe Gabinete Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKOOP), Leovogildo Belarmino iha nia diskursu hateten investimentu ne’e tenke diversifika hanoin metodu halo ne’e, liu-liu hamosu ideia foun, hamosu inovasaun, kreatividade foun sira atu bele hahu buat ruma ne’ebé sente iha kbiit no kapasidade.
Nia dehan parte sira apoiu foinsa’e la’ós sai hanesan de’it observador ida ne’ebé hein de’it labele sai hanesan instrumentu ba ajenda politiku husi partidu sira, maibé tenke hahú halo buat ruma liuhosi kreatividade rasik.
Kretividade joven nia mai husi diversifikasaun ne’e mak enkoraza joven sira oinsa auto kritiku ba nia an rasik saida mak foinsa’e ne’e atu halo ba nia an rasik, ba komunidade no mos ba nasaun ida ne’e.
“Ohin loron ita hotu akompaña katak iha Timor-Leste maioria domina husi joven sira idade 10-24 ita bele dehan 30% ne’e forsa traballu ida ne’ebé forsa la halimar iha Timor-Leste. Ida ne’e orgullu boot ba ita tanba ita iha forsa traballu husi ita nia joven sira, maibé sai mós obstakulu boot ba ita, se karik ita nia joven sira ne’e la ezerse sira nia pozisaun ho di’ak, ita antisipa nu’udar ajente dezenvolvimentu ita nia rai laran tanba dadus husi banku sentral agora ita nia joven barak mak ba servisu iha rai liur tanba menus kampu traballu iha rai laran,” nia hateten.
Reprezentante SEKOOP ne’e husu atu joven no parseiru sira servisu hamutuk nafatin, nia mos fo korajem ba joven sira atu aproveita tempu ho didiak ba atividade ekonomiku ita rai laran.
SEKOOP nia planu prinsipal mak liu-liu panifikasaun programa kuda iha fati-fatin hanesan Bafo Kairala, kuda sorbu ne’e benefisiu barak liu, produtu Bapo kairala ne’e bele sai trigu halo paun, keek no buat oioin, nune’e iha merkadu iha ona, aleinde ne’e fahe ona ba programa merenda eskolar sira.
“Ita nia produtu barak iha Timor-Leste maibe produz rasik ne’e seidauk naton ita fornese de’it 20% – 25% de’it restu ne’e mai husi rai sorin, tanba ita la brani investe ba setor produtivu sira ne’e, governu iha osan maibé ita la brani halo produsaun,” nia tenik.
Grupu produtivu sira ne’ebe maka partesipa iha Espozisaun iha RAEOA maka Salon Nekaf-Messe, Restorante Amor Oebau, Restorante Paka Paka, Bimeni Star, Natnopo, Hadomi Malu, Amasat Oemolo,Aisnão, Feto Wele Matan, Bimafo, Haksolok Paiteno, Naroman Familia, Naobabaun, Nekafmesse, Manu Muti Nunu Henu, Lulpa, Afoaneno, Santa Cruz Padiae Central, Koltei, Mudansa Fatusene, Baibo no mos Kitahara.
Kordenadora Grupu Foinsa’e Tali Laran (FOSTAL) husi Dili, Zelia Ribeiro, hateten grupu Fostal ne’e harii iha tinan 2019, ho ema barak maibé ema baruk hotu entaun ema nain 7 maka ativu to’o agora. Difikulade ne’ebe maka grupu ne’e hasoru maka laiha traktór atu fera rai, tanba iha grupu ne’e kuda mos Pateka, ai-manas, Tomate, tanba ne’e presiza makina atu bele fila rai, tanba iha hera rai maran loos.
Tanba ne’e iha ne’e, atu ko’alia uituan bazeia ba atvidade espozisaun nian ne’ebe halai liu ba tema katak investe agora, iha ne’e oportunidade ne’ebe kapas mai grupu foinsa’e sira ne’ebe halo produsaun hodi hato’o problema saida maka gurpu produtivu sira hasoru iha sira nia atvidade sira.
“Atu hato’o ami nia problema ba iha governu sira, atu bele resolve ami nia problema, ne’ebe maka ami hasoru liu-liu ba iha setór Agrikultura nian, tanba ami mos kuda pateka, Ai-manas, no Tomate entaun ami presiza makina fera rai, hodi ajuda ami nia atividade refere,” nia hateten.
Grupu Hadi’a Ambiente Dezenvolve Agrikultura no Ekonomia Ba Komunidade (HADAEK) husi Viqueque, Nabila Celsia, hatete, grupu ne’e foin harii, iha tinan 2024, iha grupu nia laran ema mesak estudante de’it hamutuk ema 27; feto 5 no mane 22, maibé iha grupu nia laran estudante voluntariu de’it, Tanba ema ne’ebe envolve iha voluntariu ne’e so ema fuan boot.
Grupu ida ne’e atu hadi’a ambiente, dezenvolve agrikultura no ekonomia komunidade no liu husi ekipa ida ne’e mai ho nia prinsipiu katak, vontade, badinas no esperansa, tanba ida ne’e atu tulu komunidade sira oinsa mak atu dezenvolve komunidade sira hodi kria rasik osan ba ita nian aan.
“Se iha ona vontade maka ita tenke badinas, se iha ona badinas ita tenke pasensia no iha esperansa, tanba ekipa ida ne’e mós mai ho rasik nia prinsipiu tanba ne’e ami hanesan voluntariu estudante.”
Jornalista: Juvinal Cabral dos Santos
You may like

Hatutan.com, (26 Setembru 2025), Oé-Cusse-Grupu agrikultor sira iha Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambenu (RAEOA) halerik tanba produtu lokál la folin iha merkadu.
Oe-Cusse
Jogu Online iha Otél Oe-Upu Labele Fó Todan Bá Oé-Cusse Oan
Published
5 months agoon
25/09/2025
Hatutan.com, (25 Setembru 2025), Oé-Cusse- Prezidente Autoridade Rejaun Administrativu Espesial Oe-Cusse Ambeno (RAEOA), Regio da Cruz hateten prezensa jogu online no online scamming ne’ebé parte autoridade Polísia sira deskobre no deteta hodi halo buska no apreensaun iha Otél Oe-Upu la bele sai fali todan id aba Oé-Cusse oan.
Oe-Cusse
Lucia Falo, Moris Susar La Hetán Direitu Ba Subsídiu Defisíensia
Published
6 months agoon
30/08/2025
Hatutan.com, (30 Agostu 2025), Oé-Cusse– Lucia Falo (idade tinan 20), nu’udár abitante ida husi Aldeia Makela, Suku Taiboko, Postu-Administrativu Pante Makasar, Rejiaun Administrativu Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) moris susar no mukit loos iha baraka ki’ik ida.

Ministra Élia Amaral Dezmente Komisaun Rekrutamentu PNTL Ne’ebé Dehan Reajente Laiha

Governu Suspende Tempráriu Rekrutamentu Ajente PNTL 2025

Komisaun E Identifika Projetu Uma Dignu 25 iha Manatuto La’o Atrazu

Suspeitu Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál iha Hera Aumenta Ba Na’in-Haat

FM Konsidera MI Inkapasidade no Fase-Liman iha Polémika Rekrutamentu Kadete PNTL

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Dili1 week agoOfisiál Mídia SEKOMS Impede Jornalista Hatutan.com Halo Kobertura iha RTTL,E.P
Justisa & Krime1 week agoTribunál Rekursu Deside Estadu Selu Kompensasaun bá Gil da Costa “Puto Naldo Rei”, Antigu Prezidente RTTL,E.P
Dili1 week agoAsidente Tráfiku iha Área Eskola UNAMET, Joven Na’in-rua Lakon Vida
Nasionál1 week agoImpede Jornalista Hatutan.com, AJAR Konsidera SEKOMS ho Nia Subordináriu Prátika Rejime Ditadura Soeharto
Polítika1 week agoKomisaun A Preokupa Servisu Asesór iha Ministériu Sira
Nasionál6 days agoHahalok Ofisiál Mídia SEKOMS Bele Fó Impaktu Ba Índise Liberdade Imprensa Timor-Leste
Nasionál1 week agoKandidatu PNTL Na’in-10.597 Aprovadu Ba Faze Teste Médiku
Nasionál7 days agoImpede Jornalista Hatutan.com, Conselho de Imprensa Konsidera Ofisiál Mídia SEKOMS Komete Violasaun Grave Ba Konstutisaun RDTL








