Hatutan.com, (19 Jullu 2024), Díli-Maioria projetu emerjénsia sira ne’ebé Ministériu Obras Públikas (MOP) halo adjudikasaun direta bá kompañia sira hodi halo reabilitasaun estrada sira iha kapitál Díli kuaze atinje porsentu 80 (80%).
Lee Mós: Ema Balun Lori Veteranu Nia Naran Impede Projetu Reabilitasaun Estrada Alas Vila Bá Wedauberek

Projetu reabilitasuan estrada husi Kristu Rei bá Dolog-Oan. Foto/Tome da Silva
Kompañia hirak ne’ebé durante ne’e kaer projetu emerjénsia sira iha kapitál Díli mak hanesan, Empreza Carya Timor-Leste, Kompañia Arquiris Unipessoál Lda, kompañia Montana Di’ak Unipessoál Lda, kaer projetu estrada hosi Rotunda estátua Prezidente Nicolau Lobato bá Rai-kotu, Kompañia Jonize Construction Unipessoál Lda, toma konta estrada Delta I no Fomento bá Manleu, Kompañia Star King Unipessoál Lda, kaer projetu estrada Delta II no Delta IV, Kompañia Fortuna Unipessoál Lda, kaer projetu reabilitasaun estrada diresaun Manleuana.
“Mai relata ba Primeiru-Ministru progresu servisu projetu emerjénsia reabilitasaun estrada iha Dili laran, ne’ebé balu atinje ona 70%, balu 80%, urbana nian kala semana ida rua tán, parte balu tau ona alkatraun, iha urbana Dili laran nian, Delta 1, Delta 2, Delta 4, bá Manleu, sira selseluk tán, ho estrada sira Dili laran ne’e, ita espera katak, tama fulan-Agostu ne’e kompañia sira bele entrega ona bá Governu,” Ministru Obras Públikas (MOP) Samuel Marçal hatete bá Jornalista sira hafoin hasoru malu ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Palásiu Governu, Díli, Sesta (19/07/2024).
“Konstrusaun ne’e todan mak ida sub-base ho base post sira ne’e ho drainazen sira. Mas, ne’e kuaze konklui hotu ona, ha’u fiar katak, segundu semana iha fulan-Agostu nia laran ne’e hothotu konklui,” nia hateten.
Kona-bá estrada iha área Perumnas nian ne’ebé to’o agora kondisaun sei aat, governante ne’e dehan, parte Perumnas nian kompañia foin mak manán tender iha fulan kotuk, ne’ebé sira halo hela.
“Ailok-laran nian ne’e iha prosesu hela dezeñu, kuandu hotu ona, ita bá tender, para sira bele kontinua Ailok-laran nian. Ne’ebé, prontu, ita labele halo buat hothotu iha tinan ida nia laran ka lae, haree mós ho kapasidade Governu nian, neineik mós ita buka halo servisu bá responde bá nesesidade ita nia povu sira-nian,” Samuel Marçal informa.
Alende ne’e estrada iha kapitál nasaun, maibé, projetu sira balu ne’ebé mak la’o iha munisipiu, liu-liu iha parte Súl nian hanesan Covalima, Manufahi, balu iha Ainaro, no balu iha fatin sira seluk ne’ebá, lubuk ida konklui ona. Tanba ne’e, iha fulan-Agostu nia laran ne’e barak kompañia entrega bá Governu.
Hatán kona-bá orsamentu hira mak governu aloka hodi gastu bá projetu emerjénsia sira, Ministru Samuel Marçal dehan de’it katak, orsamentu bá projetu sira, totál hamutuk bá tinan ida ne’e iha millaun $32.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres