Connect with us

Justisa & Krime

Rede Advokasia Direitu Feto Kondena Violénsia Hasoru Feto no Labarik-Feto

Published

on

Hatutan.com, (24 Outubru 2024), Díli – Rede advokasia iha Timor-Leste luta ba direitu feto no labarik-feto kondena hahalok violénsia bazeia ba jéneru ne’ebé akontese iha Timor-Leste.

Lee Mós: MSSI Lansa Padraun Prosedimentu Operasionál Jestaun Protesaun Labarik no Proteze Vítima Violénsia Bazeia bá Jéneru

Iha tinan 2024, Fokupers rejista kazu hamutuk 215 inklui kazu referral ne’ebe mai husi ALFELA, PRADET no membru referal sira seluk, maibé grave liu akontese  iha fulan-Outubru 2024.

Advertisement

Rede advokasia iha Timor-Leste luta ba direitu feto no labarik-feto. Foto/Tome da Silva

Rede Advokasia Timor – Leste hanesan FOKUPERS, ALFELA, JSMP, Y, HAK, PRADET, Rede Feto Timor-Leste, Fundasaun Forum Komunikasaun Juventude Oratorio Don Bosco (FFCJ Don Bosco), Casa Vida, Uma Mahon Salele, Fundasaun Prontu Atu Servi (FUPAS Baucau), Uma Paz Oekusi, Uma Paz ba Fundasaun Luta ba Futuru Manufahi, F,KHC/Uma Paz Viqueque no Uma Mahon Luzerio – Lospalos, Kinta (24/10/2024), halibur malu hodi afirma sira-nia pozisaun hasoru kazu violénsia ne’ebé akontese ba feto no labarik-feto sira.

Esforsu barak maka Organizasaun Sosiedade sivíl hamutuk ho Governu no Ajénsia Internasionál sira halo hodi luta kontra violénsia hasoru feto no labarik-feto sira iha  Timor-Leste, maibé violénsia hasoru feto no labarik-feto kontínua ás to’o halakon feto no labarik inosente sira-nia vida.

“Akontesimentu iha loron 20 Outubru 2024 iha Becora iha madrugada. Vítima inisiál B.C ho kondisaun gravida ka  isin-rua fulan-ualu (8) tenke lakon nia vida ho de’it podér no agresivu husi suspeitu ho razaun deskonfia. Hahalok krime ne’e labele tolera no laiha razaun seluk atu suspeitu halakon nia kaben no oan nia vida.

Bebé ne’ebé inosente loos tenke mós simu aktu violénsia husi suspeitu. Vítima nu’udar feto ida ne’ebe kalan loron buka osan ka halo negósiu fan roupa no sapatu iha Merkadu Taibessi hodi sustenta nia família.

Ida seluk, akontesimentu iha rai Irlanda iha loron 14 Outubru 2024, lori notísia triste tebes mai Timor-Leste liu-liu ba inan sira, inan ho aman loloos sai fatin ne’ebé hakmatek, fatin seguransa, fatin domin, maibé tamba de’it orgullu no interese inan-aman nian tenke baku mate oan ne’ebe inosente loos la hatene hahalok mundu no família nian.

Iha okaziaun ne’e Rede Advokasia hakarak hato’o no bolu dala ida tan ba públiku hodi kondena hahalok violénsia sira hasoru feto no labarik-feto ne’ebe akontese iha moris família, komunidade no sosiedade, tanba sira-nia vulnerabilidade no estatutu ne’ebe kbi’it laek. La’ós de’it violénsia hasoru feto no labarik-feto maibé feminisida akontese tan iha Timor-Leste independente no Demokrátiku.

Advertisement

Labarik-feto maioridade, iha loron 11 Outubro 2024, iha loron internasionál ba labarikfFeto, loron ida-ne’e sai loron ne’ebe moruk iha istória nasaun ida ne’e tanba vítima labarikfFeto ho idade tinan 14 lakon vida tan hetan agresaun fíziku no tratamentu kruél husi tiu no tia rasik no violasaun seksuál husi nia tiu ne’ebé husi nia infánsia nia laran metin ba sira nu’udar inan-aman.

Husi ne’e akontese barak durante nia moris infánsia to’o iha loron akontesimentu ida, vítima hetan agresaun fízika maka’as husi nia tiu no tia hodi rezulta vítima nia ulun ran. Vítima hetan trauma psikolójiku maka’as to’o lakon nia konsiénsia hodi ba halo tratamentu kedas iha HNGV.

Maske vítima sei iha situasaun ne’ebé difisil, família husu pedidu alta ho razaun ne’ebé la kondisionál ho intensaun trata saúde liu husi dalan alternativu ka kultura. Liu de’it loron 12 família lori hikas vítima ba fali HNGV ho kondisaun ne’ebé grave loos no iha loron 11 Outubru 2024 vítima hakotu iis.

Natalia de Jesus Cesaltino  hanesan portavós rede defensor ba direitu feto no labarik-feto afirma problema violénsia doméstika, violénsia bazeia ba jéneru (VBJ) ne’ebé akontese iha Timor-Leste hanesan korrente ida ne’ebe laiha rohan no sai nafatin problema  dilematiku tebes ba feto sira atu moris livre husi violénsia.

Nia dehan, mézmu Timor-Leste iha instrumentu legál barak hodi asegura feto no labarik-feto sira hetan justisa ida ho dignu no oinsá mak bele prevene violénsia iha nivel komunidade, família no sosiedade liu-liu atu asegura feto no labarik feto livre hosi torturasaun, lakon liberdade no vida tanba de’it hasoru forma violénsia oioin.

Advertisement

Iha Artigu 18 Konstituisaun garante protesaun ba labarik no Artigu 17 Igualdade hanesan moris iha família, sosiál, ekonomia no kultura. Estadu Timor-Leste ratifika Instrumentu Internasionál oioin atu próteze feto no labarik no ezije estadu nia obrigasaun atu fó protesaun no hakonu direitu umanu ema hotu nian, inklui adopta dokumentu Fraternidade Umana.

Lei protesaun labarik no joven iha risku ne’ebe promulgadu no estabelese mekanizmu sira atu proteje no garante labarik sira nia direitu tenke asegura no garante feto livre husi violénsia no diskrisaun sira.

Iha oportunidade ida ne’e hakarak agradese tebes ba Governu Irlanda, autór judisiáriu sira ne’ebe imediatamente foti asaun investigasaun kle’an ba kazu ne’e hodi hatudu sira nia solidariedade hamriik iha vítima no komunidade timorense hodi fó sira nia apoiu tomak atu vítima hetan justisa. Agradese mós ba komunidade Irlanda no komunidade Timorense tomak iha ne’ebá hodi fó sentidus de amizade kariñu ba Alin ki’ik inosente ne’e.

Akontesimentu seluk iha fulan-Septembru 2024, iha Bairro Moris Foun, Comoro, vítima ho inisiál D.M. hetan agresaun fízika hanesan ta’a husi suspeitu nia kaben hodi rezulta hetan kanek todan iha hasan no ulun ho razaun deskonfia. ne’ebe ho kondisaun kuaze lakon nia vida.

Hahalok violénsia sira ne’ebe feto adultu barak tenke simu husi sira nia parseiru moris no labarik-feto hetan husi família rasik ne’ebe loloos tenkie proteje maibé agresaun violentu sira estraga to’o hakotu sira nia vida. Uma no família nu’udar fatin hafahe domin no hatudu inísiu respeita malu nian, sai tiha fatin fuik no laiha konfiansa no domin.

Advertisement

Rede Advokasia lamenta no kondena maka’as kualkér aktu violénsia sira ne’e nu’udar siklu violénsia ne’ebe kontínua tanba implementasaun Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD) No.7/2010, seidauk másimu mezmu iha polítika no inisiativa oioin maibé sei nafatin iha nivel serimoniál de’it.

Feto Timor-Leste terus barak no mate ona tanba de’it nia estatutu nu’udar feto iha tempu okupasaun tempu naruk liuliu iha militár Indonézia nia ukun. Labele tan ona feto Timor-Leste no labarik-feto terus no mate tan violénsia husi família rasik iha tempu Timor-Leste nia indesénsia ida ne’e.

Tanba-ne’e Rede Advokasia hakarak apela no ezije ba entidade no autoridade relevante hanesan tuir mai ne’e;

Parlamentu Nasional tenke asegura alokasaun orsamentu sensivel ba jéneru iha Orsamentu Jerál Estado iha Liña Ministériu Xave sira ba implementasaun Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD) no Planu Asaun Nasional Violénsia Bazeia ba jéneru (PAN VBJ) 2022-2032 no halo fiskalizasaun ho rigorozu ba ninia implementasaun programa sira.

Husu ba Órgaun Judisiáriu sira atu implementa Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD) no lei sira seluk ne’ebe relasiona ho aktu krime ho rigorozu no aplika duni tuir normas judisiál ne’ebe iha ona no avalia regulármente tendénsia krime sira ne’ebe julga iha tribunal no pena ne’ebe aplika ba (kondenadu) sira. Ida-ne’e esensiál tebes atu asegura katak sistema legal/jurídiku funsiona hodi garante protesaun adekuada ba vítima sira no prevene krime seluk akontese iha futuru.

Advertisement

Husu ba Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) halo atuasaun imediata ba krime públiku tuir lei haruka no kna’ar PNTL nian ho severidade.

Husu ba Sekretaria Estadu ba Igualdade (SEI), atu haluan no haforsa liután sosializasaun ba Lei sira ne’ebe liga ho Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) hodi abranje ba komunidade iha territóriu tomak, ho koordenasaun besik liu tan ho sosiedade sivíl hodi muda norma sosiál sira ne’ebe kontínua haforsa imbalansu podér no dezigualdade iha sosiedade no husu mós atu aselera revizaun Lei Kontra Violénsia Doméstika.

Husu ba Ministériu Xave sira nu’udar implementadu Lei Kontra Violensia Doméstika no Planu Asaun Nasional Violénsia Bazeia ba Jéneru atu tau iha Planu Asaun Anuál tinan 2025 nia ba oin iha alokasaun Orsamentu Jeral do Estadu ba dezempeñu sira nia funsaun iha prevensaun no responde ba violénsia Bazeia ba Jeneru .

Husu ba Provedór Direitus Humanos no Justisa (PDHJ) atu asegura implementasaun Lei liu hosi monitorizasaun ba lei sira Manuál, Regulamentu sira nia implementasaun ho efikás tuir prinsípiu direitu umanu no boa governasaun.

Husu no ezije ba Ministériu Saúde atu responde ho maxima ba kazu violénsia bazeia ba jéneru ne’ebé ho kondisaun grave atu fó atendimentu médiku ho responsabilidade nu’udar profísionál ema saúde nian no haforsa liután koordenasaun no komunikasaun iha prosesu referral nian sira.

Advertisement

Husu ba Igreja Katólika no Konfisaun Relijiozu sira hotu iha Timor-Leste atu haforsa liu tan formasaun ba kazál pre-matrimóniu ba komunidade ein-jerál tuir prinsípiu no valores Relijiaun idak-idak nian hodi promove pás no respeita Direitus Umanus no hakribi violénsia.

Ba organizasaun sosiedade sivíl hotu atu haforsa rede advokasia iha prevensaun, protesaun no prestasaun servisu iha akompañamentu ba vítima violénsia Bazeia ba jéneru (VBJ) iha territóriu tomak.

Ba Lideransa komunitáriu sira atu garante katak komunidade sira hotu bele iha konsiénsia atu prevene violensia hasoru feto iha komunidade no hala’o kana’ar hodi responde ba violénsia bazeia ba jéneru (VBJ) tuir lei haruka.

Husu ba komunidade sira hotu atu hakribi no hapara violénsia oioin hasoru feto no labarik atu halo medida prevensaun antes akontese no responde imediata ba violénsia doméstika bainhira akontese, tamba violénsia doméstika konsidera nu’udar krime públiku. Ba se de’it mak haree no rona violénsia doméstiku akontese iha uma ka iha fatin públiku sira hato’o kedas keixa ba polísia atu tulun vítima.

Jornalista Estajiáriu : Lazaro Pereira Quefi

Advertisement

 

 

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Tribunál Rekursu Deside Estadu Selu Kompensasaun bá Gil da Costa “Puto Naldo Rei”, Antigu Prezidente RTTL,E.P

Published

on

By

Hatutan.com, (03 Fevereiru 2026), Díli-Tribunál Rekursu deside no ezije Estadu Timor-Leste selu kompensasaun ho pagamentu tipu rua ba antigu Prezidente Konsellu Administrasaun Rádiu no Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL,E.P), Gil da Costa “Puto Naldo Rei”.

(more…)

Continue Reading

Justisa & Krime

Kazu Fornesimentu Kombustível no Manutensaun Karreta RTTL,E.P iha Ona Tribunál

Published

on

By

Hatutan.com, (28 Janeiru 2026), Díli– Ministériu Públiku aprezenta ba Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID)  kona-bá kazu projetu fornesimentu kombustível no manutensaun karreta iha Rádiu Televizaun Timor-Leste Empreza Públiku (RTTL,E.P).

(more…)

Continue Reading

Justisa & Krime

Ministru Nelio Isaac Sarmento Hetan Prosesu iha Tribunál Tanba Alegadamente Abandona Nia Oan Biolójiku husi Relasaun ho DS

Published

on

By

Hatutan.com, (26  Janeiru 2026), Díli–Ministru Joventude,  Desportu, Arte no Kultura  (MJDC-sigla portugés), Nelio Isaac Sarmento, Segunda (26/01/2026), marka prezensa iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID) hodi kumpre notifikasaun Tribunál nian ba prosesu alegadamente abandona nia oan biolójiku hosi relasaun ne’ebé antes ne’e nia halo ho DS.

(more…)

Continue Reading

Trending