Hatutan.com, (11 Novembru 2024), Díli-Bankada Fretilin iha Parlamentu Nasionál (PN), kestiona programa “Dapur bá Povu” ne’ebé Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, utiliza orsamentu Estadu nian halo de’it iha resintu Palásiu Prezidensiál, Ai-tarak Laran, Díli, no la alarga bá to’o munisípiu sira.
Lee Mós: Deputadu Na’in-12 Vota Kontra Orsamentu Prezidénsia Repúblika $10,844,151

Palásiu Prezidensiál realiza kampaña nutrisaun nasional, Segunda (25/07/2022). Foto/Dok,Hatutan.com
Membru PN hosi Bankada Fretilin, António Moniz Kalau, haktuir bainhira iha audiénsia ho gabinete Prezidente Repúblika nian iha Sala Komisaun C-PN, sira mós husu atu alarga ka haluan tán programa prezidente nian Dapur bá Povu” ne’e bá fatin seluk, tanba sira haree Timor-Leste la’os iha Dili de’it.
“Dapur bá Povu ne’e konsentra de’it iha Palásiu prezidente no la alarga bá munisípiu sira seluk. Entaun, ami husu para programa ne’e atu alarga mós bá munisípiu sira seluk, tanba Dapur bá Povu ne’e akumula Timor-Leste tomak,” Deputadu António Kalau, hatete durante intervensaun iha Plenária PN, iha ámbitu debate espesialidade OJE 2025 nian bá loron dahuluk, Segunda (11/11/2024).
Deputadu António Kalau, foti kestaun ida ne’e, tanba hamutuk ho deputadu Antóninho Bianco no Abílio Quintão Pinto, sai hanesan Proponente bá Propósta númeru 36, iha títulu Prezidénsia Repúblika nian, liu-liu iha Programa “Inisiativa Dezenvolvimentu Prezidente Repúblika nian”, iha ne’ebé husu atu altera tiha osan balu hosi programa.
Programa ida ne’e iha dotasaun inisiál ho $1,367,500, nune’e, deputadu proponente sira husu halo alterasaun rihun $192, no dotasaun finál $1,175,500.
Iha justifikasaun sumária ne’ebé leitura hosi Sekretária meza PN, Deputada Virgínia Ana Belo, fó sai katak, proposta ida ne’e, aprezenta atu halo redusaun bá proposta orsamentál hosi títulu Prezidénsia Repúblika nian, bá programa inisiativa no dezenvolvimentu bá PR, bá divizaun gabinete Prezidente, iha kategoria transferénsia públika.
Razaun ne’ebé deputadu proponente sira fundamentu iha proposta ida ne’e, konsidera katak, PR la’ós órgaun ezekutivu, tanba ne’e, la merese atu hala’o fali servisu sira ezekutivu nian Servisu ida ne’e, parte hosi MSSI nian.
Programa foun ne’ebé Prezidente Repúblika nia proposta iha OJE 2025 ida ne’e, halo sira hakarak atu elimina programa “Dapur bá Povu” tanba atividade sira ne’e MSSI nian, entaun, la devia Prezidente R halo fali atividade sira ne’e.
Deputada Lídia Norberta, hateten, proposta ida númeru 36, ne’ebé mak atu hatiun rihun $192 iha gabinete prezidénsia repúblika, liu-liu bá inisiativa dapur bá povu.
Bazeia bá dadus ne’ebé mak iha, hatudu katak, raes/badak iha Timor-Leste nia persentajen 47.1%, ida ne’e la sura ho krekas ne’ebé maka hamutuk 8.6%, todan menus ne’e 32.1%, ema ne’ebé mak hetan moras anemia 63.2%, sira ne’ebé mak labele asesu bá saneamentu báziku 46%.
Deputada bankada Fretilin konfirma dadus ida ne’e, hatudu katak, dadus ne’e bá Timor-Leste tomak. La’ós bá Dili. Agora, sé ita haree bá programa prezidente da repúblika ne’e, dapur bá povu ne’e halo de’it bá iha Dili.
Prezidente Ramos-Horta, iha reuniaun mensál ho governu, ho primeiru-ministru, ho tán área sira seluk. Gabinéte prezidente mós iha ema sira ne’ebé mak servisu bá Estanting, bá Konsantil nian mós iha, tanba sá mak labele halo buat ida ne’e, para reforsa ministériu solidariedade sosiál, hodi halo polítika ida globál bá ita nia rai-laran tomak, hodi nune’e, ema iha munisípiu hotu hetan.
“Agora, ida ne’e iha de’it Dili laran ne’e, ne’e halo nusa mak ne’e. Entaun, esforsu ida ne’e, esforsu ida dehan, envezde halo para di’ak, kria diskriminasaun no la konsege alvu ida ne’ebé maka iha, para atu redús persentajen ida ne’ebé maka ohin ami aprezenta dehan katak, ladún di’ak. Tanba ne’e mak ami hanoin katak, la nesesáriu atu tau ida ne’e. Sá tan, tau iha kategoria ida transferénsia públikas. Sé ha’u la sala,” nia kestiona.
Deputadu Gabriel Soares, hateten, propósta sira ne’ebé deputadu proponente sira halo, ne’e laiha fatin. Tanba nia hatene, akompaña didi’ak, preparasaun orsamentu jerál estadu 2025, ne’e liuhosi nia prosesu naruk ida. Instituisaun ida-idak halo nia planu, nia programa, halo nia orsamentu, no orsamentu sira ne’e, bá diskute iha Komisaun Revizaun Orsamentu Politika (KROP).
“Tanba ne’e maka, ohin, kolega balu dehan katak, talvéz, primeiru-ministru la-haree liu bá buat ki’ik-oan, ki’ik-oan sira ne’e.Aatu hatete de’it katak, atu defende orsamentu iha KROP ne’e, ida ne’e mós instituisaun sira tenke metin, tenke domina, tenke haree, tanba exelénsia primeiru-ministru tuur iha ne’ebá, atu lori haree, imi nia planu ne’e tau orsamentu atu halo saida-saida. Ne’ebé, exelénsia primeiru-ministru haree borus. Atu ki’ik-oan fali, ka boot fali ka, nia haree hotu,” Gabriel Soares defende.
Deputadu Grabiel, hatete de’it katak, proposta sira ne’ebé deputadu opozisaun sira submete, laiha fatin. Tanba tuir nian, orsamentu ne’e, orsamentu pur-programa. Katak, tau tuir programa ida-idak.
Tuir deputadu CNRT ne’e katak, hanesan reprezentante povu iha PN nia sente admira ka hakfodak, bainhira rona bankada opozisaun sira ‘hakilar’ dehan Prezidente halo viajen bebeik bá rai-li’ur, sá benefísiu mak prezidente lori mai.
Deputada bankada Governu ne’e, hato’o nia apresiasaun bá IX Governu ne’ebé lideradu hosi maun-boot Kay Rala Xanana Gusmão, no Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta.
“Ha’u hatete ida ne’e tanba, ami ko’alia iha ne’e hanesan ami haluha tiha ami nia aan. Ha’u Gabriel ida ema beik, simples ida ne’e, ha’u laiha kbi’it liu atu bá konvense Sekretáriu jerál ONU nian, mai tuur daudauk iha fatin ne’ebá ne’e, ita mai fó tán nasionalidade. Ida ne’e esforsu sé nian?, Nonu-Governu, Prezidente da Repúblika. Ne’ebé, viajen bá li’ur ne’e, nia benefísiu ida mak ne’e,” nia subliña.
“Benefísiu ida fali mak ita bá rame-rame Tasi-tolu, Amu Papa mai ne’e, Ne’ebé, nia benefísiu laiha liu kedas ona, ka?. Ita talvés ko’alia ne’e, povu tuur iha li’ur ne’ebá ne’e hamnasa fali ita. Tanba ida ne’e mak ha’u husu dehan katak, di’ak liu proposta neen (6) ne’e retira. Proposta 6 ne’e laiha fatin,” tenik Deputadu Gabriel.
Deputadu António da Conceição “Kalohan”, hatutan, orsamentu ne’ebé maka alokadu bá PR ninian bá atividade ne’ebé maka halo, tuir nian, prezidente repúblika ne’e iha nia sensibilidade ida ne’ebé maka boot tebes bá problema sosiál, ekonómiku iha nia rai-laran, no tradús pensamentu da luta ninian duni.
“Ha’u hanoin, bainhira, sé señor Prezidente atu halo de’it atividade oan hanesan dapur ne’e, ne’e la’ós tanba tenke asume tiha responsabilidade ezekutivu ninian. Maibé, ne’e kampaña de sensíbilizasaun,” Deputadu Kalohan afirma.
Hafoin rona tiha parte hotu, Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, deklara hodi prosede kedas bá votasaun propósta númeru 36, inklui propósta lima seluk tán hosi bankada Fretilin ne’ebé husu atu halo redusaun bá osan iha programa PR nian.
Iha rezultadu votasaun, hatudu katak, a-favor 22, kontra 40, abstensaun 1. Signifika katak, propósta hosi proponente sira la pasa, no dotasaun inisiál iha programa Inisiativa Dezenvolvimentu Prezidente Repúblika nian nafatin ho $1,367,500.
OJE 2025 bá PR Pasa Iha Espesialidade
Orsamentu Prezidénsia Repúblika (PR) nian, ho valór orsamentu totál $10,844,151, fahe bá Saláriu no Vensimentu ho $4,893,100, Béns no Serbisu ho $4,401,821, Transferénsia ho $1001,000.00 Kapitál Menór $150,000, no Kapitál Dezenvolvimentu $389,230.
Ho programa sira mak hanesan, funsionamentu no dezenvolvimentu institusionál $7,6,72,901, fahe bá kategoria saláriu vensimentu $4,893.100, Bens Servisu $2,051,571, transferénsia públika $180,000, kapitál Menor $150,000, kapitál Dezenvolvimentu $398,230.
Programa reforsa relasaun no kooperasaun Internasionál tau de’it ba kategoria Béns Servisu, $150,000, programa fortalesimentu bá Demokrasia konstitusionalidade, pás, defeza no seguransa bá iha kategoria Béns Servisu $418,750.
Rezultadu votasaun espesialidade bá orsamentu Prezidénsia Repúblika nian pasa ho votu A-favor 41, Kontra 12, Abstesaun 10.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres
A
03/12/2024 at 10:26 AM
Furak. Hein tan notisia kontinuasaun kona ba programa ne’e.