Connect with us

Nasionál

Laiha Masakre Santa Krús Komunidade Internasionál Taka-Matan Mai Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (12 Novembru 2024), Díli- Tenente Jenerál  reformadu, Tito Cristóvão da Costa “Lere Anan Timur”, hateten, sé masakre Santa Krús, 12 fulan-Novembru 1991, la akontese, to’o oras ne’e komunidade internasionál sei kontínua taka-matan bá povu Timor-Leste nia luta bá ukun-rasik aan.

Lee Mós: Timor-Leste Merese Fó Omenajen Bá Ema Hotu Ne’ebé Mate iha Masakre Santa Krús

Tenente Jenerál reformadu, Tito Cristóvão da Costa “Lere Anan Timur” ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta partisipa iha komemorasaun Masakre Santa Krús ba dala-33, 12 Novembru 1991-2024. Foto/Elio dos Santos da Costa

Komandante FALINTIL Rejiaun 4 iha tinan 1984 ne’e afirma asuntu ne’e bainhira partisipa iha serimónia kari ai-funan ho sunu-lilin iha Semitériu públiku  Santa Krús, Díli, iha ámbitu Komemorasaun “Masakre Santa Krús” bá dala-33 mós selebrasaun “Loron Nasionál bá Juventude Timor-Leste nian”, bá dala-19.

Lere dehan, ohin, Timoroan hotu komemora tinan-33 bá kotuk, akontesimentu Masakre Santa Krús, ne’ebé mak joven timoroan barak tebetebes fakar sira nia raan iha loron ida-ne’e iha Semitériu Santa Krús.

Advertisement

Komandante setór Centro Leste iha tinan 1987 ne’e konsidera loron 12 Novembru 1991, nu’udár loron ida aas liu, bá anunsia ka denunsia krime violasaun direitu umanu hosi invazór  indonézia. Tanba nia haree katak, hosi 1975 mai to’o 1991, mundu taka-tilun, taka-matan, haree problema no violasaun oioin iha  Timor-Leste.

“12 Novembru 1991 mak hakilar no doko mundu, loke mundu nia matan, komunidade internasionál nia matan, atu haree bá Timor-Leste katak, indonézia viola direitu umanu iha Timor-Leste, tanba timoroan hakarak ukun-rasik aan,” Lere Anan Timur, hatete bá Jornalista sira.

Lere Anan Timur mós rekoñese luta no kontribuisaun hosi Jornalista Britániku ida hanesan Max Sthal, ne’ebé mak ema estranjeiru, maibé, ho ninia filmajen sira, fó hatene bá mundu katak, violasaun direitu umanu iha Timor-Leste maka’as hosi autoridade  Indonézia sira.

Iha selebrasaun eventu istóriku ne’e partisipa hosi Prezidente Repúblika (PR), Ramos-Horta, Sekretáriu jerál FRETILIN, Mari Alkatiri, líder nasionál sira, membru IX Governu Konstitusionál nian, Mate Restu 12 Novembru, organizasaun massa, juvenil, Universitáriu sira, inklui komunidade no populasaun Dili.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Karta Pastorál Ba Páskua 2026, “Nia hadomi ninian sira to’o rohan” (Jo 13,1)

Published

on

By

Hatutan.com, (22 Marsu 2026), Díli–Na’ilulik, diákunu, madre, irmaun, seminarista, maun-alin no bin-feton sira no ema hotu ne’ebé hakaran di’ak, Páskua  mak wé matan fiar sarani nian. Iha Páskua, Maromak hatudu ba Nia povu mistériu domin rohan la’ek hahú hosi Ejiptu to’o Jeruzalem, husi Moizés to’o Jezús Kristu.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Xanana Lori Governu no Povu Nia Naran Hato’o Ksolok Idul Fitri Ba Musulmanu Tomak

Published

on

By

Hatutan.com, (20 Marsu 2026), Díli– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, lori IX Governu Konstitusionál nia naran no lori povu Timor-Leste nia naran hato’o ksolok Indul Fitri 1447 Hijriah ba musulmanu sira hotu.  

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Governu Sei Haruka Dokumentu Legál ba PGR Hodi Hahú Halo Investigasaun Ba Ró Haksolok-Aviaun Twin Otter

Published

on

By

Hatutan.com, (19 Marsu  2026), Díli- Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Kinta (19/03/2026), informa  kompañia  Auditóriu Internasionál Ernst & Young, haruka relatóriu no dokumentu legál mai Governu Timor-Leste kona-bá akizasaun aviaun Twin Otter ho Ró Haksolok, maka Governu sei haruka ba Prokuradoria Jerál Repúblika (PGR, sigla portugés) hodi hahú halo investigasaun.

(more…)

Continue Reading
Advertisement

Trending