Connect with us

Desportu

PR Horta Halo Abertura bá Korrida Kuda ho Klase Lokál no Rejionál iha RAEOA

Published

on

Hatutan.com, (09 Dezembru 2024), Oé-Cusse-Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta,  Segunda (09/12/2024), partisipa iha seremónia kompetisaun korrida kuda klase lokál no klase rejionál 2024 iha Rejiaun Administrativa Espesial Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).

Tema jerál bá kompetisaun korrida kuda ne’e mak “Hamutuk Promove Povu no Rain Enkláve Oé-Cusse Ambeno Nu’udár Belun no Fatin bá Ema Hotu”. eventu ne’e  hala’o hosi loron 09 to’o loron 13 fulan-Dezembru tinan ne’e.

Eventu korrida kuda nasionál no rejionál iha RAEOA, Segunda (09/12/20240). Foto/Rogério Pereira Cárceres

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, ne’ebé halo abertura bá eventu ne’e, parabéniza Prezidente Autóriedade RAEOA, Rogério Tiágo de Fátima Lobato ho Komisaun Ezekutiva Zona Espesial Ekonómia Dezenvolvimentu Oecusse-Ambeno (ZEEDOA), João Gonçalves, tanba hetan pose iha tinan ida liubá, maibé halo ona polítika, programa iha Oé-Cusse hodi fó esperansa bá povu Oecusse.

“Bele dada investidór barak sei vizita Oé-Cusse, estuda, sasán balu la’o dadaun ona, maske orsamentu agora menus liu fali uluk, ki’ik-oan liu, nein to’o hanesan porsentu 10, maibé, halo buat barak. Ha’u sei kontinua mai koolabora ho sira na’in-rua para Oé-Cusse bele haksoit duni ba oin,” PR Ramos-Horta, hatete durante diskursu abertura bá eventu kompetisaun kurrída kuda ne’e iha área Noeninen, Aldeia Umenoa, Suku Cunha, Sub-rejiaun Parte Makassas, RAEOA.

Advertisement

Xefe Estadu RDTL ne’e mós hato’o nia boas-víndas belun sira hosi Timor Osidentál ka Nusa Tengara Timur (NTT) hodi informa mós katak foin dadaun nia bá pasa ferias iha Kupang, iha Rote, bá mós iha Sumba, di’ak tebtebes, ema hothotu simu di’ak loos, no iha ona koolaborasaun ekonómika, parseria ekonómika Timor-Leste ho NTT.

“Sira hakarak halo tán programa oioin entre TL ho NTT, sé programa ekonómiku, investimentu. Buat balu la’o dadaun ona, Timoroan ida halo nia kadiuk, kadiuk farming iha Ataúro, iha Tibar, no hamutuk ho sira iha NTT laran, sira halo ona esportasaun bá Singapura, no ha’u hein, ita tempu badak, bele hetan mós lisensa para halo esportasaun bá Xina. Purtantu, kooperasaun, parseria ekonómiku la’o dadaun, tinan ida, tinan rua tán, bele maka’as liután. Mak ne’e, obrigadu, boa-sorte bá kuda na’in sira, no ne’e buat ne’e taru karik, ha’u mós prontu atu taru,”  Ramos-Horta, hatete ho hamnasa.

Prezidente Autóriedade RAEOA, Rogério Tiágo de Fátima Lobato, agradese bá prezidente Ramos-Horta, tanba bele disponibiliza tempu to’o Oecusse hodi lansa eventu kompetisaun refere. Rogério Lobato, konsidera kompetisaun ida ne’e, halo iha festividades 28 novembru nian, iha ne’ebé tinan ida ne’e selebra iha RAEOA.

PR José Ramos-Horta to’o iha Oé-Cusse hodi halo abertura bá eventu korrida kuda iha RAEOA, Segunda (09/12/2024). Foto/Rogério Pereira Cárceres

“Ha’u hakarak dehan bá señor prezidente katak, RAEOA ho meius oitoan ne’ebé iha, komesa halo buat balu ke di’ak, para atu tulun hadi’a povu Atoni nia moris. Ha’u hakarak aproveita okaziaun ida ne’e hodi realsa partisipasaun importante ida ne’ebé mai hosi koordenadór doutor João Gonçalves, ne’ebé iha fulan hirak ne’e nia laran, sempre koalia ho ha’u, oin-saida ita bele halo fatin ida ne’e bá kuda atu halai,”  Rogério Lobato hateten.

“Ne’e-duni, señor prezidente, ita komesa hakat passu ida ki’ik, tanba tuir lian portugues nian ita dehan katak, as grandes caminhadas começam sempre com pequeno passo. Ita atu la’o dook, ita hotu komesa hakat ho pasu ki’ik ida,” tenik nia.

Pasu ki’ik ida ne’ebé mak komesa hakat ona, ida maka autoriedade rejionál halo investimentu ida ho rihun $270, no autóriedade rejionál mós hili ona empréza ida ne’ebé mak iha ninia skill, nia iha kualidade aas, para atu hala’o projetu ida ne’e, ne’ebé diríje hosi kompañia Timor-Lorosa’e Unipessoal Limitada.

Advertisement

“Iha tempu badak, nia halo esforsu boot, no oras ida ne’e ita bele dehan katak, ita iha ona ipódrum ida iha Oecusse. Governu rejionál Oecusse nian kontribui ho $270 mill dollars, atu halo obra ida ne’e. maibé, ha’u mós hakarak aproveita okaziaun ida ne’e hodi agradese bá patriosinadór balu hanesan metrolink, Grand Dragon Lotaria ho tán sira seluk, oinsá atu halo mehi ida ne’e sai realidade,” dehan Lobato.

Atividade kompetisaun kurrída ida ne’e atu bele hametin di’ak liután amizade entre Timoroan sira ho NTT, tanba buat ida halai taru Kuda ne’e, la’os iha Oecusse de’it, iha NTT mós sai hanesan atividade ida ne’ebé mak konsidera importante tebtebes.

“Ne’ebé, ha’u sente katak, liuhosi atividade ida ne’e, bainhira ita halai kuda hamutuk, ita bele hadi’a, hametin amizade entre Timor-Leste ho indonézia. Senõr prezidente da repúblika hatene, señor prezidente rasik ho maun-boot Primeiru-Ministru, maka halo rekonsíliasaun entre TL ho Indonézia, sai realidade ida ke boot, ne’ebé mundu tomak admira,” hateten Rogério.

“Ne’e-duni, oras ne’e, ami hatutan de’it buat sira ne’ebé señor prezidente ho señor prezidente husik hela, para ita atu hametin di’ak liután ho relasoens de amizade entre timor-leste, ho indonézia,” nia subliña.

Prezidente Autoriedade RAEOA ne’e saliente, tradisaun halai kuda, sai hanesan atividade ida mak mosu kleur ona, ne’e iha relasaun ran ema Oecusse nian. Mezmu tinan-haat nolu bá kotuk, nunka halai iha ne’e, mais, sira hakiak hela kuda. Entaun, hein katak, sira nia mehi ne’e bele sei sai duni realidade. Tanba ne’e maka, dadauk ne’e Oecusse iha ona fatin ida permanente, maske seidauk di’ak sein-pursentu (100%), maibé, parte autóriedade sei halo nafatin esforsu, para fatin ida ne’e sai fatin ida para hanesan hipódromu bá kuda halai taru, permanente.

Advertisement

“Ho tempu, ita sei organiza ipízmu iha ne’e, para kuda haksoit, barreira, no iha fatin besik ida ne’e mós atu halo of road, bá kareta atu halai. Ne’ebé, ha’u sente katak, ita hahú, ita tama ona iha dalan loos. Ha’u lakohi dada-lia naruk, dala-ida tán hodi estrutura tomak iha Oecusse, ha’u hakarak agradese ho fuan tomak, prezensa señor prezidente da repúblika nian iha RAEOA, atu halo abertura bá hipódromo ida ne’e,” hateten Rogério Lobato.

Prezidente Assosiaun bá Kompetisaun Kurrída Kuda RAEOA, Mario Moni Salu, esplika, objetivu hosi kompetisaun ida ne’e, primeiru maka halo parte iha eventu komemorasaun Loron Proklamasaun Independénsia bá dala-49, (28 Novembru 1975 to’o 2024) nian ne’ebé lalais liubá.

Segundu maka, hakarak atu hamoris kultura kompetisaun kuda halai ho Baiqueno “Hopu Bikasse, Bikasse Hopu”. Tanba ho Hopu Bikasse, ka Bikasse Hopu, sai hanesan kultura jogu iha Oecusse bá ema agrikultór sira. Terseiru, promove kultura kompetisaun sai hanesan indústria ida. Ohin, mundu tomak, animál hanesan kuda, animál estimadu bá ema.

“Tanba ne’e, ami foti, iha direitu atu bele moris hamutuk ho ema, bele anima ema, atu bele haree nia halai, nia jeitu, kabeno ho nia joki, oinsá para nia bele halai loos, nune’e nia bele hetan finalidade lugár iha fatin kompetisaun hanesan ita ema,” Mario Moni Salu, esplika.

Objetivu seluk, autoridade servisu hamutuk, halo koordenasaun másimu ho governu Repúblika Indonézia, liu-liu Kabupaten Kefa, Kupan, Atambua, koordena ho autóriedade Indonézia, provínsia NTT, ho kbiit, ohin, sira hotu marka prezensa iha eventu ne’e.

Advertisement

“Sira ho sira nia kuda, sira hosi Rote sa’e roo mai to’o iha Kupang, bele mai to’o ita nia fatin. Tanba inisiativa prezidente autoridade ho nia ekipa tomak, hahú bá konvida kedas iha provínsia NTT, tuir tán ami hosi asosiasaun ho asosiasaun mós halo koordenasaun,” tenik nia.

“Ami sente ksolok tebes, bainhira kompetisaun korrída hahú iha tinan atus bá atus, dezde tempu Portugés nia laran, nunka akontese iha Oé-Cusse, sai fatin permanente. Maibé, to’o autoridade ida ne’e, diríje hosi doutór Rogério Lobato, marka istória ida katak, harii kampu korrída, hanesan harii kampu kultura, kompetisaun kurrída iha Oecusse-Ambeno,” nia agradese.

Kuda sira ne’ebé Oé-Cusse Oan sira prepara, hamutuk 63, kompostu hosi kuda inan-4, aman 59, iha ne’ebé mai hosi sub-rejiaun 4, Pante Makassar, kuda 21, Passábe 29, Oesilo 10, Nítibe 3.

Ekipa sira hosi NTT, Kuda hosi Rote 4, Kupan 4, Kefa 19, nune’e, totál kuda sira ne’ebé mak dadaun ne’e preparadu atu partisipa iha eventu ne’e hamutuk 27. Maibé, sei iha kuda 15 mak sei mai tán hosi Suai. Totál kuda ne’ebé mak sei halai iha kompetisaun ne’e hamutuk 92.

“Hakarak relata, inisiativa povu Oecusse, dezde tempu uluk kedas, sira nia jogus mak halai taru kuda. Iha ne’e, postu Passábe, kuaje maiória ema mesak kesi-kuda. Ita la imajina, tinan 40, ita laiha kompetisaun. Mais, sira sie nafatin kesi kuda to’o ohin loron. Orgullu tebes, ho ida ne’e mak Passábe motiva ami. Agradese mós tanba Suku Cunha, Suku Lalisuk, povu tomak bele oferese rai mota-ninin, hanesan patrimóniu bá korrída kuda estadu nian, atu halo investimentu bá indústria halai taru kuda,” nia informa.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Desportu

MJDAK Seidauk iha Tempu Tuur ho FFTL Diskute Reabilitasaun Estádiu Díli no Konstrusaun Estádiu Unidade Nasionál Tasi-Tolu

Published

on

By

Hatutan.com, (08 Setembru 2025), Díli– Ministru Juventude Desportu Arte no Kultura (MJDAK) Nelio Issac Sarmento, seidauk iha tempu tuur hamutuk ho  Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) atu  diskute prosesu reabilitasaun Estádiu Munisípál Díli no konstrusaun estádiu unidade nasionál iha Tasi-tolu ne’ebé atu harii tuir padraun internasionál.

(more…)

Continue Reading

Desportu

Reabilitasaun Estádiu Munisipál Díli, MJDAK-FFTL Labele “Trava” Malu

Published

on

By

Hatutaun.com, (06 Setembru 2025), Díli— Eis Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Nokosiku Saldanha, hateten projetu reabilitasaun  Estádiu Munisipál Díli ne’e tuir loos Ministériu Juvendute,  Desportu Arte no Kultura, (MJDAK) kolabora fasilita Federasaun Futeból Timor-Leste nia proposta reabilitasuna ne’e tanba Konsellu Ministru aprova tiha ona.

(more…)

Continue Reading

Desportu

Komisaun G Sei Bolu MJDAK Klarifika Dezentendimentu ho FFTL

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Setembru 2025), Díli– Komisaun G Parlamentu Nasionál ne’ebé trata asuntu Edukasaun, Joventude Kultura no Sidadania, sei bolu Ministru Joventude, Desportu Arte no Kultura (MJDAK), Nelio Isaac Sarmento, atu klarifikadezentendimentu MJDAK ho Federasaun Futeból (FFTL) kona-bá preparasaun infraesturtura futeból, liuliu relativa ho reabilitasaun Estádiu Munisipál Dili  no konstrusaun kampu futsal indoor tuir padraun internasionál iha Tasi-tolu.

(more…)

Continue Reading

Trending