Hatutan.com, (09 Dezembru 2024), Díli- Atu Prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste sai hanesan responsabilidade komún ema hotu nian ne’ebé ezije kompromisu forte husi parte hotu atu iha dunik seriedade no dehan lae ba korrupsaun ne’ebé sei fó prejuizu ba estadu no lori sofrimentu naruk ba povu, ohin aban no ba futuru.
Lee Mós: Investigadór PCIC Na’in-13 Presta Deklarasaun iha CAC
Iha tema selebrasaun loron mundiál Anti-Korrupsaun ne’ebé ho tema “Kompromisu Estadu hodi Luta Kontra Korrupsaun ba Prosperidade Povu nian”, Segunda, 09 fulan-Dezembru 2024, lori mos diskusaun aberta ba temátika haat ne’ebé ko’alia kona-bá;
- Reprezentante povu nia kompromisu polítika hodi luta kontra korrupsaun
- Knaar Prokuradór Jerál Repúblika (PGR) ba kombate korrupsaun iha Timor-Leste
- Perspetiva akademia ba prevene no kambate korrupsaun
- Papél juventude ba prevene no kombate korrupsaun.

CAC komemora loron mundiál Anti-Korrupsaun, 09 Dezembru 2024 hodi aprezenta oradór xafe sira kona-bá tópiku temátika ida-idak nia área. Foto/Elio dos Santos da Costa
Iha temátiku haat ne’e kada oradór aprezenta nia pontu de vista no hanoin kreatif sira liga ba prevensaun no kombate korrupsaun iha Timor-Leste ne’e sai hanesan responsabilidade komún ema hotu nian no kompromisu forte husi makaer ukun sira ne’ebé iha podér polítiku atu oinsá jere rekursu estadu nian ho dalan loos, tuir prinsípiu legalidade no garante transparente públiku no ré-afirma pozisaun sira hodi dehan lae ba korrupsaun atu garante prosperidade ba povu Timor-Leste.
Komisáriu Comissão Anti Corupção (CAC), Rui Pereira, hateten oradór sira mai husi fatin oin-oin, Parlamentu Nasionál, Akadémiku, Ministériu Públiku no mós Juventude hodi fó hanoin no perspetiva husi parte ida-idak nian ba kombate korupsaun iha Timor-Leste.
Tuir Komisáriu nia hare katak Governu liu-liu instituisaun sira ne’ebé maka tau matan ba prevensaun no kombate korrupsaun nian halo hela esforsu lubuk ida no esforsu sira ne’e la’o hela.
CAC hala’o hela vizita ba instituisaun estadu sira, monitorizasaun, no halo hela esforsu ba kriasaun lei sira ne’ebé sei falta liu-liu kona-ba ‘Aset Recovery’ ne’ebé importante tenke iha, lei Cybercrime ne’ebé mos tenke iha hodi kompleta.
“Ha’u hanoin hanesan Komisáriu CAC ami simu delegasaun servisu ho kazu 16, husi 16 ne’e nia prosesu la’o hela, iha kazu rua ba too tolu mak nia prosesu iha ona finalidade, ita atu submete ba fali iha prokuradór sira nu’udár titulár ba prosesu ne’e atu oinsá sira haree pois prepara buat ruma liga ho kompeténsia ne’ebé sira iha, ba prokuradór sira ne’ebé kaer kazu korupsaun, prepara akuzasaun ou iha buat balun iha sei falta haruka fali mai CAC pois kompleta para lori prosesu ne’e ba oin. Ha’u hanoin ida ne’e mak kazu investigasaun kriminál liga ho korupsaun ne’ebé mak iha,” Komisáriu CAC Rui Pereira hateten.
Komisáriu CAC ne’e hatutan atu prevensaun no kombate korrupsaun ne’e responsabilidade ema hotu nian, lider sira, dirijente sira instituisaun estadu nian sira, hotu-hotu hala’o knaar aprovizionamentu tenke kumpre ba lei no regulamentu sira ne’ebé vigór, hadook aan husi familiarizmu, partidáriu, jere no ezekuta orsamentu tenke ho didi’ak, no responsabilidade atu nune’e hadook an husi problema korrupsaun.
Nia afirma tentasaun ba korrupsaun bele iha maibé labele monu ba ida ne’e, selae odamatan prizaun nian ita dasa besik mai ita nia odamatan uma nian. Ba setór privadu sira, lei nú. 7/2020 abranje mós ba ita bo’ot sira. Jere osan asosiasaun nian ka kompañia nian tenke ho di’ak, ho kuidadu no responsabilidade.
Atu kombate korrupsaun presiza komponente ka kamada sosiál boot ruma. Kazu korrupsaun nia prosesu atu hetan informasaun ne’e presija servisu estraordináriu, diferensa ho krime komún sira seluk.
“Korrupsaun ne’e krime estraordináriu, nune’e presiza servisu estraordináriu husi CAC no Ministériu Públiku atu prosesa ho di’ak tenke halibur dadus adekuadu hodi sustenta akuzasaun Ministériu Públiku no hodi lori ba iha Tribunál,” Komisáriu CAC ne’e hateten.
Rui Pereira hatutan ema hotu ne’ebé iha informasaun ligadu ho pratika korupsaun husi se deit, tenke kanaliza informasaun ba iha CAC, ou ba Ministériu Públiku atu nune’e bele lori prosesu ne’e ba oin.
Labele fó fatin ba korrupsaun iha Timor-Leste
Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál, Alexandrino Nunes hato’o parabéns ba CAC ne’ebé bele organiza atividade ida ne’e. Ho atividade sira nune’e bele aumenta sensibilizasaun no koñesimentu populasaun sira nian kona-ba kambate korrupsaun iha Timor-Leste.
“Ha’u hanoin mai ita hotu hanoin kona-ba Papa Francisco nian mensajen ba povu ne’e katak labele fó fatin ba Lafaek sira nune’e mós atu dehan labele fó fatin ba korrupsaun iha rai ne’e,” Alexandrino Nunes hateten.
Prokuradór Jerál Repúblika, Alfonso Lopez hateten korrupsaun harahun aliserse demokrasia, afeta ba efisiénsia orsamentu no Ekonomia nasaun, no sai mos hanesan fator injustisa nian ne’ebé lori povu ba situasaun vulneravel.
Nia afirma korrupsaun mós hamosu fraude fiskál ba fundu públiku sira no hamenus reseita estadu no sei fo konsekuénsia hodi hamosu situasaun la di’ak b servisu esensiál sira estadu nian hanesan iha Edukasaun, Saúde, Seguransa, Agrikultura no seluk-seluk.
“Hotu-hotu tenke hala’o luta ida efikásia, efisiénsia Kontra Korupsaun, hodi hakruk nafatin ba prinsípiu fundamentál sira ne’ebé konsagra iha Konstituisaun RDTL, tamba luta ba prevene no kambate korrupsaun nu’udár luta ba sobrevivénsia demokrasia nian, direitu umanus no plena sidadania.” Hateten Alfonso Lopez.
PGR ne’e subliña luta ba prevene no kambate korrupsaun hanesan luta ida atu gaña konfiansa sidadaun sira nian no garante katak krime korrupsaun sei la livre no la livre dunik iha país demokrátiku ida-ne’e.
Jornalista: Vito Salvadór