Hatutan.com, (17 Dezembru 2024), Díli—Conselho de Imprensa de Timor-Leste (CI-TL), iha loron 12 fulan-Dezembru ne’e, liuhosi atividade Forum Editoriál ne’ebé hala’o iha Salaun Borja da Costa, edifísiu CI, aprezenta relatóriu rezultadu monitorizasaun no análize ba produtu Jornalístiku meiu komunikasaun sosiál sira ba trimestre dahaat 2024.
Lee Mós: Monitorizasaun CI: Mídia Balu Prodús Notísia La Tuir Prinsípiu Jornalizmu no Viola Kódigu Étika Jornalístika

Diretór DDAM Alberico da Costa Juniór aprezenta rezultadu monitorizasaun no análize produtu jornalistiku periodu dahaat 2024 ba editór no xefe redasaun sira iha Salaun Borja da Costa, 12 DEzembru 2024. Foto/Espesiál
Rezultadu monitorizasaun ne’ebé aprezenta direta ba jornalista, editor ho xefe redasaun sira hodi media sira ne’ebé rejistu iha CI hatudu meiu komunikasaun sosiál balu nafatin halo notísia la tuir prinsípiu jornalizmu no viola Kódigu Étika Jornalístika tanba notísia balu hosi media sira nafatin halo julgamentu (trial by the press), jornalista hatama sira-nia opiniaun rasik iha notísia laran, notísia laiha konfirmasaun ho parte sira ne’ebé sai sujeitu ba notísia ne’ebé publika.
Aprezentasaun rezultadu monitorizasaun hosi Diretór Diresaun Análize no Monitorizasaun (DDAM), Alberico Júnior da Costa no akompaña hosi membru Conselho de Imprensa, Francisco Belo Simões da Costa, hatudu mós notísia hosi meius komunikasaun balu la sensivel jéneru, bias no estereotipu jéneru.
Iha mós meiu komunikasaun online balu halo live streaming ba atividade konferénsia imprensa ne’ebé ninia konteúdu nakonu ho deklarasaun kauzativu no insultu sein halo konfirmasaun.
Kanál média sira komete infrasaun hasoru Kódigu Étika Jornalístika iha trimestre III no IV iha Jullu, Agostu, Setembru, Outubru, Novembru no Dezembru 2024 hamutuk sia (9) ho total violasaun 11;
- Gardamor News komete violasaun kódigu étika dala-ida (1)
- GMNTV komete violasaun kódigu étika jornalistika dala-rua (2)
- TVE Timor komete violasaun kódigu étika Jornalístika dala-ida (1)
- RTTL,E.P komete infrasaun hasoru kódigu étika Jornalístika dala-rua (2)
- Jornal Díli Post komete infrasaun hasoru kódigu étika Jornalístika dala-ida (1)
- Jornal Suara Timor Lorosa’e komete infrasaun étika dala-ida (1)
- Sap News komete infrasaun étika dala-ida (1)
- SMNews komete infrasaun étika dala-ida (1)
- Timor Post online komete infrasaun étika dala-ida (1)

Membru CI, Francisco Belo Simões da Costa halo abertura ba atividade Forum Editoriál, 12 Dezembru 2024. Foto/Espesiál
Órgaun no meiu komunikasaun sosiál ne’ebé komete infrasaun hasoru kódigu étika númeru ida (1), númeru rua (2) númeru lima (5) trail by the press no mós komete infrasaun kontra kódigu étika númeru neen (6).
- Kódigu étika Jornalístika númeru ida (1) hateten Defende sidadaun nia direitu atu asesu ba Informasaun no buka lia-loos;
- Númeru rua (2) hateten, Fó hatene faktu sira ho rigor, ezatidaun, honestidade no independénsia no klarifika loloos diferensa entre notísia ho opiniaun;
- Númeru lima (5) hateten, Salvaguarda prezunsaun inosénsia arguido iha prosesu tribunal nia laran to’o hetan desizaun final hosi tribunal no respeita vitima krime no nia família sira nia identidade, ho kuidadu especial atu husik nu’udár anonimatu ba vitima krime seksuál no labarik sira ne’ebé sai arguido;
- Kódigu étika Jornalístika númeru neen (6) hateten, Konfirma no verifika informasaun hothotu ne’ebé simu molok atu publika, rekoñese informasaun sira ne’ebé sala hafoin publikasaun no hadi’a lalais kedas, respeita sidadaun nia direitu atu hatán;
Haktuir ba rezultadu monitorizasaun ne’e, Conselho de Imprensa de Timor-Leste hanesan órgaun regulador ba órgaun no meius komunikasaun sosiál sira rekomenda:
- Kanál mídia no jornalista hotu-hotu atu nafatin kumpri Kódigu Étika Jornalístika no prinsípiu jornalizmu bainhira halo kobertura no publikasaun notísia, liuliu evita halo publikasaun notísia ne’ebé ninia konteúdu akuzativu, bias no la sensivel ba violénsia bazeia ba jéneru.
- Editór no xefe redasaun hotu-hotu iha kanál mídia sira atu haree didi’ak aspetu étika no prinsípiu jornalizmu sira bainhira halo editing ba notísia ruma no deside hodi publika notísia.
- Kanál mídia hotu-hotu, liuliu mídia online sira atu evita halo live streaming ba konferénsia imprensa sira ne’ebé nia konteúdu nakunu ho akuzasaun no insultu. CI sujere atu kanál mídia sira halo notísia deit no tenke halo konfirmasaun ho parte sira ne’ebé sai akuzadu, nune’e notísia bele sai justu no balãnsu. Atu fó mós hanoin katak live streaming ne’e la’ós produtu jornalístiku.
- Jornalista, editór no xefe redasaun sira atu le’e Matadalan Jornalizmu Inkluzivu no Matadalan Reportajen Violénsia Bazeia ba Jéneru molok hakerek notísia no halo programa kona-asuntu inkluzivu hanesan ema ho difisiénsia, feto, labarik, LBTQIA+ no seluk-tan.
Monitorizasaun no análize ba produtu Jornalístiku meiu komunikasaun sosiál sira nian ne’ebé mak Conselho de Imprensa CI) halo nu’udar parte ida husi CI nia kompeténsia tuir Lei Komunikasaun Sosiál Artigu 44.
Monitorizasaun ne’e halo atu mantein supervizaun ba produtu Jornalístika ida-ne’ebé garante no hametin independénsia editoriál meiu komunikasaun sosiál nian iha kontestu kobertura no publikasaun atu públiku bele asesu informasaun loloos no kredivel.
Monitorizasaun refere tama ona iha periodu trimestrál terseiru no kuartu iha 2024. Ida-ne’e halo ho intensaun atu haree no análize notísia no programa sira ne’ebé dezobedese ba prinsípiu sira jornalizmu nian no Kódigu Étika Jornalístika no asegura katak jornalista no meiu komunikasaun sosiál sira kumpre ka la’o tuir regra sira ne’ebe hatuur ona iha Kódigu Étika Jornalístika no lei Komunikasaun Sosiál.
Monitorizasaun no análize ne’ebé CI halo ne’e ho forma rua; Primeiru, monitorizasaun no análize diária ka monitorizasaun no análize ne’ebé halo loroloron. Segundu, monitorizasaun no análize bazeia ba keixa (comaplaint) husi públiku, indivíduu no entidade ruma.
Monitorizasaun no análize forma rua ne’e hotu-hotu uza formatu espesiál. Keixa ne’ebé públiku, indivíduu ka entidade ruma halo bainhira haree no konsidera produtu Jornalístiku ruma husi kanál mídia sira la-tuir faktu no sirkumtánsia loloos.
Diskoberta (findings) monitorizasaun no análize ne’ebé hetan, ekipa monitorizasaun no análize nian aprezenta ba Plenária CI nian atu haree no tetu antes foti desizaun hodi notifika no fó hanoin ba jornalista sira bazeia faktu infrasaun ne’ebé sira komete.
Iha kontestu aplikasaun sansaun relasiona ho infrasaun ne’ebé komete, CI mós konsege hasai nota informativa ba kanál mídia hamutuk tolu iha períodu monitorizasaun no análize trimestrál terseiru no kuartu nian ho kanál mídia diferente.
Diferente ho períodu trimestrál primeiru no segundu, katak iha trimestral terseiru no kuartu CI la simu keixa ruma husi públiku kona-bá publikasaun notísia no programa sira husi kanál mídia sira.
Hafoin aprezentasaun rezultadu análize no monitorizasaun produtu Jornalístika ne’e, maioria jornalista, editór ho xefe redasaun sira ne’ebé hola parte iha atividade ne’e hato’o apresiasaun ba servisu Conselho de Imprensa nian no husu atu CI kontinua halo monitorizasaun ho rigor ba produtu Jornalístika hotu-hotu ne’ebé publika iha órgaun no meius komunikasaun sosiál sira.
Bá média hirak ne’ebé komete infrasaun, reprezentante editór ho xefe redasaun sira husu atu fó notifikasaun nu’udár meiu ida atu fó hanoin malu no eduka malu atu hotu-hotu kumpre kódigu étika Jornalístika iha ninia kna’ar loron-loron nian hanesan média ka órgaun no jornalista profisionál.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres