Internasionál
Prezidente Repúblika Atende Krize Manas-Estremu iha Suku Virtual World Economic Forum 2025
Published
1 year agoon

Hatutan.com, (22 Janeiru 2025), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, hamutuk ho líder globál liu 200 ne’ebé partisipa iha World Economic Forum nia Suku Virtual Kolaborasaun Globál, hodi foka ba tema krítiku tinan ida-ne’e nian kona-ba Diálogu Imerzivu kona-ba Ekonomia Manas-Estremu nian.

PR José Ramos-Horta, partisipa iha World Economic Forum nia Suku Virtual Kolaborasaun Globál. Foto/Espesiál
Komunikadu ba Imprensa ne’ebé Hatutan.com asesu husi Gabinete Média Palásiu Prezidensiál, Kuarta (22/01/2025), informa Plataforma virtuál, ne’ebé maka fornese hosi teknolojia Microsoft Mesh, fornese espasu inovativu ida ba líder sira atu esplora implikasaun ekonómiku sira hosi temperatura globál ne’ebé maka sa’e.
“Liu husi teknolojia XR avansadu sira no vizualizasaun dadus imerzivu sira, Prezidente Ramos-Horta no partisipante sira seluk ezamina impaktu ekonómiku hosi manas maka’as iha setór oioin, hosi agrikultura to’o infraestrutura urbana. Climate Tipping Points Hub oferese simulasaun virtuál sira ne’ebé hatudu senáriu sira estrese manas nian no sira nia efeitu sira ne’ebé projeta ba ekonomia globál sira, ho atensaun partikulár ba rejiaun sira ne’ebé vulneravel hanesan Timor-Leste no nasaun illa ki’ik sira seluk.” Hatutan.com sita komunikadu.
Suku Kolaborasaun Globál, ne’ebé dezenvolve liuhosi parseria hosi Fórum Ekonómiku Mundiál, Accenture, no Microsoft, permite partisipante sira atu envolve iha diskusaun detallu sira kona-ba estratéjia adaptasaun nian, reziliénsia ekonómika, no solusaun inovativu sira hodi rezolve ameasa ne’ebé aumenta hosi manas estremu ba ekonomia globál sira. Abordajen imerzivu ida-ne’e marka avansu signifikativu ida iha oinsá líder mundiál sira kolabora hodi rezolve dezafiu ekonómiku sira relasiona ho klima.
Ramos-Horta no Empreza Kapitál Ventura Singapura Esplora Oportunidade Investimentu Estratéjiku
Iha envolvimentu diplomátiku no negósiu signifikativu iha Fórum Ekonómiku Mundiál, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hasoru malu ho Tan Yinglan, parseiru jerente fundadór hosi Insignia Ventures Partners ne’ebé iha sede iha Singapura, hodi diskute oportunidade investimentu potensiál sira iha nasaun Sudeste Aziátiku. Enkontru ne’ebé hala’o iha Sentru Kongresu Davos, foka liu ba aliñamentu investimentu estratéjiku sira ho prioridade dezenvolvimentu Timor-Leste nian.
Durante diskusaun sira, Prezidente Ramos-Horta destaka Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN ne’ebé sei mai nu’udar odamatan ba merkadu ho ema liu millaun 400, enkuantu subliña nasaun nia estabilidade no rekursu naturál ne’ebé barak. Prezidente trasa inisiativa dezenvolvimentu estratéjiku oioin, inklui projetu Parke Industriál Konjuntu ho Indonézia no planu atu estabelese nasaun hanesan sentru rejionál ba karga aéreu no konstrusaun ró nian, ho envolvimentu potensiál hosi Singapura iha jestaun portuáriu.
“Konversa ne’e mós esplora oportunidade sira iha dezenvolvimentu agríkola, partikularmente iha rejiaun foho Laclubar ba produsaun ai-fuan ne’ebé alvu ba merkadu Singapura, no projetu dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste nia Kosta Súl, inklui hakiak rusa no ekoturizmu. Insignia Ventures Partners, ne’ebé koñesidu ba sira-nia matenek iha komérsiu, komérsiu dijitál, no servisu finanseiru sira, espresa interese iha setór sira-ne’e, partikularmente iha agrikultura no ró.” Hatutan.com sita komunikadu.
Enkontru ne’e konklui ho Prezidente Ramos-Horta hato’o konvite ida ba Tan Yinglan atu mai vizita Timor-Leste hodi halo esplorasaun direta ba oportunidade investimentu nian, hodi promete apoiu tomak hosi nia eskritóriu hodi fasilita enkontru sira iha nivel aas governu nian. Envolvimentu ida ne’e reprezenta pasu krusiál ida iha Timor-Leste nia esforsu atu atrai investimentu estratéjiku sira ba nia dezenvolvimentu ekonómiku.
Hakle’an Relasaun Bilaterál ho Bangladesh Iha Simera Davos
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hala’o diskusaun produtivu ho Primeiru-Ministru Bangladesh nian, Profesór Muhammad Yunus iha marjen Fórum Ekonómiku Mundiál iha Davos, Suisa. Enkontru ne’e sai hanesan akompañamentu ba Prezidente nia vizita ofisiál foin lalais ne’e ba Bangladesh.
Ramos-Horta envolve iha diálogu ida ne’ebé produtivu ho Primeiru-Ministru Yunus, hodi foka ba habelar kooperasaun bilaterál. Líder na’in rua ne’e esplora oportunidade sira ba parseria estratéjiku sira, ho énfaze partikulár ba dezenvolvimentu sustentável, inovasaun sosiál, no inisiativa sira hamenus kiak nian.
“Prezidente nia enkontru ho Primeiru-Ministru Yunus reflete kompromisu Timor-Leste nian atu hametin parseria internasionál no rezolve dezafiu globál sira. Diskusaun ne’e destaka nasaun rua nia vizaun ne’ebé fahe ba apoiu populasaun vulneravel sira no haburas dezenvolvimentu sustentável iha Ázia tomak.” Tenik komunikadu.
Ramos-Horta Diskute Kooperasaun Ambientál ho Ministra Portugés
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hala’o enkontru informál ida ho Ministra Ambiente no Enerjia Portugal nian, Maria Graça Carvalho, iha marjen Enkontru Anuál Fórum Ekonómiku Mundiál iha Davos. Enkontru ne’e destaka kooperasaun diplomátika ne’ebé la’o hela entre nasaun rua ne’e.
Ministra Maria Graça Carvalho fahe momentu ne’e iha nia konta ofisiál Twitter, hodi espresa nia onra hodi envolve ho Prezidente Ramos-Horta, Laureadu Prémiu Nobel ba Pás nian, hodi diskute asuntu globál krusiál sira inklui sustentabilidade ambientál no tranzisaun enerjétika.
Enkontru ne’e simboliza espíritu forte kooperasaun nian entre Timor-Leste no Portugál, reforsa lasu istóriku no kulturál sira ne’ebé halibur nasaun rua ne’e, hodi subliña importánsia kresente hosi diplomasia ambientál iha arena globál.
Ramos-Horta hasoru Prezidente Somalia Iha Forum Ekonomia Mundiál
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hala’o enkontru informál badak ho nia omologu Prezidente Repúblika Federál Somália Hassan Sheikh Mohamud iha marjen atividade Fórum Ekonómiku Mundiál iha Davos, Suisa.
Enkontru ne’e destaka ligasaun entre Timor-Leste no Somália liuhosi sira-nia adezaun iha g7+, organizasaun ida ne’ebé kompostu hosi nasaun sira ne’ebé iha situasaun frájil no pós-konflitu. Somália hanesan membru ativu ida hosi grupu ida-ne’e, ne’ebé halibur nasaun 20 hosi rejiaun oioin, inklui Áfrika, Ázia-Pasífiku, Médiu Oriente, no Karibe.
Harii iha tinan 2010, g7+ promove kooperasaun entre ninia membru sira atu rezolve dezafiu komún sira relasiona ho rekonstrusaun pós-konflitu, fortalesimentu institusionál, no promosaun dezenvolvimentu sustentável. Enkontru ne’e reforsa kompromisu mútua entre Timor-Leste no Somália hodi kolabora iha ámbitu espíritu g7+ nian, ho objetivu atu harii futuru ida ne’ebé estável no reziliente liu ba sira-nia povu.
Jornalista: Vito Salvadór
You may like
Internasionál
PM Xanana Husu Haforsa Diálogu no Páz Ba Estabilidade Rejionál
Published
4 months agoon
28/10/2025
Hatutan.com, (28 Outubru 2025), Díli— Primeiru-Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste (PM-RDTL), Kay Rala Xanana Gusmão, haktuir hikas importánsia pás no haforsa diálogu hodi garante dezenvolvimentu sustentável liután iha rejiaun ASEAN tomak.
Internasionál
Timor-Leste Marká Tán Istória Ida Tama ASEAN, Ramos-Horta Husu Hametin Dame, Servisu Maka’as ho Onestidade
Published
4 months agoon
28/10/2025
Hatutan.com, (28 Outubru 2025), Díli– Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hateten loron 26 fulan-Outubru 2025 marka tán istória ida bá Timor-Leste sai membru plenu ASEAN bá dala-11, nune’e husu povu no Governu hametin nafatin dame no tenke servisu makaas ho ónestidade.
Internasionál
Tribunál Manila Deklara Arnie Teves Jr “Inosente” husi Asasinatu Omisídiu iha 2019
Published
7 months agoon
15/07/2025
Hatutan.com, (15 Jullu 2025), Dili--Tribunál Manila, Segunda (14/07/2025), hatama ona deklarasaun “La sala” (inosente) ba eis reprezentante Negros Oriental Arnolfo Arnie Teves Jr iha nia kazu omisídiu ba alegasaun omisídiu iha Negros Oriental iha tinan 2019.

Diretór Nasionál PCIC Dezmente Membru PCIC Utiliza Pistola Komete Violénsia Doméstika

PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian

PNTL Halo Buska no Apreensaun Ba Xinés Na’in-18 iha Fomento I

CAC Hahú Averiguasaun Bá Kazu Rekrutamentu Kadete PNTL

Ema ho Podér Polítiku Proteze no Fó Kondisaun Ba Fujitivu Kalumban Mali iha Timor-Leste

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Defeza & Seguransa1 week agoGovernu Suspende Tempráriu Rekrutamentu Ajente PNTL 2025
Dili1 week agoPolísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu
Nasionál1 week agoGovernu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Polítika1 week agoPrezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL
Nasionál2 days agoPM Xanana Husu Tribunál ho MP Arkiva Keixa Kazu Junta Militár Myanmar
Saúde1 week agoMinistra Élia Amaral Dezmente Komisaun Rekrutamentu PNTL Ne’ebé Dehan Reajente Laiha
Opiniaun2 days agoTimor-Leste Sai Uma Na’in Simeira ASEAN 2029 no Lisaun balun hosi Malázia
Nasionál1 week agoÍndise Persesaun Korrupsaun 2025, Timor-Leste iha Klasifikasaun 73 Husi Nasaun 180








