Hatutan.com, (27 Janeiru 2025), Díli-Parlamentu Nasionál (PN), Segunda (27/01/2025), konvida IX Governu Konstitusionál ne’ebé reprezenta hosi Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenador ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, hala’o debate konta jerál Estadu períodu 01 fulan-Jullu to’o 31 fulan-Dezembru 2023.

Debate Konta Jerál Estadu 2023 iha PN, Segunda (27/01/2025). Foto/Tome da Silva
Primeiru-Ministru (PM), Xanana Gusmão rasik la partisipa iha debate ne’e no delega kompeténsia ba Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenador ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay ne’ebé akompaña mós akompaña husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosial no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso ho nia Vise, Felícia Claudinanda Cruz Carvalho, Ministra Saúde, Elia A. A. dos Reis Amaral, Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, Ministra Solidariedade Sosial no Inkluzaun, Verónica das Dores, Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Gastão Francisco de Sousa.
Bankada FRETILIN liuhosi sira-nia deklarasaun polítika hato’o rekomendasaun lubuk bá IX Governu iha okaziaun Debate Konta Jeral Estadu 2023.
Vise-prezidente Bankada FRETILIN, Deputada Maria Angélica Rangel haktuir deklasaun politiká Bankada FRETILIN hateten, ohin, iha uma fukun Parlamentu, hahú debaté kona-bá Konta Jeral Estadu 2023, dokumentu kontabilidade ida ne’ebé aprezenta ezekusaun bá despeza no reseita sira ne’ebé entidade públika administrativu halo durante tinan fiskál ida.
Hodi nune’e Parlamentu Nasionál bele ajuda hadi’a ka mellora liuhosi rekomendasaun ne’ebé sei hato’o iha ne’e sé karik nesesariu nune’e hodi tulun governu atu administra no jere osan povu nian ho responsabilidade, atu orsamentu ne’ebé aprova tinan-tinan bele exekuta ho kualidade, efisiénsia, efikásia no fó benefisiu direita bá povu nia moris liuhosi kumprimentu bá PEDN 2011-2030.
Razaun fundamental lubuk ida Primeiru-Ministru hato’o ona iha momentu debaté orsamentu rektifikativu kona-bá diminuisaun ida-ne’e, maibé Bankada FRETILIN hakarak sita razaun fundamentál ne’ebé hato’o husi Primeiru-Ministru mak dehan Governu anteriór selebra kontratu públiku sira la la’o tuir prosedimentu aproviziónamentu sira ne’ebé vigór mak ida ne’ebé
Observasaun lubuk ida mak Kâmara Konta hato’o iha nia relatóriu pareser bá OJE 2023 ne’ebé hatudu katák iha evolusaun bá numéru entidade públika ne’ebé presta konta bá Kámara da Konta Estadu.
Bankada FRETILIN hakarak hato’o parabens bá Governu tamba esforsu maka’as duni hodi obriga entidade públika sira atu kumpri obrigasaun legál. Maibé, husi análiza Kamara Konta ba Autoridade Nasionál Ppetróleu no Minerál (ANPM) nian hatudu katák ANPM ezekuta ona despeza sem kabimentu orsamentál tamba nia ezekusaun ultrapassa orsamentu previstu iha relatóriu Kámara Konta kestiona tebes.
Ka’er bá Primeiru Ministru nia diskursu momentu debate orsamentu rektifikativu hateten akontese violasaun regra iha funsionalizmu públiku tamba kontrata millares traballadór kazuál sem rekizitu no esperiénsia.

Debate Konta Jerál Estadu 2023 iha PN. Foto/Tome da Silva
“Komisaun Funsaun Públika hakarak subar buat ruma kona-bá rekrutamentu bá funsionariu kazuál no apoiu politiku sira ne’ebé IX Governu kontrata rihun ba rihun to’o tuur fatin no komputadór bá sira mós laiha, hodi hatudu ba públiku katak buat hotu lao tuir regra?,” Deputada Maria Angélica Rangel afirma.
Governu mak bele responde? La’os Bankada FRETILIN mak ko’alia maibé relatóriu Kámara de Konta mak deskreve iha relatóriu ne’e rasik. Ho ida-ne’e Bankada FRETILIN rejista buat barak hodi halo kritika ba Governu no hakarak kontribui bá hadi’a estadu nia jestaun, hanesan tuir mai ne’e:
- Sistema GRP ou sistema saida deít mak governu uza sei nafatin hamosu difisiénsia ka erru kontabilizasaun OJE tanba ne’e governu halo alterasaun estrutura demostrasaun finanseira no ikus mai hamosu gap iha konta konsolidadsaun hanesan relatóriu Kamara da Konta hateten.
- Ita hotu hatene katak desde 2011, Governu hahú halo alterasaun ba Lei Fundu Petroliferu ho intensaun ida mós atu bele uza Fundu nu’udár garantia bá emprestimu. Alterasaun ida-ne’e fó dalan bá Governu sira ne’ebé tuir, hahú husi tempu ne’ebá atu halo emprestimu hodi finansia projeitu infraestrutura sira iha Timor-Leste. Maibe, bainhira, tama ba ukun, IX Governu kansela projetu emprestimu sira ne’ebé Governu anteriór halo ho instituisaun finanseira internasional sira hanesan Banku Desenvolvimentu Aziatiku. Nune’e, Bankada FRETILIN ejije ba Primeiru-Ministru no Ministra Finansa atu bele halo esplikasaun kle’an bá Parlamentu Nasionál no Publikú kona-bá kanselamentu akordu sira, ne’ebé ikus mai halo ita tenki fó multa no selu ho osan povu nian.
- Relatoriu no Pareser Kamára da Konta ba Orsamentu Jerál Estadu 2023 kontinua foka sai kona-bá atribuisaun subsidi Governu nian ba atividade Empreza Publika (P) sira iha Timor-Leste. Relatoriu no Pareser ida-ne’e hateten katák instituisaun E.P sira kontinua dependente ba OJE atu finansia sira nia atividade.
- Atu kurije naksalak sira ne’ebé VIII halo mak ikus-mai IX Governu liuhosi instituisaun ANPM ezekuta despeza kabimentu orsamental, ida-ne’e mak bolu halo korresaun ba iha sistema kontabilizasaun?
- Kamára da Konta indentifika IX Governu realiza pagamentu ho montante millaun $736,6 ne’ebé la tuir rekizitu urjensia ka imprevistus hanesan $536,6 destiandu ba kontratasoins bá setór edukasaun no ba Sentru Formasaun Juridika no Judisiaria iha Ministériu Justisa no mós gasta osan ho montante $200,000.00 ba seremonia tomada de posse IX Governu Konstituisional.
Bankada FRETILIN rekomenda ba governu atu implementa no konsidera rekomendasaun balun ne’ebé relata iha relatóriu Kámara da Konta ne’e rasik.
Ba kestaun sira ne’ebé Bankada FRETILIN kontempla iha sira-nia deklarasaun polítika, Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenador ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay ne’ebé reprezenta Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana, esklarese papel importánsia ne’ebé dezempeña hosi Kâmara Konta, enkunatu nu’udár orgaun independente ida ne’ebé realiza auditoria ba konta Jerál Estadu hodi aprezenta ninia relatóriu no pareser. Prosesu ida-ne’e refleta kompromisu Estadu nian ho protesaun ba konta no respeitu prinsípiu demokrátiku sira.
“Hanesan ita hotu hatene governu ida ne’e hahú nia mandatu iha loron 01 fulan-Jullu tinan 2023 hafoin realizasaun eleisaun parlamentar nian.Tuir mai antes tama ba debate, ha’u hakarak mós hato’o iha uma fukun ida ne’e katak, ba Konta Jeral Estadu 2023, governu ida-ne’e toma responssabilidade direta ba períodu desde 01 fulan-Jullu to’o 31 fulan-Dezembru 2023,” Francisco Kalbuadi Lay hateten.
Ba períodu anterior ne’ebé hahu hosi loron 01 fulan-Janeiru to’o loron 30 fulan-Juñu 2023, kabe ba Governu anterior hodi assumi responsabilidade plena ba ezekusaun orsamentál ba gestão de recursos públicos no mós ba prestação ba contas sira ne’ebe korresponde ho períodu hirak ne’e tuir regras hirak ne’ebé estabelese iha Lei Orgánika Kamara Konta no Rejimentu Parlamentu Nasionál nian.
Vise-Primeiru Ministru ne’ebé reprezenta Primeiru-Ministru, reafirma kompromissu hosi IX Konstitusionál ne’ebé iha dever atu respeita prinsípiu kona-ba separasaun responssabilidade hodi garante katak:
- Informasaun tomak ne’ebé relasiona ho ezekusaun orsamental iha períodu Governu ida ne’e nia administrasaun, sejam apresentadas ho rigor e transparens
- Kona-bá rekomendasaun no observasaun tomak hosi Kâmara Konta Governu sei toma konsiderasaun no integrada ba jestaun públika hodi garante nia continuasaun ida ne’ebé di’ak liu-tan.
- Governu sei kolabora nafatin ho forma plena ho Parlamentu Nasionál no mós ho instituisaun relevante sira hodi asegura katak, dúvida tomak kona-ba períodu iha governu responssabilidade sei hato’o esklaresimentu ho di’ak.
Francisco Kalbuadi Lay afirma Governu ida ne’e kompromete ho prinsípiu transparénsia no governasaun di’ak. Hahú kedas hosi inisiu ho responssabilidade la sente kole hodi garante katak:
- Rekursu públiku tomak jere ho forma efisiente, ho foka ba dezenvolvimentu sustentável ba moris diak povo doben Timor Leste nian.
- Iha ezekusaun orsamental respeita norma legal tomak no mós ba prinsípiu administrasaun di’ak finanseira
- Tenke iha maior fiskalizasaun no akompañamentu ba ezekusaun programa governu nian tomak hodi evita desvios, inefisiénsia ka má-jestaun.
- Maski Governu ida ne’e asumi jesaun administrativa no finanseira hosi loron 01 fulan-Jullu 2023, maibé governu rekoñese katak prestasaun ba konta Estadu nian la’ós apenas obrigasaun legal ida de’it, maibé nudar aktu responssabilidade moral perante povu.
“Ha’u hakarak hato’o ha’u nia apelu ba órgaun soberania tomak no mós instituisaun Estadu nian tomak, inlui Parlamentu Nasionál, Tribunal Kamara Konta no mós parseiru relevante sira atu ita kontinua servisu hamutuk ho espíritu kooperasaun no kompromisu ba interesse nasionál,” Francisco Kalbuadi Lay hateten.
Governu prontu no disponível atu hatan ba kestaun no observasaun tomak ne’ebé relasiona ho períodu responssabilidade Governu ida-ne’e nian. Dala ida tan ba período anteriór, governante sira anteriór sira sei presta sira-nia responssabilidade tuir lei haruka.
“Atu hato’o katak prestasaun ba konta nu’udár pilar fundamental iha ita-nia demokrasia no Governu ida ne’e sei halo esforsu tomak hodi tane ka onra prinsípiu ida ne’e. Ho servisu hamutuk ne’ebé mak diak ita bele fortalese konfiansa povu nian ba Instituisaun Estado tomak hodi garante katak rekursu públiku ka osan estadu no povu nian sei uza hodi promove ba progresu no prosperidade ba rai doben Timor-Leste,” Francisco Kalbuadi Lay afirma.
Jornalista Estajiária: Zita Menezes