Connect with us

Nasionál

Saláriu Diplomata Timoroan iha Estranjeiru Boot Liu Dala-Rua Kompara Ho Diplomata Husi Nasaun Seluk

Published

on

Hatutan.com, (13 Marsu 2025), Díli Tuir levantamentu ka survey Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) nian kona-bá saláriu ka remunerasaun diplomata Timoroan nian iha diaspora ka iha estranjeiru boot dala-rua kompara ho diplomata sira seluk husi nasaun seluk.

Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Bendito Freitas. Foto/Zita Menezes

Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Bendito Freitas, Kinta (13/03/2025), hateten MNEK halo enkontru ho komisaun B-PN hodi klarifiká jestaun finanseiru liuliu kona-bá saláriu  diplomata Timoroan sira ne’ebé halo misaun iha rai li’ur.

Bazeia bá regra sempre tuir prinsipíu halo ajustamentu no atualizasaun bá subsidiu bá diplomata sira iha bazé no mós kona-bá referénsia bá eskala salariál Nasoins Unida kona-bá grau profisionál no mós nivél diplomata bá altu nivél nian.

“Atu dehan bá ita-boot sira katák subsidíu ne’ebé fó bá diplomata sira boot liu país Portugal, Indonézia, no iha nivél tabela ne’ebé ami halo survey hotu, ita nian saláriu bá diplomata sira boot liu dala-rua. Ha’u lakohi temi numeru, maibé ida-ne’e para ita-boot sira-nia entendimentu  katák situasaun ida-ne’e Timor presiza iha sustentabilidade bá estadu no nasaun,” Ministru Bendito Fretias hateten hafoin halo enkontru ho Komisaun B-PN  iha PN.  

Advertisement

MNEK halo esforsu institusionál atu tau bazé ne’ebé propriu adekuadu kona-bá jestaun bá subsidiu bá diplomata sira, tanba komparasaun katák durante tinan hirak bá kotuk MNEK seidauk iha regra ida propriu atu jere no administra subsidiu bá diplomata sira.

Mnistru Bendito Freitas afirma MNEK mós  aprezenta asuntu ne’e iha Reniaun Konsellu Ministru  nune’e hetan apoiu husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão katák tenke revé imediatu nune’e bele tau bazé ne’ebé mak propriu.

Nia hatán mós katák 40% MNEK  la korte, totál ne’ebé fó diplomata sira bá (living alounce) ne’e katák 60% bá sira nian living  40% bá diplomata sira nian uma iha estranjeiru.

Iha fatin hanesan Prezidenti Komisaun B-PN ne’ebé trata asuntu Negosíu Estranjeiru, Defeza no Seguransa, Domingos Augosto “Deker” hateten komisaun B halo audiénsia urjenti ho Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) atu halo klarifikasaun kona-bá públiku nian preokupasaun katák MNEK ko’a diplomata sira nian saláriu 40%.

“Depois ami rona klarifikasaun no resposta sira husi Ministru MNEK no ekipa hatudu katák, redusaun iha parte balu ne’ebé hatudu responsabilidade bá kestaun administrasaun. Presiza duni haree bá nian natureza no presiza duni halo redusaun aselera bá reajustamentu,” Deputadu “Deker” hateten.

Advertisement

Komisaun B rekomenda bá MNEK atu kria regra ida hodi bele halo definisaun bá saláriu ka subsidíu diplomata iha estanjeiru.

Jornalista Estajiária: Zita Menezes

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Karta Pastorál Ba Páskua 2026, “Nia hadomi ninian sira to’o rohan” (Jo 13,1)

Published

on

By

Hatutan.com, (22 Marsu 2026), Díli–Na’ilulik, diákunu, madre, irmaun, seminarista, maun-alin no bin-feton sira no ema hotu ne’ebé hakaran di’ak, Páskua  mak wé matan fiar sarani nian. Iha Páskua, Maromak hatudu ba Nia povu mistériu domin rohan la’ek hahú hosi Ejiptu to’o Jeruzalem, husi Moizés to’o Jezús Kristu.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Xanana Lori Governu no Povu Nia Naran Hato’o Ksolok Idul Fitri Ba Musulmanu Tomak

Published

on

By

Hatutan.com, (20 Marsu 2026), Díli– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, lori IX Governu Konstitusionál nia naran no lori povu Timor-Leste nia naran hato’o ksolok Indul Fitri 1447 Hijriah ba musulmanu sira hotu.  

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Governu Sei Haruka Dokumentu Legál ba PGR Hodi Hahú Halo Investigasaun Ba Ró Haksolok-Aviaun Twin Otter

Published

on

By

Hatutan.com, (19 Marsu  2026), Díli- Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Kinta (19/03/2026), informa  kompañia  Auditóriu Internasionál Ernst & Young, haruka relatóriu no dokumentu legál mai Governu Timor-Leste kona-bá akizasaun aviaun Twin Otter ho Ró Haksolok, maka Governu sei haruka ba Prokuradoria Jerál Repúblika (PGR, sigla portugés) hodi hahú halo investigasaun.

(more…)

Continue Reading
Advertisement

Trending