Hatutan.com, (17 Juñu 2025), Díli– Deklarasaun polítika Bankada FRETILIN ho PLP iha Parlamentu Nasionál, Tersa (17/06/2025), aprezenta sira-nia preokupasaun polítika kona-ba kestaun Bayu-Undan nian produsaun mina no gás ne’ebé hapara ona.
Lee Mós: Produsaun Mina no Gas iha Bayu-Undan Hapara Ona

Produsaun Mina no Gas iha Bayu-Undan. Foto/dok.ConocoPhilips
Atu bele lori povu Timor-Leste entende didi’ak kestaun Bayu-Undan nian, Bankada Parlamentár FRETILIN ho PLPL husu Ministru Petróleu Rekursu Minerál (MPRM), Francisco Monteiro atu halo esklaresimentu iha Parlamentu Nasionál.
“Ita hotu hatene katak posu Bayu-Undan taka ona, ninia reseita ikus ne’ebé tama iha ita-nia fundu fulan-Marsu, tinan ne’e, millaun $6.2 tuir relatóriu Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL),” Deputada Maria Angelica Rangel haktuir deklarasaun polítika Bankada FRETILIN.
Implementasaun mega projetu auto-estrada sei posibilita esforsu atu lori rekursu petrolíferu iha área offshore no onshore, hodi prosesa iha Natarbora iha futuru, liuhusi konetividade auto-estrada entre Suai Supply Base ba ona indústria petrolífera Natarbora no kondisaun infraestrutura hanesan aeroportu Suai, auto-estrada hanesan bazé ida bá esforsu nasionál atu alkansa dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise.
Bankada FRETILIN hateten iha rai maran mós dezde 2016 to’o agora iha Suai ne’ebá seidauk prodús de’it; ne’e hatudu mai povu tomak katak buat ida esplorasaun no produsaun mina-rai ne’e la’ós buat fasil ida.
Dada kadoras mai mós presiza investimentu kapitál, tanba Governu Timor-Leste ba hola ona kadeira asaun 56.56% ne’ebé presiza investe iha kapitál ho osan 56.56%, se karik mak despeza kapitál totál bá dada kadoras billaun $13 signifika presiza tau tan osan billaun 8 ba fundu, ho osan sira ne’e sei ba deve tan.
“Ikus liu husu ba Governu atu mai esplika iha Parlamentu Nasionál sobre ita nia posu Bayu-Undan ne’ebé maran, ita nia prosesu Greater Sunrise ne’ebé mak seidauk iha serteza, no mós bolu Governadór Banku Sentrál atu mai esplika kona-bá publikasaun bá asuntu finanseiru ne’ebé maka ita haree daudauk iha publikasaun semana kotuk,” Deputada Maria Angelica Rangel afirma.
Iha fatin hanesan Xefe Bankada PLP, Deputada Maria Angelina Sarmento liuhosi deklarasaun polítika Bankada PLP konkorda katak iha loron 5 fulan-Juñu 2025 Kompañia Santos ofisiálmente informa Governu Timor-Leste nia intensaun atu hapara Projetu Gás Bayu-Undan iha Tasi Timor.
Notísia ida-ne’e espalla rápidamente iha Timor-Leste, Bankada FRETILIN konsidera la’ós de’it notísia ida, maibé atake ida forte bá ema hotu.
“Bayu-Undan sai ona nu’udár liña moris nian bá ekonomia no dezenvolvimentu Timor Leste liu dékada rua resin, hodi kontribui liu billaun $25 no billaun $10 husi investimentu hodi fó reseita Estadu ne’ebé finansia projetu infraestrutura sira esensiál, edukasaun, saúde, no servisu públiku oin-oin, nune’e mós signifikante tebes hadi’a ita-nia sidadaun nia nível moris nian,” Deputada Maria Angelina Sarmento hateten.
Bankada PLP haktuir enserramentu operasaun Bayu-Undan ne’e hanesan tsunami ida ba Povu Timor-Leste. Hosi pontu de vista ekonómiku, lakon reseita petrolífera sei kria défise fiskál ida ne’ebé signifikativu.
PLP espesiálmente preokupa tebes ho maneira jestaun Bayu-Undan hosi Ministru Rekursu Petrolíferu no Minerál, Francisco Monteiro nia deklarasaun enganoza sira no falta alternativa viavel ne’ebé nia oferese iha maneira ida rasionál halo povu Timor-Leste preokupadu bá era pós-Bayu-Undan.
PLP ezije imediata bá Ministru Francisco Monteiro atu esklarese loloos pontu situasaun no estabelese investigasaun independente ida kona-bá akordu entre Timor 2 Resources ho Timor-Leste, espesiálmente relasiona ho partilla kustu operasionál. Iha VIII Governu Konstitusionál, tuir akordu, Timor Resource mak kobre kustu operasionál to’o 100% to’o hetan mina,” Xefe Bankada PLP hateten.
Iha sorin seluk Deputada Bankada CNRT Cedelizia Faria dos Santos hateten, nia interesante ho deklarasaun politika Bankada FRETILIN ho PLP ne’ebé foka bá asuntu Bayu-Undan atu hatete katak mina Bayu-Undan nia esportasaun maka remata.
“Maibé ita nian fundu rezerva iha Bayu-Undan tuir informasaun husi Governu ne’e iha hela no la remata ida, ne’ebé ita lalika mai halo ta’uk fali povu dehan Timor atu bankarrota, ita la bankarrota ida, Governu ida-ne’e foin maka kaer ukun bá tinan rua,” Deputada Cedelizia Faria dos Santos hateten.
Vise-Ministru Asuntu Parlamentár Adérito Hugo da Costa hateten, deklarasaun polítika Bankada FRETILIN ho PLP ne’ebé preokupa ho Greater Sunrise no estatutu kampu Bayu-Undan ne’ebé nian produsaun para ona tinan ne’e normal.
“IX Governu nian iha loron 01 fulan-Jullu 2023 to’o iha tinan 2024 IX Governu reativa rekompensa fali kontaktu ho joint commotion ho Austrália hodi halo kontinuasaun negosiasaun estatutu kampu Sunrise nian, depois kontaktu sira ne’e para tinan balu nian laran. IX Governu haree importánsia kampu Greater Sunrise hanesan alternativa ida bá substituisaun kampu Bayu-Undan,” Adérito Hugo akresenta.
Jornalista : Zita Menezes