Hatutan.com, (15 Jullu 2025), Díli— Komisaun Anti-Koprupsaun (CAC-sigla Portugés) liu-husi Diresaun Prevensaun no Siensibilizasaun deskobre projetu pendente hamutuk 53 iha Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN). Husi númeru ne’e, projetu balu hahú kedas iha tinan 2015 to’o agora abandonadu, maibé iha lista ADN konsta estatutu on going hela.
Lee Mós: CAC Sei Halo Averiguasaun Bá Projetu Konstrusaun Edifísiu RTTL,E.P Ne’ebé Deskonfia iha Abuzu Podér no Korrupsaun

Diretór Jerál Prevensaun no Siensivilizasaun CAC, António Alves da Cruz. Foto/Marcelino Tomae
Diretór Jerál Prevensaun no Siensivilizasaun Komisaun Anti Korupsaun (CAC-sigla Portugés), António Alves da Cruz, hateten liuhusi inspesaun ka monitorizasaun CAC nian bá servisu sira ne’ebé maka ligadu ho projetu sira identifika projetu sira ne’e pedente husi ADN pur- votal projetu 53.
Ba jornalista sira iha nia serbisu fatin, Tersa (15/07/2025), Diretór Jerál Prevensaun no Siensivilizasaun CAC, António Alves da Cruz hateten, ekipa halo hela servisu iha terrenu kobre bá Munisípiu haat, maka hanesan Manufahi, Viqueque, Baucau no Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), indentifika provijoriu indentifika iha terrenu maka projetu sira ne’e abandona no laiha sinál atu halo kontinuasaun.
Iha monitorizaun CAC nian nota mós katak projetu sira ne’e sira estende kontratu bá bebeik, maibé to’o ikus implementasaun bá projetu sira ne’e, CAC konsidera nafatin hela de’it.
Nia dehan, razaun prinsipál balun maka kompañia sira hanesan implemtadór bá projetu sira ne’e, la kuprimenta bá konstratu BoQ no dezeñu sira iha terrenu, kompañia balun hahú rejigna aan, maibé depois rejinga aan ninia estatutu iha projetu ne’e ejiste nafatin on going.
Projetu balun CAC deskobre sira ne’ebé maka agora atu estabelese mekanizmu sira, mai ho ajudikasaun direita, no iha ajudikasaun direita ne’e iha servisu balun ne’ebé CAC haree katak kompañia sira barak maka laiha kbiit hodi bele implementa projetu, entremu finansiamentu, téknikamente bá rekurusu sira ne’e hotu sira laiha kbiit hodi implika prosesu implentasaun projetu sira ne’e.
Diretór jerál prevensaun ne’e dehan, konstrusaun hotu tiha ona, maibé la utiliza, tanba ida-ne’e CAC konsidera katak fó implikasaun boot bá prejuizu estadu no progresu balun halo tiha ona pagamentu. Maibé progresu fizíku ne’e la balansu ho pagamentu, katak pagamentu boot liu fali progresu fizíka, nune’e to’o ikus la kontinua, husik hela prpjeitu ne’e, la’o hela hanesan ne’e.
Nia informa, perojetu abandonadu sira ne’e, barak liu, iha konstrusaun, husi parte eletrifikasaun 14, seluk halai liu-bá implementasaun Estrada rural, edifisiu sira, tanba ne’e CAC aborda hela mekanizmu preventiva mak boot liu hodi bolu implentador ho nain bá projetu sira kualidade kontrolu sira hodi bele diskute, hosi haree bá projetu ne’ebé abandonadu hamutuk 53.
Nia afirma, iha diskusaun maka laiha ona solusaun CAC sei ezije implentador sira nia responsabilidade bá asuntu ida-ne’e.
Jornalista: Marcelino Tomae