Connect with us

Defeza & Seguransa

Governu Autóriza F-FDTL Fó Apoia Umantária Bá Vitíma Dezastre Naturál iha Filipina

Published

on

Hatutan, (06 Novembru 2025),Díli—Governu Timor-Leste liuhosi Reuniaun Estraordináriu  Konsellu Ministru, Kinta (06/11/2026), aprova projetu  rezolusaun Governu hodi autóriza FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste halo misaun ida ba apoiu umanitáriu  vitiíma  dezastre natural iha Filipina.

Forsa F-FDTL. Foto/Dok

Liuhosi sorumutuk Konsellu Ministru, Governu hato’o nia Solidariedade kle’an no kondolénsia bá Governu Filipina no nia povu, relasiona ho estragu sira ne’ebé kuaza hosi Tufaun (anin-boot) Kalmaegi, iha ne’ebé ikus mai hamosu inundasaun maka’as, destruisaun no ema barak mak tenke lakon vida.

Ho deazastre ne’e, Konsellu Ministru mós aprova Rezolusaun Governu, ne’ebé autoriza, iha kuadru kostitusionál no legál partisipasaun hosi FALINTIL – Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) iha misaun ida bá apoiu Umanitáriu no protesaun sívil iha Repúblika Filipina.

Rezolusaun Governu Timor-Leste ne’e fó solidariedade no kondolénsia bá Governu no povu filipinu, relasiona ho estragus makaas ne’ebé kauza husi Tufaun Kalmaegi, ne’ebé hamosu inundasaun maka’as, destruisaun no ema mate ne’ebé trájiku iha provínsia sentrál sira Repúblika Filipinas nian, liuliu iha provínsia Cebu.

Advertisement

Tufaun Kalmaegi kona Filipinas ho anin boot liu 180 km/h no udan boot ne’ebé hamosu inundasaun derrepente no rai-halai. Tuir autoridade lokál sira, akontesimentu ne’e halo ema mate liu 140, ema nulu ba nulu (dezenas) lakon no destruisaun ba infraestrutura importante sira, inklui estradas, pontes, redes elétrikas no uma sira. Iha estimativa katak maizumenus ema millaun rua mak afetadu no dezlokadu rihun atus ba atus.

Hafoin katástrofe ida-ne’e, Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste fó sai tiha ona komunikadu ofisiál ida hodi hato’o solidariedade no kondolénsia ba Governu no povu hosi Repúblika Filipina.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão haruka karta ida ba Prezidente Ferdinand “Bongbong” Marcos Jr., hodi hato’o Timor-Leste nia tristeza boot “ho eskala hosi trajédia ida-ne’e no susar ne’ebé família barak hasoru ne’ebé lakon ema ne’ebé sira hadomi, uma no meius subsisténsia”, hodi reafirma katak nasaun Timor-Leste “nafatin iha solidariedade ho povu filipinu durante tempu lutu no rekuperasaun ida-ne’e”.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru no Portavós Governu nian, Agio Pereira, subliña mós katak “Filipinas ohin loron hasoru trajédia ida ne’ebé boot tebes, no povu Timor-Leste la ignora sofrimentu ida-ne’e,” hodi destaka Timor-Leste nia prontidaun atu “oferese apoiu tomak ne’ebé presiza.”

Hafoin deklarasaun kalamidade nasionál hosi Prezidente Filipinas iha loron 6 fulan-novembru no apelu subsekuente ba solidariedade internasionál, Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu ne’ebé autoriza, iha kuadru konstitusionál no legál, partisipasaun hosi FALINTIL – Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) iha misaun ida ba apoiu umanitáriu no protesaun sivíl iha Repúblika Filipina.

Advertisement

Desizaun governu nian bazeia ba kompromisu internasionál ne’ebé Timor-Leste halo iha ámbitu Nasoins Unidas no Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN), no mós dispozisoins hosi Lei Defeza Nasionál no Estatutu Orgániku F-FDTL nian, ne’ebé fó lejitimidade ba Forsas Armadas hodi partisipa iha misaun umanitária no emerjénsia sira, iha kooperasaun ho nasaun sira seluk no organizasaun internasionál sira.

Konsellu Ministru determina mós inísiu urjente hosi prosedimentu konstitusionál no legál ba kolokasaun F-FDTL iha misaun ne’ebé temi ona, inklui preparasaun ba regras empeñu, iha responsabilidade Ministru Defeza nian, tuir kompromisu internasionál Timor-Leste nian no Estratéjia Apoiu Umanitáriu no Emerjénsia, ne’ebé aprova iha fulan-janeiru tinan 2025.

Iha ámbitu Lei Defeza Nasionál nian, envolvimentu no kolokasaun F-FDTL iha operasaun manutensaun pás no apoiu umanitáriu sei deside hosi Governu no Prezidente Repúblika, hafoin konsulta Parlamentu Nasionál no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa.

Jornalista: Marcelino Tamae

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Defeza & Seguransa

Governu Arkiva Rekrutamentu PNTL 2025 no Orienta Loke Prosesu Foun

Published

on

By

Hatutan.com, (19 Marsu  2026), Díli– Governu  anula rekrutamentu kedetes Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) 2025 no orienta loke prosesu rekrutamentu foun.

(more…)

Continue Reading

Defeza & Seguransa

Komisaun Revizaun Rekrutamentu PNTL Identifika Polísia Nia Oan 71 ho Jerasaun Patriota Na’in-72 Tama iha Lista Rekrutamentu

Published

on

By

Hatutan.com, (12 Marsu 2026), Díli-Komisaun Revizaun, Supervizaun no Fiskalizasaun ba prosesu rekrutamentu kadete Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) 2025, identifika iha dokumentu sira rekrutamentu nian, hatudu katak Polísia nia oan na’in-71 no veteranu nia oan ka jerasaun patriota na’in-72 mak kontempladu iha lista laran nu’udár prioridade atu konitnua ba faze teste médiku.

(more…)

Continue Reading

Defeza & Seguransa

Kazu Overstay WNI Ne’ebé Virál, Pesoál Migrasaun Olivio Pinto La Viola Lei

Published

on

By

Hatutan.com, (11 Marsu 2026), Díli-Investigasaun ba kazu pesoál Servisu Migrasaun iha Postu Integradu Fronteira Batugade ne’ebé deskonfia fasilita sidadaun Indonézia (WNI, sigla Indonézia) ho identidade Dirsie Graciela Lopes, hakuur liu froteira ho estatutu pasaporte overstay, la hatudu violasaun grave ba lei ka regulamentu sira aplikavel iha Migrasaun Timor-Leste nian.

(more…)

Continue Reading

Trending