Hatutan.com, (24 Novembru 2025), Díli— Forum Business bá da-lima, Segunda (24/11/2025, iha Díli, oportunidade bá Timor-Leste atu oferese ambinete investimentu ne’ebé favoralvél.
Lee Mós: Xanana Nunka Lakon Esperansa Atu Greater Sunrise Mai Timor-Leste

Abertura Forum Business bá da-lima, iha JL Word, Segunda (24/11/2025). Foto/Média G-PM
Liuhosi diskursu abertura simera da-lima Timor-Leste no Petróliu ne’ebé hala’o iha JL World, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ho haksolok boot tebes simu investór sira hotu iha Enerjia Timor-Leste Da-lima kona-ba Fórum Minarai no Negósiu nian.
Xanana hatutan, forum ida-ne’e mak Timor-Leste nia plataforma anuál prinsipál bá atualizasaun no diskusaun sira kona-bá setór enerjia no mineiru, oportunidade sira disponivel bá negósiu sira no investidór sira.
“Ida-ne’e maka oportunidade ida bá partisipante sira atu komprende oportunidade sira Timor-Leste oferese no ita-nia ambiente investimentu ne’ebé favoravel,” Xanana hateten. Xefe Governu ne’e afirma, Timor-Leste halo ona progresu estraordináriu tanba hahú ho laiha buat ida iha dékada rua liubá. Ita estabelese ona ida ne’ebé pasífiku no Estadu demokrátiku ho sosiedade nakloke ne’ebé ukun tuir estadu direitu.
Nia afirma, Timor-Leste iha ekonomia ida ne’ebé nakloke no Governu ida ne’ebé foka bá dezenvolvimentu sustentável no interese nasionál bá tempu naruk, ho orgullu boot Timor-Leste tama iha Organizasaun Komérsiu Mundiál (OMK) iha tinan kotuk.
“Adezaun bá OMK hametin ona ita-nia governasaun ekonómika no fornese regra sira ne’ebé klaru bá setór privadu, harii konfiansa iha komérsiu no investimentu iha Timor-Leste.”
Nia infroma, iha fulan kotuk, Timor-Leste kumpre ona aspirasaun nasionál ne’ebé iha kleur ona atu sai hanesan membru ASEAN bá dala sanulu-resin-ida – ida ne’ebé krese lalais liu rejiaun sira iha mundu.
PM Xanana haktuir mós adezaun bá ASEAN koloka Timor-Leste atu sai xave ida sentru enerjia no mineiru iha Sudeste Aziátiku.
“Ita riku ho rekursu jeolójiku sira, tantu iha rai-maran no iha tasi-ibun, no ita iha kompromisu atu dezenvolve sira iha maneira ida ne’ebé previzível, transparente no dalan responsável,” Xanana hateten.
Nia dehan, Estadu Timor-Leste ninia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011–2030 orienta bá dezemvolvimentu nasionál, Planu ne’e estabelese vizaun ida bá tempu naruk bá diversifikasaun ekonomia dezenvolvimentu umanu no infraestrutura atu harii nasaun prósperu, edukadu no saudavel.
Ida-ne’e identifika indústria estratéjiku tolu hodi apoia empregu no investimentu, turizmu, agrikultura no enerjia no minerál sira.
Nia afirma, ida ikus ne’e koñesidu hanesan Projetu Tasi Mane ne’ebé inklui Suai Báze Fornesimentu, Sentru Dezenvolvimentu Petróleu Integradu Natarbora nian ho sentrál LNG no héliu, refinaria ida no instalasaun tasi nian ida, no enerjiaplanta iha Betano no infraestrutura asosiadu inklui sidade foun sira,estrada no ponte sira.
“Ita halo ona konstrusaun bá aeroportu ida hodi suporta Tasi Mane Projetu no auto-estrada boot ida. Ita aloka ona orsamentu signifikativu apoiu bá infraestrutura sira seluk no estudu no planu sira ne’ebé presiza atu dezenvolve industria,” nia dehan.
PM Xanana afirma, Projetu Tasi-Main sei foku iha dezenvolvimentu Greater Sunrise, ida husi kampu gás ne’ebé seidauk dezenvolve ne’ebé iha valór liu iha rejiaun.
Estudu independente sira konfirma katak Greater Sunrise oferese substansiál retornu finanseiru bá investidór sira iha dékada oioin.
Dezenvolvimentu Greater Sunrise sei hamosu mós benefísiu nasionál, inklui empregu, reseita bá tempu naruk no estabelesimentu industriál ida báze iha ami nia kosta súl. Governu nia pozisaun kona-bá Greater Sunrise sempre klaru. Gás naturál husi Greater Sunrise tenke prosesa iha rai-maran iha Timor-Leste.
PM Xanana hateten katak ida-ne’e esensiál bá dezenvolvimentu nasionál. Programa ida-ne’e sei fó oportunidade bá jovem Timoroan sira hodi hetan abilidade, partisipa iha industria sira ne’ebé emerjente, no kontribui bá forsa ekonomika no sosial Timor-Leste iha tempu naruk.
Programa ne’e mos garantia Timor sei evita maldisaun rekursu naturál. Prosesamentu iha rai-maran sei asegura katak valór mak hamosu hosi Greater Sunrise sei mantén iha Timor-Leste, no sei fó apoiu bá konstrusaun no fortalecimentu nasaun. Ida-ne’e sei reforsa seguransa enerjétika, apoia indústria no kria servisu joven Timoroan sira.
“Báze tékniku bá ami-nia pozisaun ne’e metin. Avaliasaun peritu sira konfirma katak kanu bee klean ida hosi kampu bá ami nia kosta súl maka viável no konsistente ho padraun enjeñaria internasionál sira,” dehan nia.
Timor-Leste sei fornese infraestrutura apoiu ne’ebé nesesáriu, inklui báze Fornesimentu Suai no instalasaun sira ne’ebé planeadu iha Natarbora.
Tanbá ne’e Xefe Governu afirma, Estadu Timor-Leste nafatin iha kompromisu tomak atu progresa Greater Sunrise ho maneira ida ne’ebé maka komersialmente di’ak, téknikamente metin no aliña ho interese povu Timor-Leste nian.
Timor-Leste mós haree oportunidade foun iha mina-rai no krítiku minerál sira, inklui osan-mean, kobre, magnéziu no rekursu sira seluk.
“Dezenvolvimentu bá ita-nia minerál sira iha rai-maran sei apoia diversifikasaun ekonómiku, harii abilidade téknika no kria empregu foun, liuliu iha komunidade rurál sira. Ita estabelese ona regra sira ne’ebé klaru no enkuadramentu legál ida ne’ebé forte atu governa dezenvolvimentu minerál no atu fó serteza no konfiansa bá investidór sira.
Durante Fórum ida-ne’e, Govern Timor-Leste rona hosi reguladór sira no investidór sira kona-bá oportunidade sira ne’ebé disponivel iha minerasaun no minerál krítiku sira no papél ne’ebé sira bele joga iha apoiu bá dezenvolvimentu nasionál.
Timoroan sira sofre maka’as iha ita-nia luta bá autodeterminasaun. Hafoin ukun-an, ita servisu maka’as atu harii nasaun ida ne’ebé hakmatek, estável no nasaun demokrátiku. Agora ita hasoru dezafiu foun ida atu dezenvolve ida ne’ebé forte no sustentável ekonomia ne’ebé bele apoia ita-nia povu nia moris di’ak,” dehan PM Xanana.
Dezenvolvimentu husi Greater Sunrise no kresimentu husi minerál sira setór sira maka sentrál bá esforsu ida-ne’e. Projetu sira ne’e sei hametin ekonomia, fornese reseita esensiál bá Estadu no kria oportunidade sira.
Iha fatin hanesan,Vise-Primeiru, Ministru no Ministru Koordenadór bá Asuntu Eskonomia Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, hateten eventu importante ida-ne’e, Timor-Leste kontinua halo forum anuál atu promové investimentu no kooperasaun iha setór enerjia no mineiru.
“Fórum tinan ida-ne’e, hatudu katak mundu internasionál hakarak observa Timor-Leste ho interesse boot. Iha forum ida-ne’e, lider governu, industria, no investidor top lokal no internasionál sei diskuti desenvolvimentu setór, esplora oportunidade, no forma parcerias estrategiku,” hatatan VPM Kalbuadi.
Vise Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay hateten, fó prioridade bá dezvolvimentu diversifikasaun ekonomia, kreasaun trabállu di’ak, fortalese bisnis lokal, inklusivu MSMEs no empreendedór feto, no promové investimentu domestiku no internasionál. Setór prioritariu ne’ebé fó foku maka agrikultura, peska, turizmu, no manufaktura.
Nia informa,Timor-Leste mós prepara integra iha merkadu ASEAN no kompri estándar globál husi WTO, ho estabelese Laborátoriu Integradu Nasional hodi suporta esporta no importa husi produtu Timor-Leste.
Programa digitál Timor 2032 mos fo impulsu bá transformasaun digital no komérsiu digital iha merkadu ASEAN.
Hanesan Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay hateten katak dezvolvimentu sustentável la bele negocia, no Timor-Leste sei proteje florestas, ocenos, no rekursos naturales liu tan. Politika Green no Blue Economy orienta ita hodi garante benefisiu bá geração agora no geração futuru.
“Ha’u hakarak konvida investidor, empresa, no espertu atu involve iha Second Round Mining Licensing Program 2025, ne’ebé sei promové setór mineiru responsável no sustentável, respeita rai no proteje ambiente,” nia dehan.
Vise-Primeiru Ministru Francisco Kalbuadi Lay hateten katak fórum ida-ne’e oportunidade importante hodi troka ideia, forma parcerias, no desine solusaun hodi halo Timor-Leste forte, verde, no prosperu.
Nune’e mós Ministru Petróleu no Rekursu Minerais, Francisco da Costa Monteiro, afirma katak Timor-Leste tama ona iha momentu istóriku, ho oportunidade boot atu transforma rekursu naturál mina, gás no minerál ba dezenvolvimentu ekonomiku no prosperidade povu nian.
“Iha sesaun ofisiál mak asesu husi representasaun governu, embaixadór sira husi Australia, Indonézia no nasaun sira seluk, investidor internasionál no nasaunál,” dehan Ministru Francisco
Nia subliña, prezensa partisipante sira prova konfiansa internasionál ba setór enerjia Timor-Leste. Rikusoin mina no gás la’ós fin iha nia-an, maibé responsabilidade ba povu no ba gerasaun tuirmai.
“Ami buka dezenvolve ida-ne’e liu kooperasaun, konfiansa no alivaliasaun,” hatete Ministru Francisco da Costa Monteiro.
Demandu globál, oportunidade ne’e la bele halakon, tuir ministru, mundu iha aumenta boot ba ezijénsia enerjia, ne’ebé abre espasu ba Timor-Leste, Konsumu petróleu globál bele atinji milliaun iha tinan 2025, Konsumu gás naturál sei kontinua sae ho taxa 2.5% tinan-tinan. Nune’e, Francisco da Costa Monteiro husu atu aproveita oportunidade ne’e antes ameasa jeopolítika no fluktua sai merkadu halo difisil.
Greaater Sunrise sai prioridade estratejika Monteiro konfirma katak governu hala’o servisu intensivu ho parseiru sira no ekipa tékniku atu halo pipeline Greater Sunrise bá Timor-Leste.
“Pipeline Sunrise tenke mai ba Timor-Leste, tanba sei kria empregu, transferénsia konhesimentu no baze industriál ba futuru,” nia sublinha.
Govornu hatene ona planu, Pipeline ba Kosta Sul, Planta LNG iha Tarborough, Infraestrutura suporte 2026–2028, Produksaun dahuluk LNG bele hahú iha 2032.
Reforma lejislativu no fiskál atu buka investidor Ministru informa katak estratéjia iha prosesu, Atualizasaun rejime fidál, royalties no impostu, Modelo kontratu produsaun atrativu ba investidor, Lisensiamentu minerál ne’ebé fó más kiaktu, inklui 53 bloku esplorasaun.
Tuir dadus governu, inventáriu potensiál mina no gás iha Timor-Leste halo estimativa liu biliaun 12 ekivalente petróleu, balun seidauk esplora.
Impaktu ekonomiku bele extraordináriu relatóriu independente sira prevee katak implementasaun projetu Tasmanic no downstream LNG sei: Aumenta PIB TL to’o biliaun US$ 98 iha tinan 2050, Fó biliaun $78 iha impostu no royalti, Kriadu $17,000 labele empregu diretu no indiretu.
“Governu nakloke ba investimentu, maibé presiza responsável – kapasidade lokál, reziliénsia no aliansa ba future,” nia dehan
Prezidente Autóridade Nasionál Petróliu (ANP) Timor-Leste, Gualdino do Carmo da silva hateten Timor-Leste Timor-Leste Mining and Energy Summit, ne’ebé loke ofisiálmente Dili Convention Center ho partisipasaun líder governu, investidor internasionál no representante indústrias minerál no energia husi rai laran no rai liur.
loke Summit ida-ne’e halo husi representate organizadór, A&B hamutuk ho ANN, ne’ebé iha nia diskursu fó bemvindu bá delegadu sira no hatete katak Summit tinan ida halo integrasaun industries Mining no Energy iha plataforma ida de’it, diferente hosi tinan liubá ne’ebé Oil & Gas Summit halo separadu.
“Ita hotu mai hamutuk atu buka dalan loos no efisiénte atu maximiza esplorasaun no jestaun rekursu natural, promove diversifikasaun negósiu, no aumenta partisipasaun Timor oan iha value chain kompletu,” hatete
Nia mos sublinha totalidade bá objetivu stora Summit atu loke odamtan bá parsería duradouru entre politiku mak halo desizaun no setór privadu, no atu fó kontribuisaun bá dezénvolvimentu ekonomiku sustentavel bá Repúblika Demokrátika Timor-Leste.
Eventu ne’e hetan partisipasaun líder Pimeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koodenadór Asutu Ekonómia, no Ministtru Turizmu no Ambiente Francisco Kalbuadi lai, Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francesco da Costa, no apoiu bá realizasaun Summit inkuli investidór kuaze hamutuk 25.
Jornalista:Marcelino Tomae