Hatutan.com, (31 Marsu 2026), Díli- Parlamentu Nasionál, Segunda (31/03/2026), aprova iha jeneralidade proposta lei nu.24/vi-(3a), Rejime Juridiku Pratika Arte-Marsiál ho votu a-favór 38, kontra zero no abstensaun 16 husi Bankada opozisaun FRETILIN.

Atrasaun husi PSHT iha eventu lansamentu ofisiál atividade GAM iha Jinaziu Dili, 26 Maiu 2022. Foto/Dok.Hatutan.com.
Membru PN husi Bankada CNRT, Virginia Ana Belo liuhusi nia intervensaun hateten, arte-Marsiál la’ós buat aat ida, maibé tanba públiku sempre liga ho identiku ho violasaun, entaun rejime juridiku ne’e atu regula liu fali ba buat ida seguransa.
“Bainhira liga ba idade ne’ebé mak atu tama arte-marsiál iha proposta lei ida-ne’e tenke idade 17, “Deputada Virginia Ana Belo hateten.
Nia espera iha diskusaun espesialidade ho Governu bele haree kuidadu, labele halakon tiha, no hamosu fali interpretasaun seluk, no halakon tiha esperitu husi arte-marsiál loloos.
Biban ne’e, Xefe Bankada CNRT Patrocinio Fernandes hateten, proposta lei nu.24/vi-(3a), Rejime Juridikú Pratiká Arte-Marsiál oinsá mak organizasaun sira ne’e atu dezenvolve sira nian aan ba atividade desportiva, no oinsá mak hatuur norma hodi organiza kompartamentu organizasaun sira iha sosiédade Timorense ne’ebé bele harii iha sentidu pertensia ba estadu iha paz no estabilidade.
Iha komunikadu imprensa Bankada FRETILIN ne’ebé haktuir husi Deputada Nurima Ribeiro Alkatiri hateten FRETILIN vota abstensaun iha jeneralidade iha proposta Lei nº 24/VI, rejime juridiku pratika arte-marsiál la’ós pozisaun neutral ka ambigua. Ida-ne’e nu’udár pozisaun polítiku klaru, responsavel no ezijente. FRETILIN hakarak afirma, sem hesitasaun FRETILIN la’ós kontra regulamentasaun ba pratika arte-marsiál.
FRETILIN rekoñese katak iha dezafiu real relasiona ho seguransa publika, iha problema ne’ebé eziji atu iha organizasaun no responsabilizasaun no iha nesesidade atu iha kuadru juridiku klaru no efikas.
FRETILIN afirma Importansia atu klaru iha kestaun rua ne’e antes diskute Proposta Lei ne’e, mak kona-bá saida mak estadu haree (hanoin) kona-bá Organizasaun Arte-Marsiál iha TL, katak ne’e Desportu, ka reprezenta risku ba seguransa publika ka masa (votu) ba politika/partidu.
Bankada FRETILIN haree bainhira estadu klaru ona iha nia hanoin mak foin bele halo polítika, Lei no regulamentu, hodi enkuadra Arte-Marsiál iha estadu ida Direitu no Demokrátiku.
“Se lae Lei sira ita halo ba alivia de’it nia efeitu, maibé la kura ka rezolve nia kauza lolos,” Nurima Alkatiri argumenta iha komunikadu.
Se mak pratikante sira ne’e? Sidadaun Timoroan ne’ebé goza nia direitu ba organizasaun no asosiasaun, tuir FRETILIN nia hanoin la bele halo lei hahú ho prekonseitu ida katak sira ne’e kriminozu, laiha edukasaun, buat aat deit.
Loos duni iha komportamentu hosi individu sira balun ne’ebé ladi’ak, maibé jeneralizasaun no estigmasaun bele kria diskriminasaun no eskluzaun.
“Bainhira ita hanoin katak ne’e sidadaun Timor oan ne’ebé presiza proteze no dezenvolve, lei ne’ebé ita halo tenke fó resposta ida ho ekilibriu no proporsional,” komunikadu Bankada FRETILIN nian.
FRETILIN nian hanoin klaru katak, Arte-Marsiál ne’e organizasaun ho karater sosial desportiva ne’ebé presiza rekoñese nu’udár instrumentu ida ba dezenvolvimentu juventude, desportu no kultura. Tamba ida-ne’e, nasaun presiza regulamentasaun. Maibé, presiza regulamentasaun ne’ebé di’ak. Tamba ida-ne’e mak FRETILIN iha preokupasaun bo’ot.
“Ita labele simu regulamentasaun ne’ebé halo kontra Konstituisaun, kontra klareza juridika no kontra direitu sidadaun sira nian.” Sita iha Komunikadu Bankada FRETILIN nian.
Preokupasaun Deputadu sira nian Ministériu Interiór no Ministériu Joventude Desportu, Arte no Kultura sei fó resposta iha diskusaun no votasaun espesialidade iha tempu tuir mai.
Jornalista : Zita Menezes