Hatutan.com, (01 Jullu 2026) Díli-Ministru Defeza (MD) Donaciano da Costa Gomes, “Pedro Klamar Fuik” Kuarta (01/07/2026), aprezenta ba Konsellu Ministru projetu konstrusaun ospitál militár FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nian.

Ministru Defeza Kontra-Almirante Donaciano da Costa Gomes “Pedro Klamar Fuik”. Foto/Juvinal Cabral dos Santos
Projetu ne’e sei dezenvolve iha kooperasaun bilaterál entre Timor-Leste no Repúblika Populár Xina, ho naran “Ospitál Amizade Timor-Leste-Xina”.
Tuir komunikadu Imprensa ne’ebé Hatutan.com asesu haktuir iha aprezentasaun ne’e, misaun téknika Xineza ne’ebé responsavel ba serbisu preparasaun ba projetu ne’e aprezenta karakterístika prinsipál ba futuru Ospitál Amizade Timor-Leste-Xina, ne’ebé sei harii besik iha Ministériu Defeza no Kuartél-Jenerál F-FDTL, iha Dili.
Projetu ne’e inklui ospitál jerál ida ho kapasidade kama 100, área maizumenus metru kuadradu 10.500, edifísiu prinsipál ida ho andár-ualu, no mós edifísiu apoiu sira, ne’ebé kompleta ho teknolojia médika moderna no preparadu atu fornese servisu konsulta esterna, kuidadu emerjénsia, internamentu, imajiolojia, análizes klínikas no kuidadu intensivu.
Ministru Defeza (MD) Donaciano da Costa Gomes “Pedro Klmar Fuik” halo mós aprezentasaun ida kona-ba kriasaun Komisaun Interministeriá ida hodi halo supervizaun no akompañamentu ba Konstrusaun Futuru Ospitál Militár nian.
Projetu estratéjiku ida-ne’e ho objetivu atu reforsa kapasidade operasionál F-FDTL, komplementa servisu sira Servisu Nasionál Saúde nian, hadi’a resposta ba emerjénsia, katástrofe no krize umanitária, promove formasaun no dezenvolvimentu medisina militár, hamenus dependénsia ba tratamentu sira iha rai-li’ur, no mós fó benefísiu ba populasaun sivíl, hodi kontribui ba reforsu kapasidade nasionál iha área saúde no dezenvolvimentu ekonómiku nasaun nian.
Óspital andar-ualu ho kama-100 ne’e doasaun husi Governu Xina no sei serve ba militár, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), veteranu no públiku em jerál, inklui prepara ba Timor-Leste nia Prezidénsia ASEAN.
“Sobre Óspital Militár nia ne’e hanesan ita boot sira hatene ona katak iha 20 de Agostu tinan kotuk, kuandu ita selebra tinan 50 aniversariu FALINTIL nian, governu Xina ho Timor-Leste partikular Ministériu Defeza asina memorandu ida atu bele fó hanesan doasaun óspital militár ida ho kapasidade ne’ebé sufisiente para bele kooresponde bá nesesidade sira ne’ebé mak ita nia militares sira iha, militares sira nia família iha, ita nia Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ho sira nia família, ita nia membru governu sira funsaun públika, veteranu sira no ba públiku em jerál”, Ministru Defeza Kontra-Almirante Donaciano da Costa Gomes “Pedro Klamar Fuik” ba joranlista hafoin remata reaniaun Konsellu Ministru iha Palásiu Governu, Kuarta(01/07/2026).
Ministru Defeza haktuir, sira mai aprezenta bá governu simu, agora sira fila-fali sei halo dezeñu prelimenar para depois aprova no bele tama iha prosesu konstrusaun bele hahú iha tinan oin.
“Óspital Militár ne’ebé mak ita ko’alia andar-walu, kama-100 ida ne’e mak konseitu dezeñu ne’ebé mak iha ita haree Ministeriu Defeza mak iha oin, óspital militár iha kotuk, provavelmente sei lansa iha tinan oin”, Ministru Defeza afirma.
Nia hatutan, tinan ida ne’e sira halo dezeñu no buka konstrutor bele komesa iha tinan oin, estudu biabilidade halo hotu ona orsamentu ne’e mai husi doasaun husi Xina.
“Hanesan ita boot sira hatene katak óspital militár ne’e muintu provavelmente bele hotu, antes ita simu prezidensia ASEAN, óspital ne’e bele kooresponde bá prezidensia ASEAN ida ne’e signifika katak ba militár no populasaun em jerál ba ema hotu bele utiliza”, Ministru Defeza esplika.
Jornalista: Juvinal Cabral dos Santos