Hatutan.com, (01 Jullu 2926), Díli– Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli, Kuarta (01/07/2026), julga arguidu sira, ho inisiál MFFM ho nasionalidade Indonézia no arguidu MF Timoroan ne’ebé deskonfia envolve iha krime tráfiku umanu ho ligasaun ba rede organizasaun transnasionál.
Lee Mós: PNTL Subemete Suspeitu Indianu Na’in-Haat Envolve Krime Trafiku Umanu Ba MP
Iha Audiénsia Julgamentu juis koletivu Argentiho Nunes, lee akuzasaun Ministériu Públiku ho prosesu NUC 0347/25.PNSIC (Apensu 0351/25.PNSIC) hasoru arguidu na’in-rua ne’ebé deskonfia envolve iha krime tráfiku umanu ne’e.
Tuir akuzasaun Ministériu Públiku katak, Arguiduy na’in-rua ne’e hamutuk halo fasilitasaun bá sidadaun Bangladesh sira atu tama no sai husi Timor-Leste ho dalan ilegál, ho objetivu atu transfere bá Indonézia no depois bá fatin seluk atu explora iha área servisu.
Arguida MFFM halo kontaktu ho ajénsia rekrutamentu iha Indonézia ne’ebé iha relasaun ho ajénsia ida iha Bangladesh no mós halo koordenasaun ho arguidu MF nu’udar ema ne’ebé prepara no fasilita movimentasaun ofendidu sira bainhira to’o iha Timor-Leste.
Tuir prosesu inkéritu , iha loron 26 fulan-Agostu 2025, Arguida MFFM kontaktu arguidu MF liu-husi WhatsApp no husu nia atu bá simu sidadaun Bangladesh na’in-haat iha Hotel Ching Tong, Díli. Bainhira MF to’o iha hotel, hasoru duni sidadaun Bangladesh sira ne’ebé temi iha mensajen.
Arguidu MF informa ba Arguida MFFM katak grupu ne’e halo movimentu ho maneira ne’ebé aumenta risku bá nia, tanba ofendidu sira tuir kedas nia, nune’e arguida MFFM kontaktu ema ida ho naran Jamal atu organiza ema seluk hodi simu no kontinua lori sidadaun Bangladesh sira.
Iha loron 27 fulan-Setembru 2025, MFFM kontaktu fali MF atu simu sidadaun Bangladesh na’in lima hodi lori sira bá Batugade no tenta halo atravesa ilegál bá Atambua, Indonézia, ho nune’e MF konfirma katak ofendidu sira mak sei selu US$500,00 bá servisu ne’e. Maibé tanba sira lori pasta boot, nia tauk atu atravesa fronteira ilegál no deside lori sira fila mai Díli.
Bainhira to’o iha Postu Polísia Maubara, Munisípiu Likisá, Polísia halo revista ba bagajen no deskobre substánsia suspeitu ida iha pasta ida. Tanba ne’e, Polísia detein sidadaun Bangladesh sira hodi halo investigasaun, no arguidu MF fila bá Batugade.
Enkuantu Kazu trafiku umanu ne’e mós ligadu ho prosesu NUC 0310/25.PNSIC ne’ebé akuzadu ona.
Durante investigasaun, Arguida MFFM konfirma katak nia simu no haruka mensajen ho ema ida ho naran Yotam kona-bá tratamentu viza, movimentasaun sidadaun Bangladesh sira no pedidu osan bá ofendidu sira.
Ministériu Públiku konsidera katak arguidu sira halo hahalok ne’e ho vontade rasik, deliberadamente no hamutuk iha estrutura organizasaun krime transnasionál ne’ebé opera hosi Bangladesh no Indonézia, ho intensaun atu hetan benefísiu finanseiru liuhusi transporte no transferénsia ilegál bá vítima sira atu depois hetan exsplorasaun laboral.
Ho baze ba faktu sira-ne’e, Ministériu Públiku akuza arguidu na’in rua nu’udar ko-autór material bá krime Tráfiku Umanu, previstu no punidu tuir artigu 163 númeru 1, ho agravasaun tuir artigu 164.º alínea C no F husi Kódigu Penál, konjugadu ho artigu 34 husi lei Nú. 3/2017 kona-bá Prevensaun no Luta Hasoru Tráfiku Umanu.
Hafoin rona tiha akuzasaun Ministériu Públiku, Tribunál husu arguidu MF katak akuzasaun ne’e loos ka lae. Nune’e arguidu MF deklara bá Tribunál hodi kosiderera akuzasaun Ministériu Públiku ne’e loos hotu-hotu. Nune’e Tribunál deside julgamentu kontinuasaun bá Krime trafiku umanu bá Segunda (06/07/2026) hodi rona Arguida MFFM.
Julgamentu ne’e prezide husi juiz Argentoho Nunes, ho juíza membru Patrocínio no Julmira Auxiliadora. Ministériu Públiku reprezenta husi Domingos Gouveia, enkuantu arguidu rua ne’e hetan asisténsia jurídika hosi defensór públiku José Carvalho no Ruben Carvalho Pereira.
Jornalista: Marcelino Tomae