Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Fundu Mina-Rai Hela De’it Ona Billaun $16-resin

Published

on

Hatutan.com, (14 Dezembru 2022), Díli-Povu Timor nia fundu mina-rai ne’ebé investe hela iha merkadu finanseiru hela de’it ona billaun $16-resin. Tanba ne’e, sosiedade sivíl  sira liuhosi ONG nasionál La’o Hamutuk preokupa no husu Governu atu jere didi’ak orsamentu Estadu hodi labele gasta “arbiru”.

Lee Mós : Governu Halo Levantamentu Billiaun $1,3 Hosi Fundu Minarai

Semináriu nasionál ho tópiku “Oinsá Prevene Timor-Leste Monu bá Rai-naruk Fiskál” iha salaun São José, Igreja Katedrál, Vilaverde Díli, Kuarta (14/12/2022). Foto/Elio dos Santos da Costa

Koordenadór ONG La’o Hamutuk, Celestino Gusmão Pereira, bainhira partisipa iha  eventu semináriu loron sorin ho tópiku “Oinsá Prevene Timor-Leste Monu bá Rai-naruk Fiskál” iha salaun São José, Igreja Katedrál, Vila-verde Díli, Kuarta (14/12/2022), hateten buat hotu bele laiha, mais ai-han, bee, eskola, saúde, labele laiha. Maibé, atu akontese ida ne’e, tenke haree mós bá ezersísiu polítiku sira iha Parlamentu Nasionál no iha Governu, tenke haree kestaun ida-ne’e ho onestu, katak, TL iha duni dalan atu monu bá rai naruk fiskál.

“Ida-ne’e hanesan primeiru kondisaun ne’ebé ita tenke iha. Sé laiha rekoñesimentu, oinsá mak ita define ita-nia dalan ne’ebé loos. Fundu Petrolíferu, agora, maizumenus billaun $16.. Ne’ebé dala-ida tán, ne’e la’ós rai iha mala, la’ós rai iha banku. Mais investe iha merkadu finanseirus, ne’ebé bele sofre pozitivu, bele sofre negativu. Iha fatór barak hanesan krize globál, ho buat sira ne’e hotu,” Celestino Gusmão Pereira hateten tán.

Advertisement

Celestino Gusmão dehan, molok ne’e, sira hato’o tiha ona karta submisaun bá Parlamentu Nasionál, Komisaun C, no mós Governu, atu primeiru liu Governu tomak, Polítiku sira hotu rekoñese katak, Timor-Leste iha duni poténsia ida-ne’e. Katak, maizumenus tinan 10 mai, Fundu Petrolíferu sei hotu.

Celestino Gusmão hateten, Fundu Petrolíferu ida-ne’e nia kondisaun ne’e iha fatór haat ne’ebé bele ajuda. Ida, rezerva Mina no Gás. Iha TL nia istória, rezerva mina no gás ne’ebé konverte bá osan, kampu ne’ebé boot liu mak Bayu Undang. Maibé, Bayu Undang tinan ida-ne’e, remata nia produsaun.

Semináriu nasionál ho tópiku “Oinsá Prevene Timor-Leste Monu bá Rai-naruk Fiskál” iha salaun São José, Igreja Katedrál, Vilaverde Díli, Kuarta (14/12/2022). Foto/Elio dos Santos da Costa

Fatór ida seluk maka, Investimentu Fundu Petrolíferu iha merkadu finansiamentu internasionál. Governu rasik ko’alia ona katak, fatór ne’ebé atu asegura fundu petrolíferu hosi investimentu ida-ne’e, la afvór bá TL, tanba krize globál, no mós iha nasaun boot sira ninia polítika, ho buat sira ne’e hotu.

“Tanba ita boot sira hatene, ita nia Fundu Petrolíferu ne’e, la’óa rai iha mala. Mais ita investe bá iha ekuidade, iha titulus, hotu. Iha nasaun barak, entaun, depende bá situasaun ekonómiku iha nasaun ida-idak, depois, uainhira merkadu ne’e negativu, ita sofre. Pore ezemplu, hosi Janeiru to’o Setembru tinan ida ne’e, ita lakon, sofre negativu maizumenus billaun $2. Entaun, ida-ne’e hanesan fatór rua boot liu. Katak, Fundu petrolíferu bele la’o ka lae,” Celestino Gusmão argumenta.

Fatór ida seluk maka, Levantamentu. Sé iha levantamentu ne’e mak liu billaun-rua kada tinan, ne’e iha serteza forte katak, Timor-Leste sei bá duni iha rai-naruk fiskál to’o iha 2034 ka menus liu. Tanba Fundu petrolíferu nia situasaun ne’e, depende bá merkadu finanseirus internasionál no mós levantamentu.

Fatór ida seluk mak, kona-bá Folin Mina. Maibé, tuir Celestino, folin mina ida ne’e la relevante ona, tanba oras ne’e TL laiha ona rezerva iha Bayu Undang.

Advertisement

Liuhosi semináriu nasionál loron sorin ho tema “Oinsá Atu Prevene Timo-Leste Labele Manu Bá Rai Narok Fiskál” ne’ebé hala’o iha Salaun São José, Katedral Díli,  La’o Hamutuk konvida mós parte hosi Governu nian, liuhosi diretór jerál Ministériu Finansas (MF), ho Banku Mundial, tanba sira iha análize kona-bá ekonomia, orsamentu estadu, buat sira-ne’e hotu.

ONG La’o Hamutuk mós iha analista ekonómiku balu hodi fahe informasaun, kontinua promove diskusaun ida ne’e, to’o tinan oin.

La’o Hamutuk promove diskusaun boot ida ne’e, atu enkoraja partisipante sira, hodi hatene informasaun kona-bá fiscal clift, prinsípiu fiskál, rai-naruk fiskál. Ida ne’e atu dehan katak, Timor-Leste iha poténsia atu tama iha situasaun dezekilibradu ida, entre disponibilidade finansas públiku, no mós despeza no reseita sira.

Iha senáriu sira ne’ebé Governu fó, no dokumentu sira Governu nian, fó informasaun katak, maizumenus to’o iha tinan-sanulu mai sé  nafatin ho barreira ka montante finansas públiku orsamentu estadu ne’ebé agora iha, fundu petrolíferu sei hotu iha 2034. Uainhira to’o bá iha tinan 2035, Timor-Leste laiha ona finansiamentu sira atu sustenta atividade no programa barak.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

 

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Indonesia Salurkan Rp 4,4 Miliar Dukung Program Reformasi Manajemen Keuangan Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (16 Mei 2024), Dili– Pemerintah Republik Indonesia melalui Lembaga Dana Kerja Sama Pembangunan Internasional (LDKPI) atau Indonesian AID menyalurkan bantuan dengan nilai Rp 4,4 miliar untuk pelaksanaan program reformasi manajemen keuangan Timor-Leste (Financial Management Reform Program): Development of Public and Private Accounting Standards dan Executive Development Program: Indonesian Government Financial Management System Training for Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

18 Maiu 2024, Aero Dili Lansa Vou Dahuluk Díli-Oecusse

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Aviaun komersiál Timoroan nian, Aero Dili, Sábadu 18 fulan-Maiu 2024, halo inaugural flight ka lansa vou dahuluk bá Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

ENERPROCO Vs Timor Gap, Prontu Ona bá Tribunál Arbitrajen iha Singapura

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Kompañia konsultór  internasionál ENERPROCO  rejistu ona kazu disputa kontratuál hasoru empreza estatál Timor nian, Timor Gap tanba sira konsidera jestór atuál Timor Gap hapara sira-nia kontratu la tuir prosedimentu kontratuál inklui seidauk halo pagamentu bá sira tuir fatura ka invoices lima (5) ne’ebé mak sira submete ona bá Timor Gap.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending