Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Presu Cabaz Natál bá Konsumidór Tun Maka’as

Published

on

Hatutan.com, (21 Dezembru 2022), Díli—Asosiasaun Tane Konsumidór fó-sai rezultadu peskiza kona-bá présu Cabaz Natál ne’ebé fa’an iha loja hamutuk 22 iha kapitál Díli, atu oferese bá konsumidór sira  ho nia présu tun maka’as.

Prezidente Asosiasaun Tane Konsumidór, António Ramos da Silva “Naikoli” fó-sai rezultadu peskiza kona-bá Cabaz Natal, iha Kuarta 21 dezembru 2022.

Prezidente Asosiasaun Tane Konsumidór, António Ramos da Silva “Naikoli” fó-sai rezultadu peskiza ne’e iha Kuarta 21 dezembru 2022, hanesan peskiza bá ida ne’ebé asosiasaun ne’e halo rutina.

Lee Mós: TANE Ajuda Konsumidór Sira Bele Asesu Cabaz Ai-han Barratu Liu

Durante pandémia COVID-19, kada fulan-tolu mak Tane foin halo peskiza. Maibé, oras-ne’e halo peskiza kada fulan-haat.

Advertisement

Iha peskiza ida-ne’e ho objetivu maka primeiru atu ajuda konsumidór sira asesu bá produtu hirak ne’ebé sira konsumu no ajuda mós konsumidór sira asesu bá informasaun liu-liu bá produtu sira ne’ebé mak fa’an iha loja.

Objetivu segundu maka, ajuda konsumidór sira atu hatene loja  ne’ebé mak bele fa’an produtu ne’ebé mak sira iha nesesidade. Sé nia hela iha Comoro, nia haree loja ne’ebé mak besik iha ne’ebá, ho peskiza ne’e bele ajuda sira.

Terseiru, atu ajuda konsumidór sira kuandu bá hola produtu ruma karik, produtu ne’ebé sira taka iha lolon, tenkeser croos cheek ho bainhira bá selu iha kasir, nune’e présu sira ne’e tenke hanesan.

Bainhira iha produtu nia lolon loja na’in sira taka ho présu $12 bá fós ho saka 25kg, maibé ema bá rejista liu ida-ne’e, signifika ema ne’e prátika ona abuzu, depois publisidade nia halo indanoza.

Kaurtu, maka atu ajuda konsumidór sira halo literasia finanseira. Ida ne’e atu dehan katak, ho osan ne’ebé natoon, bainhira konsumidór sira iha osan $100, nia bele asesu bá sosa produtu ne’ebé mak tuir nia hakarak, iha loja ne’e. Ezemplu, ema ida ho osan $100, nia bele sosa produtu pur volta $47,50, iha lojda Graça Shops iha Comoro.

Advertisement

“Iha peskiza ne’e hatudu katak, loja ne’ebé karun ezemplu ho produtu hanesan, iha 21 produtus bele hetan $79,55 iha Seara Sentrál. Maibé iha mós peskiza ida-ne’e, atu hatudu katak bainhira konsumidór ida iha osan $100, nia kompra ida barratu liu maka $47 iha loja Graças Shops, nia bele poupa ona $32,50. Ne’e konsumidór bele poupa no ne’e mak dehan katak, atu ajuda konsumidór sira halo literásia finanseira,” António Ramos da Silva, hateten iha kna’ar fatin Vila Verde Díli, Kuarta (21/12/2022).

Rezultadu peskiza kona-bá Cabaz Natal 2022.

Iha mós produtu balun ne’ebé mak ninia folin iha tendénsia sa’e, komparandu ho fulan ikus Agostu nian. Ezemplu, iha Loja Seara Pantai Kelapa, fa’an ai-fuan maçã, barratu liu, kilu ida $1.00. Kilu ne’ebé mak hanesan karun liu $4,50, iha Loja Meimart Comoro, Centro Frecso Bidau Lecidere no Meimart Audian.

Produtu seluk, ezemplu na’an fahi, kilu ida barratu liu ne’e bele hetan $4,50 iha Loja Dili Mart, Bidau Lecidere, Seara Pantai Kelapa no Dili Mart Bidau Akadiruhun. Maibé, ida karun liu maske kilu ida, konsumidór sira sosa ho $10,75, iha Meimart Audian ho Meimart Fatuhada.

Agora, produtu seluk hanesan tomate, iha Loja Seara Sentrál no Fonex, kilu ida fa’an barratu liu ho osan $1,10 maibé karun liu $2,75, fa’an iha sentru supermerkadu Marconi.

“Agora, iha ne’e iha mós novidade maka komparandu ho dadus ikus liu iha fulan-Agostu maka fós 25 kilu, barratu liu $13,50. Maibé kuandu dadus ne’ebé agora ita foti iha 12 dezembru nian, barratu liu $12,” António Ramos da Silva, esplika.

Produtu sira ne’ebé mak folin sa’e, komparandu ho fulan-Agostu ho Dezembru nian, sira sa’e entre 10% to’o 35%, no másimu liu, na’an fahi iha %190.

Advertisement

Iha fulan-Agostu ne’e, sabraka kilu ida fa’an ho $1,45 maibé agora sa’e ona $1,80. Tane Konsidera ida ne’e folin ida barratu liu ona.

Kona-bá tomate, iha agostu $1.00, iha Dezembru $1,10. Ikus liu, na’an fahi ne’e maka iha Agostu fa’an ho $2,60 no iha fulan-Dezembru fa’an ho $4,50. Ne’e Tane foti ida barratu liu mak halo rezumu ida ne’e.

Haree bá komparasaun présu hosi produtu hirak ne’ebé Tane Konsumidór aprezenta ona, ida-ne’e ajuda familia sira bele poupa osan kuaze $16-resin.

“Maibé agora, dadus ida-ne’e ajuda família sira bele poupa ona $32. Ne’e hatudu katak, iha produtu balun, ninia folin ne’e iha tendénsia tun. Folin sa’e maka ida ohin produtu tolu, ha’u hateten ne’e. Grasa Shops mak barratu liu ho $47 no aas liu maka Seara Central,” António Ramos hateten.

Kona-bá produtu sira ne’e nia folin iha tendénsia tun ne’e Tane la hatene razaun ida-ne’e, tanba Tane Konsumidór halo peskiza atu rekolla dadus de’it. Maibé, tuir Tane Konsumidór nia opinaun, présu produtu sira ne’e tun dala-ruma tanba haree mós bá programa sira ne’ebé mak oras-ne’e Governu hala’o hela ne’e.

Advertisement

Ida bele Sesta Bázika, ida fali bele distribuisaun subsídiu bá familia sira ne’ebé mak nia rendimentu la to’o $500, kada fulan mai kraik ne’e, sira bele simu $200, ikus maka bele fó impaktu bá iha folin sasán sira ne’e menus.

“Mais ida ne’e, la’os parte ami nian atu halo estudus de opiniaun, maibé ami foti dadus, fornese, depois halo analiza komparativas ho dadus ikus liu,” n António Ramos informa.

Loja hamutuk 22 ne’ebé Tane Konsumidór halo peskiza bá mak hanesan, Grasia Shop (Comoro), W-Four (Audian), W-Four (Hudi-Laran, W-Four (Colmera), Dili Mart (Bidau Lecidera), Jacinto (Kuluhun), Lita Store (Bidau).

Loja Seara (Pantai Kelapa), Dili Mart (Bidau Akadirihun), W-Four (Comoro), Leader (Comoro), Meimart (Fatuhada), Meimart (Comoro), Leader Mart (Kuluhun), Phoenix 368 (Akait), Sentru Supermerkadu, Super Market (Vila Verde), Sentru Fresco (Bidau), Family First (Hudi-laran), Meimart (Audian), no Seara Sentral.

Metodolojia iha peskiza ida-ne’e, selesiona loja hamutuk 21 mak fa’an produtu ne’ebé mak hanesan, maibé komparasaun bá présu sira iha loja ne’e, menus diferente.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Unidade Quarentena no Bioseguransa Destroi Produtu Ne’ebé Laiha Dokumentu

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli–Unidade Quarantena no Biosegurnsa destroi sasán hirak ne’ebé pesoál pasajeiru sira lori ka importa mai Timor-Leste ne’ebé identifika la tuir lei ka regulamentu Quarantena nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Timor Gap ho Timor Resource Asina Akordu bá Rezolusaun no Revizaun Akordu Operasaun Bloku Rai Maran A no C

Published

on

Hatutan.com, (02 Maiu 2024), Dili–Timor Gas no Petroleu ( Timor Gap- sigla ingles) ho Timor Resource, Kinta (02/05/2024),  asina akordu kona bá rezolusaun no revizaun bá akordu operasaun konjunta (JOA) bá PSCs TL-OT-17-08 (Bloku Rai-Maran A) ho TL-OT-17-09 (Bloku Rai-Maran C).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Governu Sei Prodús Rezolusaun Ida Atu Halo Pagamentu Bá Projetu 62 Ne’ebé Laiha Formalizasaun Kontratu

Published

on

Hatutan.com, (01 Maiu 2024), DíliIX Governu Konstitusionál sei prodús rezolusaun ida hodi sai hanesan baze legal bá Governu hodi selu projetu obras publika 62 ne’ebé sai polémika tanba laiha formalizasaun kontratu.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending