Connect with us

Nasionál

Konfirmadu, António Guterres Partisipa Selebrasaun Tinan 25 Referendum

Published

on

Hatutan.com, (27 Juñu 2024), Díli- Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas (ONU) António Guterres konfirmandu partisipa iha selebrasaun tinan 25 loron referendum (30  Agostu 1999-30  Agostu 2024).

Lee Mós: Xanana Gusmão Defende Referendum Sahara Osidentál

PM Xanana kaer-liman ho SekJer ONU, António Guterres. Foto/Dok.Mídia G-PM

“Hanesan baibain halo enkontru semanál ho Prezidente Repúblika hodi informa ba Xefe Estadu katak Governu simu ona informasaun husi Nasoins Unidas katak Sekretáriu Jerál ONU, António Guterres sei mai iha 30 Agostu,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Kinta (27/06/2024).

Xefe Governu diskute ho Xefe Estadu liu-liu kona-ba saida mak sei halo tanba iha 30 Agostu tinan ida ne’e selebra tinan 225loron referendum.

Advertisement

Referendum ne’e aktu polítika ida, importante tebe-tebes ne’ebé kaer tuir sakrifisiu avó sira, inan-aman sira, tiu ho tia ne’ebé mate iha funu-laran, balun mate antes no depois referendum 30 Agostu 1999.

“Referendum ne’e ita bele dehan ita-nia povu sosa independénsia ho raan no terus, tanba ne’e-duni mak husu ba hotu-hotu ne’ebé servisu atu servisu ho laran, servisu ho transparénsia, servisu ho di’ak tanba agora hetan karik kargu hanesan deputadu, ministru no instituisaun sira seluk la’ós atu simu osan de’it, maibé simu responsabilidade bo’ot ida, atu fó saida mak ita bele dezenvolve rai ida-ne’e no hadi’a povu tomak nia moris,” Xanana hateten.

30 Agostu nu’udar loron ba selebra povu nia vitória, ne’e-duni tanba Sekretáriu Jerál ONU atu mai, Xefe Misaun UNAMET (United Nations Mission in East Timor), Ian Martin mós atu mai, ema barak mak mai ne’ebé ho selebrasaun ida ne’e hodi fó hatene ba povu tomak katak sira-nia eroízmu, sira nia sakrifisiu boot hodi  manán funu ne’e sei selebra iha 30 Agostu tanba halo tinan 25.

Xanana Gusmão haktuir mós katak Iha ne’ebé de’it forsa bele bo’ot, gerrilla bele bo’ot mais se povu la ajuda, se klandestina laiha no povu la partisipa gerrilla atu bo’ot to’o ne’ebé mós sei la manán.

Iha 1978 Timo- Leste lakon tiha baze apoiu hotu-hotu, FALINTIL ne’ebé mai ho arma sira 32.000, maibé hafoin iha operasaun inimigu ne’e FALINTIL balun mate, rende no populasaun no diresaun barak mós mate, maibé iha 1983 re-organiza fali ho de’it baze apoiu ema 500, kilat musan laiha  bele manán funu.

Advertisement

Rekonsiliasaun entre Timor-Leste ho Indonézia sai ezemplu ba mundu

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten Timor-Leste nia rekonsiliasaun nasionál ho Indonézia sai ezemplu ba mundu.

“Iha tinan ida ne’e mós, 28 Novembru atu halo rekonsiliasaun nasionál ne’ebé Timor Leste nia rekonsiliasaun ho Indonézia ne’ebé sei sai hanesan ezemplu bo’ot tebetebes ba rai barak ne’ebé admira ba rekonsiliasaun Timor Leste ho Indonézia.” Hateten Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.

Xefe Governu hatutan Misaun INTERFET iha Timor-Leste ne’e sai hanesan lisaun di’ak tebetebes ne’ebé Timor-Leste fó ba mundu kona-ba dame.

Iha fatin balun INTERFET ka Peacekeeping Force tinan 30 ona laiha dame ne’e-duni realizasaun festa tinan 25 husi iINTERFET hanesan atividade ruma ne’ebé sei fó fali hanesan mós lisaun ida ba ONU rasik hodi aprende atu aplika iha peacekeeping force iha fatin seluk ne’ebé tinan 30 ona laiha pás.

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

FONGTIL Preokupa ‘Korruptór’ Kalumban Mali, Fujitivu Husi Indonézia Hetan Protesaun iha Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (09 Marsu 2026), Díli– Forum Organizasaun Noun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL)  preokupa situasaun ‘kurruptór’ Kalumban Mali sai hanesan fujitivu ka DPO (Daftar Pencarian Orang) Prokuradoria NTT ho Prokuradoria Jerál Repúblika Indonézia nian dezde tinan 2016 ne’ebé hetan protesaun iha Timor-Leste.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Ramos-Horta Alerta Prepara Kondisaun Hasoru Krize Ekonómia Globál

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Marsu 2026), Díli–  Funu iha Médiu Oriente entre Amerika hamutuk ho Izraél hasoru Iraun sei afeta ekonomia global, tanba ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, alerta ona bá Govenrnu  prepara osan husi  fundu soberanu   hodi asegura importasaun ai-han no proteje povu, liu-liu sira ne’ebé kiak liu bainihra mosu  krize ho folin mdrkadu global ne’ebé aas no karun.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Funu iha Médiu Oriente Nia Impaktu Bele Alastra Mai Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (04 Marsu 2026), Díli-Ministru Petroleu no  Rekursu Minerál (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, hateten funu iha Médiu Oriente to’o fulan oin nia  impaktu bele alastra mai Timor-Leste hodi fó influensia ba presu konbustivel,  mós impaktu maka’as ba iha ekonomia mundiál.

(more…)

Continue Reading

Trending