Hatutan.com, (18 Jullu 2024), Díli-East Timor Trading Group planea atu haluan nia investimentu iha Timor-Leste liuhosi projetu ida ne’ebé sira hanaran “Business Industrial Joint” iha área Fomentu II, Suku Comoro, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisipiu Díli.

Logotipu East Timor Trading
Na’in bá East Timor Trading Group, Sakib Awan, Kinta (18/07/2024), hasoru malu ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hodi informa liután kona-bá sira-nia kompromisu bá investimentu sira ne’ebé atu hahú daudauk iha rai-laran.
“Primeiru-Ministru Xanana Gusmão fó apoiu tebes bá buat ne’ebé ami halo. Hanesan imi hotu hatene, husi ha’u nia vizita pasadu, ami iha hela prosesu atu propoin projetu oioin iha nasaun ida ne’e. Projetu ida besik tebes atu hetan asinatura hanesan enserramentu finanseiru iha tinan hirak nia laran no ami hein atu iha zona negósiu no industriál deskoberta nian, konstrusaun hahú ona,” Sakib Awan hatete bá Jornalista sira hafoin sorumutuk ho PM Xanana iha Palásiu Governu.
Atu aselera projetu ida ne’e, East Timor Trading Group hein hela aprovasaun finál hosi Ministériu Koordenadór bá Asuntu Ekonómiku nian, bá akordu investimentu espesiál. Bainhira governu liuhosi ministériu kompetente halo ona atribuisaun, maka sei hahú konstrusaun bá sira-nian projetu.
“Ami iha esperansa tebes katak projetu ne’e sei kria empregu barak, empregu atus bá atus durante ne’e no hafoin faze konstrusaun no ha’u iha nafatin kompromisu. Bá halo buat di’ak,” nia afirma.
Sakib Awan dehan, ohin, nia kompleta ona tinan 25 hela iha Timor-Leste, ikus ne’e, no sira emprega ona ema Timoroan liu atus-rua (200), iha negosiu oin-oin, sira iha loja East Timor Trading, Burger King, Gloria Jeans, Cheers Model.
Na’in bá East Timor Trading Group ne’e sente kontente no orgullu tebes atu investe iha país ne’e no atu kontribui bá kreximentu lokál Timor-Leste nian ne’ebé besik tebes bá ninia fuan. Sakib Awan hein katak sira-nia projetu hetan naroman verde lalaís atu nune’e sira bele hahú ida-ne’e iha finál etapa sira atu hetan rai.
To’o momentu ida ne’e East Timor Trading Group iha nia fasilidade produsaun ne’ebé boot liután no bá esportasaun, sira hakarak atu dezenvolve fasilidade ne’ebé maka sei esporta loloos sira-nia produtu sira hosi Timor, produtu Timor-Leste nian ne’ebé bele haruka bá nasaun sira CPLP nian, Pasífiku Súl, no Áfrika atu hahú ho Nova Zelándia, Australianu ida.
“Ami fiar-an tebes katak bainhira ida-ne’e hetan ona aprovasaun no ida-ne’e harii ona, ida-ne’e sei iha impaktu pozitivu tebes. No ha’u agradese tebes bá Exelénsia Primeiru-Ministru tanba enkontru ho ami no konkorda atu apoia iha área oioin, ne’ebé hasai barreira sira,” dehan nia.
Xefe Governu Xanana Gusmão fó hanoin katak, investidór oioin ne’ebé maka mai halo investimentu iha nasaun ida-ne’e, tenke buka oportunidade sira atu kria kampu servisu nian ne’ebé hanesan.
Iha 23 Setembru 2023 liubá, hafoin hasoru malu ho PM Xanana, Sakib Awan informa tiha ona katak, sira-nian projetu “Business Industrial Joint” ne’e, sira iha bloku ida ne’ebé ho ninia rai ektare hitu (7), ne’ebé mak sei dezenvolve área ne’e iha faze tolu. Primeiru, sei investe millaun $12, iha Segunda faze sei investe millaun $32 no ikus liu, terseira faze, sei investe millaun $55 atu dezenvolve área ida ne’ebá. Projetu ida ne’e, sei lori atu kompleta tinan-lima (5), ka to’o tinan-hitu (7).
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres