Hatutan.com, (22 Jullu 2024), Díli- Prezensa José Ramos-Horta nian hanesan pesoál no sai sasin bá kazamentu feto ho feto; Bella Galhos ho Iram iha Darwin-Austrália, Sábadu (20/07/2024), hetan reasaun pro no kontra iha sosiedade Timor-Leste.

PR Ramos-Horta sai sasin bá kazamentu Bella Galhos ho nia parseiru Iram iha Darwin-Austrália, Sábadu 20/07/2024). Foto/Foti husi Facebook Bella Galhos
Iha rede sosiál Facebook, maioria Timoroan sira, inklui saserdote balun Igreja lokál Timor-Leste nian kestiona prezensa Ramos-Horta nian no konsidera Ramos-Horta ho títulu hanesan Prezidente Repúblika indiretamente fó lejitimidade bá kazamentu seksu hanesan ne’ebé la vínkula iha Konstituisaun RDTL no la vínkula mós iha Lei Kanóniku hanesan ema ho relijiaun Katóliku kona-bá kazamentu nian.
Iha lei Kanónika bandu kazamentu feto ho feto ka mane ho mane. Iha Livro IV Direitu Família artigu 1467.º Noção Casamento hateten kazamentu mak kontratu ne’ebé selebra entre ema na’in-rua ho seksu la hanesan ne’ebé hanoin atu forma família liuhusi komuñaun moris tomak.
Modalidade Kazamentu tuir Código Civil ne’e hakerek iha artigu 1475.º mak Kazamentu Sivíl, Katóliku ka Barlakeadu monogâmico. Lei Kódigu Sivíl Timor-Leste mós lá autoriza kazamentu entre feto ho feto ka mane ho mane.
Hosi diskusaun to’o hamosu kondenasaun sira hasoru Xefe Estadu iha ámbitu kazamentu Bella Galhos ho nia parseiru Iram ne’e, Segunda (22/07/2024), Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta foti-lia hodi halo klarifikasaun katak nia prezensa iha Austrália asuntu privadu tanba ba foti ai-moruk ne’ebé uluk besik tinan ida liu ba sirurjia iha ne’ebá simples, maibé ai-moruk ne’e remata ona mak ba atu foti ai-moruk.
Iha Austrála, Ramos-Horta simu mós pedidu sai hanesan sasin ba serimónia ida alin feto na’in rua halo. “Ha’u nia prezensa iha eventu ne’e la’ós buat seluk, la’ós buat boot ba sira na’in-rua, ne’ebé ho sira nia relasaun konforme sira hatene, sira hakarak, ida-idak nia hanoin no ida-idak nia sentimentu presiza de’it mak sasin ida simbóliku. Nia hanesan elementu ida, ha’u simu konvite, nia Timoroan, tempu luta mós kontribui maka’as luta iha rai-laran, iha rai-li’ur iha Kanadá nia mós tinan lubuk ida nia laran servisu hamutuk ho ha’u iha Nova Iorke, Washington, labele haluha ema sira ne’e tan de’it sira nia opsaun moris, purtantu la’ós buat ida kazamentu ka serimónia ne’e halo iha Timor maibé iha Darwin,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta esplika.
Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu ba sidadaun hotu atu hapara estigma no diskriminasaun hasoru grupu Lesbian, Gay, Biseksual, no Transgender (LGBTI) no tenke tane as toleránsia iha Timor-Leste.

PR Ramos-Horta sai sasin bá kazamentu sivíl Bella Galhos ho Iram. Foto/foti husi Facebook Bella Galhos
Iha deklarasaun ba públiku liu husi Konferénsia ba Imprensa ne’ebé hala’o iha Palásiu Prezidensiál ne’e, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten Austrália nia lei permite tanba ne’e sira hili halo iha Austrália.
“Ha’u hanesan baibain simu konvite ida ha’u ba, ema hatete nu’udar aman nasaun, sim aman nasaun mak ne’e-duni labele diskrimina buat ne’ebé ema ser umanu buka halo, buka moris hamutuk,” Ramos-Horta afirma.
“Iha ema ne’ebé sira nia moris, sira nia fiar hela hamutuk, mane hela hamutuk ho mane, feto hela hamutuk ho feto, ne’e ida-idak nia direitu, ha’u la hatene asuntu privadu sira nian saida, ha’u hatene de’it mak ida ne’e ha’u nu’udar Xefe Estadu ne’ebé fiar iha ita-nia konstituisaun, Direitus umanus, fiar iha valór ne’ebé bolu fraternidade umanidade.”
Rona mós amu Papa Francisco nia ko’alia dala barak ona ba asuntu ida-ne’e, labele iha violénsia diskriminasaun, eskluzaun ba oan sira ne’e, ne’ebé buka hela hamutuk, la tuir karik ida-idak nia relijiaun ka ida-idak nia fiar kona-ba kazamentu mak ne’e de’it.
Nia dehan kompriende katak Timor-Leste iha Demokrasia, iha sosiedade ida nune’e mais simu krítiku sira, maibé la muda pozisaun, tamba halo ida-ne’e atu hatudu ba mundu katak Xefe Estadu Ramos-Horta la diskrimina no simu ema hotu-hotu.
“Ha’u la’ós primeira vez mak defende LGBT, iha ha’u nia diskursu inaugura iha 20 Maiu 2022 ha’u ko’alia temi tiha ona úniku Xefe Estadu iha mundu ne’ebé preokupa ko’alia kedas hatete, defende direitu komunidade LGBT nian, no ha’u la konkorda diskriminasaun menus liu violénsia kontra membru komunidade ita nian ne’ebé moris oin seluk,” Nia afirma.
Forma Família vs Kazamentu

Bella Galhos ho nia parseiru ofisializa sira na’in-rua nia kazamentu sivíl iha Darwin-Austrália. Foto/Foti husi Facebook Bella Galhos
Sita husi pajina Facebook privadu Jurista Timoroan, Julio Crispin Belo nian, fó esplikasaun katak forma família ida, la liu hosi vinkulu kazamentu ka matrimóniu, ne’e mak akontese ba família Bella Galhos (feto rua forma família ida), buat foun ba Timor-Leste (tanba igualdade, maibe la’os tanba diferensa).
Konsekuentemente, sira rua sei moris iha uma ida, han iha meja ida no toba kama ida (iha dever koabitasaun), maibe impossível ba halo oan (impossível ba dever prokriasaun), maski sira rua karik iha felicidade ho sira rua nia an no sira rua nia moris.
Sermónia forma familia ne’e solene no publika tebes, nudar testemunha (aman familia ne’e nian) mak Ramos Horta. Atu dehan de’it, maski RH mak titular PR, maibe nia la aktua nudar PR, tanba nia hatais jaket LGBT nian, nune’e nia aktua nudar LGBT; PR nudar Chefe Estado ne’e buat ida, no RH nudar karik chefe LGBT ne’e buat seluk ida.
Família Galhos nia serimónia forma família ne’e, la’os kazamentu sivíl, tanba kontra Kódigu Sivíl RDTL; la’os kazamnetu Katóliku, tanba kontra Lei Kanóniku Igreja nian; la’ós mós kazamentu barlakeadu monogámiku, tanba kontra uzu no kostume (kultura) timorense.
Tanba ne’e, maski família Galhos selebra ho forma solene no publika, maibe la vale tuir Lei no kostume timorense, no sei la bele regista iha kartóriu notáriadu RDTL nian (só kazamentu válidu tuir Lei, mak bele regista iha Notáriadu RDTL).
Sermónia ne’e, maski solene no públika, vale de’it ba feto na’in rua ne’e ho nia testemunha (vale interpartes), produz de’it efeitu ba sira na’in rua (vinkula de’it sira na’in rua); Nune’e, sei la produz kualker efeitu kazamentu ba RDTL no mos ba ema seluk.
Karik kazamentu ne’e selebra iha estrangeiru (lori Timor ba mundu ka lori mundu mai Timor), bele válidu iha estrageiru (país ne’ebe legaliza ona kazamentu feto ho feto ka mane ho mane), maibe sei la vale iha RDTL no sei la vale ba timor oan sira seluk, mak mane Timor ruma mak hakarak kaben ho feto ne’e ida, bele de’it, karik sira ne’e ida mos hakarak. Sira rua loke dalan ona, sira seluk mos kala prepara-an atu tuir tan ona (feto ho feto ka mane ho mane).
Tanba igualdade generu demais liu ona, entaun lori ba igualdade iha uma ida, igualdade iha meja ida no igualdade iha kama ida (koabitasaun, sem prokriasaun), ne’ebe kontra lei, kontra kostume no kontra natureza, maibe tanba direitu (hak, la’os hukum) no liberdade (liberdade ne’e resposabilidade; liberdade no resposabilidade ne’e justisa; justisa ne’e igualdade no diferensa), konsente de’it nune’e, buat hotu iha nia tempu, tempu mak determina no tempu mak julga.
Prezidente Repúblika iha Devér Asegura Kultura Timor-Leste
Parlamentu Nasionál liuhosi membru Bankada PD Maria Teresa Gusmão, hateten Prezidenti Repúblika iha devér atu asegura kultura, lei no sarani katólika nian fiar.

Membru PN, Maria Teresa Gusmão
“Ita nian Konstituisaun RDTL, Lei Kódigu Sivíl no Lei Kanónika hanesan ema Kristaun Katóliku la eziste kazamentu entre feto ho feto ka mane ho mane, maibé ita-nia lei sira aseita de’it kazamentu sivíl no kazamentu sivíl ne’e aseita feto ho mane de’it. Intermu kultura to’o ohin loron mós ita nian kultura la eziste feto ho feto ka mane-mane intermu igreja ne’e bandu liu kedan 100% uma kreda la aseita kazamentu feto ho feto ka mane ho mane,” Deputada Maria Teresa Gusmão, haktuir bá jornalista sira iha PN.
Nia dehan povu Timor-Leste sente estrañu ho situasaun ida-ne’e tanba Timor-Leste seidauk eziste kultura sira hanesan no lei, igreja no kultura nunka iha hanoin ida atu eziste kultura ida-ne’e.
“Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta bele halo desizaun iha nian vida laiha ema ida mak intervein, maibé povu Timor-Leste maioria hili José Ramos-Hosta atu sai Prezidente Repúblika bá nasaun Timor-Leste, Prezidente mós iha devér atu asegura kultura, lei no igreja katólika ne’ebé mak 99% Timoroan katólika no tenke asegura ema katólika nia fiar no kultura,” Nia hatutan.

Membru PN, Antoninho Bianco
Iha fatin hanesan Deputadu Bankada FRETILIN Antoninho Bianco haktuir Prezidente Repúblika mak asiste maibé ne’e partikulár ka reprezentante pesoál no hanesan Prezidente Repúblika hanoin laiha mandatu ida husi órgaun soberanu ne’e atu fó nian kompeténsia atu bá fali asiste asuntu ida-ne’e.
“Timor-Leste ho ninian kultura rasik no Governu no Parlamentu Nasionál laiha hanoin ida atu halo lei ida kona-bá feto ho feto no mane ho mane hola malu tanba Timor-Leste mantein nian kultura ne’ebé mak bei-ala sira husik hela, ”Deputadu Antoninho Bianco hateten.
Jornalista: Vito Salvadór/Zita Menezes