Hatutan.com, (16 Setembru 2024), Díli– Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta agradese Igreja Katólika Timor-Leste no Governu ne’ebé susesu organiza vizita Papa Francisco iha Timor-Leste durante loron tolu; hahú husi loron 09 to’o loron 11 fulan-Setembru, tinan ne’e.
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hato’o lia hirak ne’e iha nia diskursu abertura ba iha abertura segunda sesaun lejizlativa ba da-VI nian iha Parlamentu Nasionál, Segunda (16/09/2024).

Ema rihun no labarik sira hein prezensa Papa Francisco iha Timor-Leste, 09 Setembru 2024. Foto/Tome da Silva
Xefe Estadu hateten tinan 2024 espesiál tebes ba Timor-Leste, marka ho série eventu sira ho importánsia boot. Iha planu internu, Timor-Leste nafatin iha dame, seguransa no hakmatek.
Hotu-hotu asiste atividade sosiál, kulturál, akadémika no sientífika barak hanesan hela iha povu nia leet, Laureadu Nobel no figura boot sira iha área Siénsia no Teknolojia.
Haree ona fluxu boot liu hosi atividade komersiál sira no interese boot hosi investidór importante sira. Destaka projetu konstrusaun ró nian hosi grupu Japaun, projetu enerjia solár ne’ebé ko-finansiadu hosi konsórsiu privadu Fransés no Japaun nian. Projetu boot Miléniu Challenge Corporation nian ne’ebé maka la’o durante fulan barak, hetan difikuldade hosi interese individuál sira, bele avansa ho orden ezekutivu ida. Felizmente, projetu atualizasaun no modernizasaun aeroportu internasionál Díli hetan ona luz verde husi Governu.
Emiradu Árabe Unidus (UAE) hein de’it ita-nia nasaun atu aprova Lei Protesaun Investimentu no eliminasaun dupla tributasaun ba empreza sira UAE nian atu investe iha ita-nia rain.
Nia afirma Iha parte liur, destaka selebrasaun no vizita sira hosi dignitáriu sira ho pozisaun aas, hanesan Vizita Estadu sira ne’ebé emosionante tebes hosi Sua Majestade Sultan hosi Brunei Darussalam, Sua Exelénsia sira Prezidente Índia no Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian, Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Defeza Austrália nian, Vise-Primeiru-Ministru Malázia nian, Ministru Negósiu Estranjeiru hosi maun-alin Repúblika Angola nian, Ministru Estadu no Negósiu Estranjeiru Portugál nian entre personalidade proeminente barak seluk tan.
Vizita sira ne’e konverje ho selebrasaun tinan 25 Konsulta Populár loron 30 fulan agostu tinan 1999, no misaun INTERFET nian.

Sarani no povu Timor-Leste ho entuzizmu simu prezensa Papa Francisco nian hodi sahe tais iha estrada atu Papa Francisco bele liu iha leten. 09 Setembru 2024. Foto/Tome da Silva
“Maibé vizita ne’ebé mobilizadu liu Estadu no Povu mak Sua Santidade Amu-Papa Francisco nian, bensan ida ba ita-nia nasaun, bensan ida ne’ebé sei lian nafatin iha uma timoroan ida-idak, halibur ita iha fiar, esperansa no determinasaun foun ba konsolidasaun dame no liberdade sira. Ita hato’o ita-nia agradesimentu kle’an ba Santu Padre tanba haraik ona bensan ba ita-nia rai ho nia prezensa durante loron tolu ne’ebé ita sei la haluha, nakonu ho espiritualidade. Mobiliza no inspira sarani sira, órgaun soberania sira, autoridade nasionál sira no reprezentante sira sosiedade sivíl timoroan nian,” José Ramos-Horta hateten.
Xefe Estadu hatutan Maromak rona nafatin povu ne’e nia orasaun, haraik ba Santo Padre saude di’ak hodi hala’o Maromak nia mandatu iha Mundu.
Hato’o ha’u-nia apresiasaun kle’an ba Nunsiatura no Reprezentante Sua Santidade Mgr. Marco Sprizzi, prezensa permanente, atensaun, ativa; ba Sua Eminénsia Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, Amu-Bispu Metropolitanu Díli nian, no ba Bispu, relijiozu, leigu no sarani sira hotu ne’ebé halo sai posivel realizasaun planu koletivu boot ida-ne’e husi povu timoroan nian.
Horta hato’o apresiasaun espesiál tebes ba Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé ninia lideransa inkansável, ho ninia prezensa permanente, kalan no loron, ho servisu ekipa interministeriál exelente, parseria ativa ho Nunsiatura, Igreja Katólika no Sosiedade Sivíl Timorense, hamosu susesu boot ne’ebé maka vizita Apostólika husi Sua Santidade Papa Francisco.
Ema liu rihun 600, Katóliku, Musulmanu, Protestante, Budista, no maun-alin sira husi fiar seluk, katuas-ferik, mane no feto, labarik no foin-sa’e sira, sira hotu hetan parabéns ba sivismu ezemplár no inspiradora ne’ebé hakonu Sua Santidade ho ksolok no fó onra ba ita-nia rain.
“Primeiru-Ministru Xanana merese ita-nia apresiasaun no parabéns tomak ba nia profisionalizmu no lalais liu iha planeamentu no ezekusaun obra infraestrutura sira ne’ebé hariku patrimóniu nasionál. Hirak-ne’e maka infraestrutura nesesáriu sira no ne’ebé hela, hodi valoriza sidade no país,” Ramos-Horta hateten.
Liafuan espesiál ida ba família no sidadaun hotu-hotu, liuliu ba joven sira, atu kontinua sai ezemplu dignu no respeitu, hodi reflete esénsia loloos ita-nia povu nian.
Mai kontinua akariña, proteje ita-nia “Oázis da Paz” ida-ne’e, farol dame no rekonsiliasaun nian, fatin enkontru sivilizasaun sira, relijiaun sira, konstrutór sira dame nian no fraternidade umana.
Bainhira nia sai, besik atu sa’e aviaun, Papa Francisco hatete mai ha’u, ho komovidu, iha lian Español: “Kuidadu didi’ak Povu furak ida-ne’e.”
Ha’u fahe tuir mai deklarasaun balu husi Sua Santidade iha ona Airbus AeroDíli laran ne’ebé tula nia ba Singapura.
Tuir Agência Ecclesia, Santu Padre, bainhira hakotu nia vizita ba Ázia no Pasífiku, hatete katak nia “laran monu” ba Timor-Leste. Publikasaun ne’e refere ba ema rihun atus resin iha dalan sira Díli nian, entre loron 9 no 11 fulan-setembru.
Sua Santidade hateten bainhira ko’alia ba jornalista sira: “Ha’u dehan ba imi buat ida: ha’u nia laran monu ba Timor-Leste,” nia hateten ba jornalista sira ne’ebé tuir voo fila ba Roma husi Singapura.
Kestiona husi jornalista timoroan ida kona-ba imajen “krokodilu” ne’ebé ameasa kultura nasaun nian, iha Misa ne’ebé nia prezide iha Tasi-Tolu Sua Santidade hateten:
“Timor-Leste iha kultura ida ne’ebé simples, familiár, haksolok, iha kultura ida moris, iha oan barak, barak liu, no bainhira ha’u ko’alia kona-ba lafaek, ha’u ko’alia kona-ba ideia sira ne’ebé bele mai husi li’ur hodi estraga armonia ida ne’ebé imi iha, ” Papa Francisco esklarese.
Kona-ba relijiaun no seita sira
Kona-ba relijiaun no seita sira, Papa Francisco hatete “Relijiaun hotu-hotu tenke respeita, maibé iha distinsaun entre relijiaun no seita. Relijiaun maka universál, relijiaun saida de’it; seita ne’e restritivu, hanesan grupu ki’ik ida ne’ebé sempre iha intensaun seluk”, nia aponta, molok hato’o “parabéns” ba povu timoroan, ne’ebé simu vizita dahuluk hosi pontífise ida dezde sira nia independénsia.
Bainhira hato’o adeus, molok tama iha elevadór aviaun nian, Sua Santidade Papa Francisco kaer ha’u nia liman, ho emosaun iha matan: “Kuidadu didi’ak Povu furak ida-ne’e.”
Jornalista : Vito Salvadór