Connect with us

Nasionál

Governu Sei Selu Hotu Dívida Millaun $20 iha Ospitál Malázia, Singapura ho Indonézia

Published

on

Hatutan.com, (25 Setembru 2024), Díli-IX Governu Konstitusionál liuhosi Ministériu Saúde (MS) garante tinan ne’e nia laran selu hotu dívida hamutuk millaun $20 ne’ebé bá Ospitál Malázia, Singapura no Jakarta, Repúblika Indonézia.

Lee Mós: KM Fó Instrusaun ba Ministra Saúde Halo Negosiasaun ho Ospitál sira Hodi Reestrtura Dívida sira

Vise Ministru Saude José dos Reis Magno. Foto/ Tome da Silva.

Vise-Ministru Saúde (VMS), José dos Reis Magno klarifika, millaun $20 ne’e dívida. Sé ko’alia dehan dívida, signifika katak dívida sira komesa hosi tinan kotuk nian mak to’o ohin loron. Maibé, loos duni, hosi montante millaun $20 ne’e, iha dívida ho millaun $7 mak mai hosi kedas tinan sira 2023 nian no restu hosi ida ne’e iha 2024 nian.

“Entaun, 2024 ne’e la’ós dívida. Ne’e outstanding payment (Montante totál iha fatura ida ne’ebé maka seidauk selu). Signifika dehan, servisu kuidadu saúde ne’ebé mak ospitál sira presta hela bá ita, iha hela orsamentu jerál estadu 2024 ninian ezekusaun hela ka lae. Loos, ita tarde uitoan, ita selu duni sira. Tenke rekoñese ida-ne’e,” Vise-Ministru Saúde (VMS), José dos Reis Magno, hatán bá Hatutan.com hafoin partisipa iha enkontru Konsellu Ministru ordináriu nian iha Palásiu Governu, Díli, Kuarta (25/09/2024).

Advertisement

Hatán kona-bá tansá mak MS tarde halo pagamentu bá dívida sira-ne’e, Vise-Ministru Saúde ne’e dehan, osan ne’ebé prevee iha OJE 2024 nian bá MS hodi haree bá tratamentu saúde pasiente sira-nian iha rai-liur, hamutuk millaun $6. Maibé, hosi valór osan ida ne’e la’ós de’it bá halo tratamentu pasiente sira-nian, maibé mós bá kustu aviaun. Iha kustu aviaun ne’e la’ós bá pasiente de’it, maibé mós bá membru família ida, inklui médiku ka enfermeiru ida maka halo akompañamentu, ho osan sira bá alojamentu nian ka uma bá sira hela.

Nia esplika bainhira pasiente halo tratamentu iha Ospitál Jakarta, iha mós akomodasaun atu sira hela, no ne’e depende bá médiku sira-ninian rekomendasaun hela to’o loron hira, to’o sira-nian saúde rekupera ona mak foin bele fila-fali mai TL.

“Orsamentu mak ita aloka millaun $6. Mais, ita haree ita-ninian, agora, outstanding ne’e ita to’o iha ne’e, tanba ita nia rujukan maka’as loos. Ita-nia rujukan kazu bá li’ur ne’e barak ka lae, maka’as loos. Entaun, iha defisiénsia uitoan, orsamentu hanesan ne’e, mais, Konsellu Ministru hatene hela asuntu ida ne’e. Tanba ne’e mak agora halo hela deliberasaun ida mai ami para atu bele halo ezersísiu para atu iha kontaktu ho ospitál sira estranjeiru atu bele rezolve problema ne’e,” nia hateten.

Kona-bá informasaun ne’ebé espalla dehan katak, iha fulan-Setembru ne’e nia rohan, ospitál Malázia no Singapura sei la simu tán pasiente timoroan no atu haruka fila mós pasiente sira ne’ebé daudaun halo tratamentu saúde, Vise MS ne’e dehan, to’o ohin loron nia seidauk simu informasaun ruma ne’ebé ofisiál hosi ospitál estranjeira sira ne’ebé governu kontrata.

“Ha’u hanesan ministru saúde nian ein-ezersísiu, ha’u seidauk simu surat ofisial ida hosi ospitál sira ne’e. Mais, prontu, iha média ne’e ema la hatete mai mós, kuandu média foti ona, ami iha dever tomak atu konsidera, atu haree. Tanba sé ahi-suar, signifika katak iha ahi. Ahi laiha, ahi la suar ida, ne’e ka lae,” nia hateten ho analojia.

Advertisement

Maske nune’e, iha kontaktu inísiu ne’ebé mak ospitál  sira halo ho dirijente sira ministériu saúde nian, sira hatete katak, sira hotu mós kompriende jestaun hirak ne’e, maibé, sira husu MS tenke haree ninia solusaun sira, tanba ospitál sira ne’e mós trata tiha ona pasiente timoroan sira.

Tuir governante ne’e katak, importante liu maka povu ninia saúde, espesialmente bá sira ne’ebé maka daudauk ne’e hetan hela tratamentu iha rai-li’ur. Governu lakohi atu sira ida hetan fali problema, tanba de’it buat ruma ne’ebé governu deside tarde.

José dos Reis Magno konsidera preukupasaun públiku nian kona-bá problema sira iha setór saúde ne’e importante. Ministériu saúde, foin sai hosi isu ida, labale iha isu foun ida mosu fali.

Konsellu Ministru Nia Desizaun

Iha sorumutuk ordináriu Konsellu Ministrus nian, Kuarta ne’e, , deside ona hodi fó instrusaun bá Ministra Saúde (MS), Élia A.A dos Reis Amaral, atu halo levantamentu detalladu kona-bá dívida sira no prazu pagamentu nian, no mós verba sira ne’ebé disponivel atu realiza kompromisu sira-ne’e.

Advertisement

Ministru Saúde tenke estabelese kritériu prioritizasaun bá pagamentu, bazeia bá urjénsia servisu, risku bá saúde públika no impaktu bá operasaun ospitál nian.

Instrusaun sira ne’ebé KM hasai ona ohin, ho objetivu atu rezolve pagamentu ba dívida ezistente ba ospitál sira iha rai-li’ur, no garante kontinuidade servisu saúde nian.

Entre medida sira seluk, Konsellu Ministrus fó mós instrusaun bá Ministra Saúde atu hahú halo negosiasaun ho ospitál sira hodi reestrutura dívida sira no propoin ba Ministériu Finansas reforsu orsamentu ida ba setór saúde nian.

Implementasaun hosi medida sira-ne’e sei hetan monitorizasaun hosi grupu traballu ida ne’ebé kria espesifikamente bá objetivu ida-ne’e, ne’ebé tenke aprezenta relatóriu periódiku sira bá Konsellu Ministrus kona-bá progresu ne’ebé alkansa ona iha likidasaun dívida ospitál nian.

Vise-MS, José Magno informa, komunikasaun ho ospitál sira iha estranjeiru la’o hela, mais, MS presiza atu ko’alia fila-fali tán ho sira, para oinsá aserta didi’ak ho sira, depois para haree outstanding, pagamentu sira ne’e, MS bele paga lalais balu.

Advertisement

Tuir dadus hosi MS, totál pasiente sira ne’ebé dadauk hala’o hela tratamentu iha ospitál Malázia, Singapura no Jakarta, iha na’in-49, kompostu hosi Pasiente Veteranu na’in-ualu (8), no Pasiente Komún nian ne’ebé MS rasik responsabiliza iha na’in-41.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

AJTL Dezafia RTTL,E.P ho Tatoli, I.P Hatudu Editoriál Independente

Published

on

By

Hatutan.com, (13 Novembru 2025), Díli—Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) dezafia média Estatál hanesan Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públiku (RTTL.E.P) ho  Ajénsia Notísioza Tatoli, Institutu Públiku (I.P) hatudu editoriál Independete hodi garantia liberdade espresaun no liberdade imprensa iha  Estadu direitu Demokrátiku Timor-Leste nian.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Filipina Hato’o Agradese Bá Governu Timor-Leste Mas Momentu Ne’e Sira Presiza Liu Apoiu Materiál

Published

on

By

Hatutan.com, (13 Novembru 2025), Díli– Prezidente Filipina, Ferdinand “Bongbong” Romualdez Marcos Jr, kontaktu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hodi hato’o agradesimentu ba solidariedade ho sira-nia situasaun dezatre naturál, maibé momentu ne’e sira seidauk presiza apoiu umanitária husi forsa tarefa kontijenten Timor-Leste nian, tanba sira-nia ekipa no rekursu sufisiente hela.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Timor-Leste Sei Fó Apoia Sanitáriu Ba Vítima Dezastre Naturál iha Filipina

Published

on

By

Hatutan.com, (06 Novembru 2025),Díli—Estadu Timor-Leste sei  fó apoiu umananitária bá vitíma dezestre naturál ne’ebé akontese iha   Estadu Filipina.

(more…)

Continue Reading

Trending