Hatutan.com, ( 04 Outubru 2024), Díli–Fundasaun Alola serbisu hamutuk ho American Bar Association Rule of Law Initiative (ABA ROLI) liuhosi programa Empoderamentu Ekonomia Feto realiza sesaun konstitusional kona-bá feto nia direitu ba rai no asesu ba kreditu.
Lee Mós: Fundasaun Alola ho ABA ROLI Fasilita Formasaun bá Feto Maluk sira Asesu bá Programa Kreditu Nasionál

Fundasaun Alola serbisu hamutuk ho ABA ROLI liuhosi programa Empoderamentu Ekonomia Feto realiza sesaun konstitusional kona-bá feto nia direitu ba rai no asesu ba kreditu, Sesta (04/10/2024). Foto/Tome da Silva
Jerente programa Empoderamentu Ekonomia Feto Fundasaun Alola, Ilda da Cruz, hateten sesaun ida-ne’e hanesan plataforma ba komunikasaun hodi fahe informasaun kona-bá dezafiu atuál sira ne’ebé feto sira enfrenta iha sira nia vida ekonomia no sei iha diskusaun iha área sira-ne’e no esplora solusaun potensiál sira liuhosi esforsu kolaborativu entre parlamentár sira, organizasaun sosiedade sivíl sira (NGO), no komunidade.
“Ami haree liu saida mak sai hanesan bareira ba iha feto sira nin asesu ba iha programa nasional kreditu ne’ebe mak governu sira suporta. Haree ba menus husi ita-nia maluk feto sira-nia asesu ba programa kreditu ida-ne’e, iha rekezitu ida ne’ebe mak todan tebes ba iha feto negosiante sira, liu-liu feto sira ne’ebé iha área rural atu bele asesu ba iha programa ida-ne’e tanba osan iha ona, maibé ho rekezitu sira ne’ebe mak todan tebes entaun limita feto nia partisipasaun,” Ilda da Cruz hateten iha salaun Otel Timor, Sesta ( 24/10/2024).
Durante ne’e Fundasaun Alola halo peskiza ida ho ativu ba barreira sira ne’ebé feto enfrenta hodi hetan asesu ba kréditu, aleinde ne’e ABA ROLI mós hala’o ona análize legál kona-bá feto sira-nia direitu ba rai iha Timor-Leste.
“Hanesan ita hatene, feto sira-nia direitu ba rai no asesu ba kréditu maka komponente krítiku sira atu asegura igualdade jéneru no hakbiit feto sira iha ita-nia komunidade sira-nia laran,” Nia dehan tan.
Country Director husi Ajensia internasional ABA ROLI Rule of law initiative, Januario Rangel hateten maske Timor-Leste iha nia lei rasik kona-bá rai iha tinan 2017 nian, maibé importante ba ema hotu atu hakarak hatene mak feto nia asesu ba rai iha Timor.
“Peskija ida ne’e haree liu feto nia direitu ba rai iha Timor-Leste, tanba iha Timor dala barak feto menus liu atu asesu ba rai, la hnesan ho mane, nune’e bele difikulta feto sira atu asesu ba kreditu balun bainhira rekezitu balun tenke iha rai rasik,” Januario Rangel hateten.
Reprezentante feto parlamentar Cedeliza Faria dos Santos haree partisipasaun feto iha atividade ekonomia nian, parlamentu nasional prontu apoiu nune’e bele kria lei ruma hodi garante ekonomia ne’ebe diak ba feto sira.
“Koalia kona-bá lei sira, lei ne’ebá koalia klaru ona kona-bá direitu entre feto no mane, maibé ita mós hatene katak ita-nia moris iha kultura ida nia laran, hakarak ka lakoi ita la sai husi buat ida naran kultura, ita barak liu nia kultura fó liu direitu ba liu mane sira atu asesu ba rai, uma sira ida ne’e mak sai dezafiu ba ita feto sira tanba bainhira ita foti kreditu ne’ebé mak bo’ot ita persija garantia no garantia diak liu mak rai ho uma. Maibé, ita-nia eransa tun husi husi inan-aman sira ne’e mak problema iha ne’ebá,” nia hateten.
Parlamentu konsidera asuntu ne’e importante tanba ne’e mak iha parlamentu produz ona lei investimentu privadu ho numeru 15/ 2017 /23 fulan-Agostu, Ida ne’e mak lei sira koalia kona lei investimentu no mós koalia kona-bá rai.
Governu kria ona rejime espesial ne’ebe define titularidade ba bens i movel ne’ebe klarifika kona ba situasaun juridika ba propriedade ba rai nian. Iha lei ne’e rasik iha artigu 4 koalia kona-bá igualdade ba direitu sira ne’ebe hateten katak direitu propriedade ba bems i move sei asegura ho kondisaun hanesan ba mane no feto.
Jornalista: Leopoldina de Carvalho