Connect with us

Opiniaun

PARLAMENTU NASIONÁL: DEPUTADU SIRA NO KARRETA RODA HAAT

Published

on

Kolega sira hosi Komisaun Organizadora ka Asosiasaun Akadémika Estudantíl UNTL haruka ha’u ko’alia iha sábadu, loron 25 fulan Outubru 2024, iha kampus sentrál UNTL, kona-ba sub-tema “Analiza Akadémiku ba Desizaun Públiku, Sosa Prado”. Sub-tema ne’e mosu hosi tópiku “Polítika Sosa Prado ba Deputadu Parlamentu Nasionál”.

Maski iha tópiku no temátiku nune’e, ha’u prefere liu hakerek essay badak ida ho títulu “Parlamentu Nasionál: Deputadu sira no Karreta Roda Haat”. Uluk ita sa’e kuda, agora sa’e karreta luxu. Nia funsaun ida de’it, tidin kidun iha leten hodi lori ita ba mai, halo atividade ba hakonu ita-nia nesesidade. Konserteza, iha atividade loro-loron nian ba hakonu ita-nia interese mak sai kauza ba konflitu oioin. Ita hakonu ita-nia  interese liuhusi maneira oioin no diferente. Balun servisu maka’as maka foin han, seluk la presiza servisu. Balun tenke halo servisu fíziku, enkuantu seluk halo servisu mentál.

Tansá mak karreta roda-haat sai polémika fila-fila? Iha karreta bara-barak ne’ebé loro-loron ita haree. Ema barak mak sosa karreta iha sosiedade no ita haree ho matan rasik, maibé tansá ida-ne’e la sai ita-nia preokupasaun? Tansá ita la preokupa ema sira-ne’e sosa karreta? Órgaun ezekutivu [Governu no Prezidente Repúblika] no órgaun judisiária mós sosa karreta, maibé ita ladún preokupa? Ita sempre preokupa mak Parlamentu Nasionál sosa karreta, tansá? Pergunta sira-ne’e lori ita ba pontu prinsipál sira tuirmai: saida mak sai ita-nia paradigma hodi hato’o krítika? Sé mak Parlamentu Nasionál iha ita-nia matan? Oinsá ho polítika sosa karreta roda-haat no prosperiedade komún? Dalaruma, ita mo’ut de’it iha lójika sim ka não, bele ka lae, di’ak ka aat. Iha ne’e, presiza halo jordana ida molok to’o konkluzaun ka foti pozisaun.

Advertisement

Kona-ba Paradigma

Sees hosi ita konkorda ka lae, kamada intelektuál, iha situasaun ohin-loron tenke defende nia prinsípiu akadémiku: livre no independente hosi dominasaun podér. Kamada intelektuál iha kilat ida de’it: siénsia. Kilat-musan mak teoria, peskiza, eskrita, livru, nst. Sein ida-ne’e, kamada intelektuál sei orientadu ka komanda de’it hosi forsa polítika ka elite ida nia interese.

Atu identifika ita-nia paradigma, dahuluk liu mak rekoñese ita-nia an: ita ne’e sé no agora daudaun iha ne’ebé? Matenek-na’in sira dehan katak paradigma sempre forma hosi ita-nia pozisaun konkreta iha sosiedade ida. Hosi rekoñese-an no hatuur ita-nia an mak bele lori ita ba kestiona kestaun seluk ne’ebé iha ita-nia sori-sorin. Purezemplu, hosi define ita-nia an mak ita ba kompriende ita-nia relasaun ho Parlamentu Nasionál.

Sees hosi ita-nia konxiénsia, sosiedade ne’e rasik iha kontradisaun. Entre ema ne’ebé iha podér no sira-seluk be la iha podér, ka termu sosiolójiku temi nu’udar relasaun podér ka relasaun klase. Dala-ruma ita la konxiente, maibé konflitu interese entre ema ne’ebé iha podér no seluk be la iha podér sempre eziste nu’udar realidade objetiva ida. Ita sé no iha ne’ebé? Ita iha podér ka la iha? Saida mak ita tenke halo nu’udar akademista? Saida mak sai ita-nia paradigma?

Primeiru, maski ita la konxiente kona-ba konflitu interese refere, maibé ita tenke rekoñese-an katak ita iha podér ida: siénsia. Iha evolusaun sosiedade nian, siénsia asume papél prinsipál hodi deskobre verdade no lia-loos. Tanba ne’e, akademista tenke utiliza siénsia ho onestu hodi deskobre verdade, konfronta hasoru dominasaun podér no halo transformasaun. Sosiedade sempre fihir verdade no lia-loos hosi diskursu akadémiku. Kamada intelektuál kuandu mo’ut ba dominasaun podér maka sosiedade sei sai ejemóniku. Maibé, atu sosiedade bele konxiente no absorve diskursu akadémiku sira maka kamada intelektuál tenke haknaar-an ka sai parte hosi komunidade ka sosiedade. Labele haketak-an!

Advertisement

Segundu, kamada intelektuál tenke konxiente katak iha podér [siénsia] ka iha autoridade intelektuál de’it la natoon atu halo mudansa. Siénsia tenke unifika-an ho masa, ho komunidade. Siénsia tenke sai forsa materiál komunidade ka masa nian, katak kamada intelektuál tenke sadere-an ba interese komún. Maibé, pozisaun ida-ne’e só bele mosu wainhira kamada intelektuál sira konxiente nia realidade ne’ebé kontraditóriu. Signifika, kamada intelektuál tenke halo suisídiu ba ninia konxiénsia ne’ebé durante ne’e sakraliza ukun ida, ka paternaliza no glorifika ukun-na’in sira. Infelizmente, konxiénsia sira-ne’e la’ós mosu automátikamente, maibé tenke konstrui liuhusi leitura ida ne’ebé profundu no krítiku, no mosu hosi oinsá konxiente ba nia pozisaun sosiál iha sosiedade. Prosesu harii konxiénsia intelektuál ne’e hamosu pozisaun rua: orgániku no tradisionál.

Terseiru, rekoñese-an ona katak dahuluk, kamada intelektuál la’os ema ne’ebé iha podér polítika maibé sira iha podér intelektuál [siénsia]. Daruak, konxiente mós katak kuandu kamada intelektuál haketak-an maka labele halo mudansa ida, ka sira la iha kbiit atu halo mudansa. Istória justifika ona ida-ne’e. Entaun, kamada intelektuál tenke unifika-an ho komunidade ka masa be la iha podér hodi ko’alia kona-ba sira-nia interese komún. Signifika, kamada intelektuál nia paradigma mak tenke hamriik iha masa nia sorin hodi hato’o krítika no deskobre justisa.

Eínjerál, kamada intelektuál nia pozisaun mak tenke nafatin sai mehi-aat ba ukun-na’in sira. Unifika-an nafatin ho komunidade be la iha podér [subordinadu sira] hodi bele ezije sira-nia direitu no defende sira-nia interese perante podér públiku. Independentemente hosi ita ida-idak nia área estudu nu’udar kamada intelektuál, iha interese komún ne’ebé ita hotu tenke defende perante poderozu sira. Iha defeza ba interese komún ne’e mak kritisizmu sai hanesan paradigma importante ida.            

Parlamentu Nasionál?

Paradigma no pozisaun kamada intelektuál ne’e kondúz ita atu define saida mak Parlamentu Nasionál? Tansá órgaun soberania oioin mós sosa karreta prado, maibé ita-nia alvu prinsipál agora ne’e Parlamentu Nasionál de’it? Ita iha problema saida ho Parlamentu Nasionál? Ita la gosta deputadu sira ka oinsá? Pergunta sira-ne’e lori ita atu kompriende pozisaun Parlamentu Nasionál nian iha sosiedade, no tansá ita foti pozisaun kontraditóriu hodi hurlele beibeik sira?

Advertisement

Ita iha órgaun soberania haat: Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no Órgaun Judisiária. Entre órgaun sira-ne’e, Prezidente Repúblika no Parlamentu nasionál hetan lejitimidade polítika liuhusi eleisaun direta. Povu hili liuhusi eleisaun jerál. Governu mosu hosi Parlamentu Nasionál, enkuantu Órgaun Judisiária ne’e nu’udar instituisaun jurídika independente ida hodi ezekuta lei no orden.

Kritisizmu akadémiku mosu hosi lójika refere. Primeiru, Parlamentu Nasionál nu’udar órgaun soberania daruak ne’ebé polítikamente define-an no hatuur-an nu’udar reprezentante povu hodi halo lei, foti desizaun polítika no halo fiskalizasaun. Vertikalmente, Parlamentu Nasionál nia pozisaun kontráriu kedas ho pozisaun povu nian. Tanba nia lejitimidade mai husi povu, nune’e tenke krítika desizaun sira ne’ebé hamosu de’it priviléjiu.

Segundu, hamutuk ho povu hodi defende interese komún, kamada intelektuál sira tenke hatuur pozisaun ne’ebé konfrontu ho Parlamentu Nasionál, lian seluk, kamada intelektuál tenke hatuur-an nu’udar povu, ka nu’udar ema ne’ebé ezije nia direitu perante podér públika. Koñesimentu sientífika ne’ebé hetan tenke sai instrumentu ba defende lia-loos no interese komún povu nian.

Terseiru, tanba Parlamentu Nasionál sempre sai fatin ba kontestasaun interese partikulár no grupu hodi hadau podér. Aleinde ne’e, iha tendénsia atu Parlamentu Nasionál sai de’it fatin ba elite sira hodi diskute de’it sira-nia interese, no daudaun ne’e akontese ona iha ita-nia rain. Parlamentu Nasionál la’ós instituisaun ida ne’ebé interese komún bele mosu ka akontese automátikamente. Tanba Parlamentu Nasionál nu’udar kompozisaun hosi grupu no indivíduu sira ne’ebé nia interese la hanesan. Klaru liu, elite, grupu no indivíduu iha Parlamentu Nasionál nia interese ekonómika sempre diferente ho povu ne’ebé la iha podér.    

Kuartu, konsidera ipóteze sira supra-sitada maka Parlamentu Nasionál tenke sai nafatin alvu ba krítika hotu-hotu. La iha krítika, Parlamentu Nasionál sei utiliza podér tuir de’it gostu, ezemplu ida mak aprova lei oioin hodi asegura priviléjiu sira, no mós desizaun sira ne’ebé ninia baze mak interese grupu no partidáriu. Dala-barak, diskusaun sira kona-ba asuntu públiku, Parlamentu Nasionál mo’ut liu ba demokrasia formál hodi halakon elementu prinsipál iha demokrasia ne’e rasik, mak povu. Tan ne’e mak krítika nu’udar meiu atu partisipa iha desizaun públika. No karik ukun-na’in halo buat di’ak, la presiza apresia. Tanba apresia beibeik ikusmai bele haluhan-an. Halo buat di’ak iha polítika ne’e nu’udar kumprimentu ba étika no devér públika, la’ós morál individuál no sentimentál. La nesesáriu atu louva.          

Advertisement

Prado no Prosperiedade Komún?

Prado, ita sempre ko’alia iha kada tinan ka kada lejizlativa. Kuandu ita haree didi’ak, issue ne’e nu’udar parte ki’ik ida hosi problema sira seluk. No Parlamentu Nasionál nia desizaun hodi sosa karreta prado nu’udar problema kona-ba priviléjiu públiku. Oinsá iha priviléjiu no oinsá mak bele asegura. Razaun ne’ebé mak Parlamentu Nasionál fó maizumenus iha tolu: lei mak fó dalan, viatura sira durante ne’e kustu manutensaun boot no karreta sira-ne’e atu utiliza ba halo fiskalizasaun iha munisípiu.

Ho razaun sira-ne’e, Parlamentu Nasionál aprova totál osan milliaun haat resin liuhusi nia orsamentu privativu tinan 2025 hodi sosa viatura foun. Karik ita legalista no formalista de’it maka ita sei konkorda desizaun refere. Maibé, ita hatuur-an nanis ona paradigma katak kamada intelektuál nu’udar ema ne’ebé identifika-an ho povu, no utiliza siénsia ba deskobre justisa no verdade. Nune’e, ita konsidera katak desizaun polítika refere nu’udar de’it meiu atu asegura priviléjiu. No priviléjiu públiku sempre mosu hosi kondisaun konkreta ida iha sosiedade.

Primeiru, priviléjiu públiku mosu nu’udar nesesidade Estadu ohin-loron nian tanba relasaun podér. Sorin-ida, komunidade ka povu maioria ne’ebé la iha podér, no sorin-seluk, elite balun ne’ebé iha podér. Iha relasaun ne’e mak elite haketak nia-an nu’udar reprezentante espesiál ba ema hotu hodi foti desizaun iha Estadu. Hosi ne’e mak mosu instrumentu formál sira hanesan lei hodi asegura priviléjiu.

Segundu, grupu, indivíduu no elite ne’ebé ukun sempre asegura priviléjiu sira-ne’e liuhusi norma ka lei sira. Liuhusi lei mak hatuur priviléjiu sira-ne’e no hatuur mekanizmu oinsá atu asegura. Lei pensaun mensál vitalísia no direitu regalia oioin sai ezemplu konkretu.

Advertisement

Terseiru, Estadu ka podér iha Parlamentu Nasionál sai fatin ba kontestasaun interese partikulár, aumezmu tempu nu’udar fatin ba akumulasaun rekursu liuhusi priviléjiu oioin. Durante podér sei iha sira-nia liman, sira utiliza hodi akumula rikusoin, ka akumula kapitál ba sira-nia an no ba interese grupu. Nune’e, konxiénsia atu defende povu nia interese la manifesta-an iha desizaun sira, pelukontráriu, deputadu sira-nia interese partikulár mak sempre sai dominante, purezemplu sosa karreta prado.

Kuandu ita fihir ho kle’an hosi ángulu povu nian maka priviléjiu públiku sira-ne’e kontraditóriu tebes ho interese komún ne’ebé temi nu’udar prosperiedade komún ka sosiál. Lian seluk, desizaun sira-ne’e kontráriu tebes ho povu nia interese. Ida-ne’e mak sai baze tanbasá mak kamada intelektuál tenke konsisténsia iha nia krítika hasoru podér públika, ka Parlamentu Nasionál. Tanba, sosiedade ohin-loron hatudu katak iha kontradisaun entre interese koletivu no privadu. Iha interese entre universalidade no partikularidade. No, hosi ángulu universalidade maka ita presiza no tenke konfronta hasoru interese partikulár sira.

Krítika ba desizaun sosa karreta prado nu’udar parte ki’ik-oan de’it hosi problema oioin. Maibé, tanba vertikalmente Parlamentu Nasionál hatuur-an nu’udar reprezentante povu maka krítika hosi perspetiva akadémiku no povu nian nafatin nesesáriu no relevante. Priviléjiu públiku sei la lakon mesak liuhusi krítika sira, maibé nia sei lakon no la sai kultura wainhira iha mudansa ida ba relasaun sosiál, lei no mudansa ba forma oinsá ita organiza-an ekonómika no polítikamente. Ida-ne’e mak sai dezafiu atu kamada intelektuál tenke prepara nia-an hodi halo mudansa iha tempu agora no iha futuru. Entre prepara ka lae, kamada intelektuál mak sai nu’udar pioneiru [vanguard] ba mudansa. La fiar? Husu took ba istória!

 

Hakerek hosi: Pere-Maman             

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Diskursu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nian iha Okaziaun Aprezentasaun Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu ba 2026

Published

on

By

Parlamento Nacional, Díli 5 Novembro 2025

Suas Excelências

Senhora Presidente Parlamento Nacional       

Vice-Presidentes Parlamento Nacional

Advertisement

Ilustres

Senhoras no Senhores Deputados

Senhoras no Senhores Membros Governo

Senhoras no senhores,

(more…)

Advertisement

Continue Reading

Opiniaun

Sai Lian ASEAN nian: To’o Ona Tempu Mídia Nasionál Sira Ko’alia Timor-Leste Nia Kompromisu

Published

on

By

Hosi: Renato ”Apaa Sege’ da Costa

(more…)

Continue Reading

Opiniaun

Esteitmentu husi Institutu La’o Hamutuk Kona-ba Adezaun Timor-Leste ba Membru Plenu ASEAN Ba Dala-11

Published

on

By

Introdusaun

Simeira ASEAN ba dala 46 liu ba iha Kuala Lumpur, Primeiru Ministru Malázia deklara ba públiku katak, Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN (full member) sei ofisializa iha Simeira ASEAN ba dala 47 iha fulan Outubru 2025. Tuir mai, Governu da sia organiza grupu traballu inter-ministerial nu’udar responsavel ba implementasaun rekomendasaun ne’ebé deside iha Simeira ASEAN 46 iha Malázia. Ekipa traballu ne’e enkontru no diskute halo ajustamentu ba lei no polítika balun tuir matadalan (roadmap) ne’ebé simu husi ASEAN. Governu komprimidu katak, antes Simeira iha fulan Outubru, preparasaun intermus polítika, lei balun, teknikamente no institusionalmente finaliza ona, liuliu akordu ekonomia prinsipál sira. Ambisaun boot ne’e ignora realidade katak Timor-Leste iha kapasidade ki’ik de’it atu prodús sasán ne’ebé bele fa’an iha ekonomia formál (ekonomia ne’ebé uza osan). Bainhira Timor-Leste adere ba ASEAN, bele redús soberania estadu atu proteje povu Timor-Leste husi dominasaun ekonómiku ASEAN.

(more…)

Continue Reading

Trending