Connect with us

Nasionál

2025, Finaliza Negosiasaun Fronteira Terestre no Marítima ho Indonézia

Published

on

Hatutan.com, (29 Outubru 2024), Díli Parlamentu Nasionál liuhosi Komisaun B ne’ebé trata asuntu Negósiu Estanjeiru no Defeza Seguransa, Tersa (29/10/2024),  halo audiénsia públika ho  Gabinete Fronteira Terrestre no Marítima (GFTM) hodi aprezenta proposta Orsamentu Jerál Estadu  2025 no mós tinan oin, sira sei finaliza fronteira terestre  maritima hodi dezenvolve  ekonomia azúl iha Timor-Leste.

Lee Mós: Enkontru Bilaterál Da-huluk Entre PM Xanana-Prezidente RI Prabowo, Ko’alia Mós Kona-bá Fronteira Sira

Membru TNI na’in-tolu tama to’o Naktuka-Oé-Cusse, ho razaun dehan buka drone, 01 fulan-Agostu 2024. Foto/Dok.Espesiál

“Ami mós ko’alia kona-bá atividade iha tinan oin foka liubá areá  fronteira terestre no maritima  no mós ekonomia azúl. Kontinua nafatin negosiasaun ho Indonézia atu finaliza fronteira terrestre no mós halo planu estretéjia ba oinsá atu hahú negosiasaun fronteira marítima ho Indonézia ba tinan oin,” Diretora Ezekutiva GFTM, Elizabeth Exposto  hafoin halo audiénsia ho Komisaun B iha PN.

Nia haktuir  negosiasaun Timor-Leste  ho Indonézia iha terrestre no marítima. Ne’ebé terrestre sira atinje tiha ona 99% sei falta 1% de’it  iha besik Citrana no sira iha  esperansa ho Governu foun Indonézia atu bele konklui iha tinan oin.

Advertisement

“Ita iha esperansa atu kontinua negosiasaun ho sira, ho Governu foun Indonézia tenke fó tempu tanba sira foin toma posse no ita planu atu kontinua negosiasauin no finaliza negosiaun terrestre nomós negosiasaun fronteira marítima ho Indonézia tinan oin,” Nia hateten.

Iha sorin seluk  Prezidente komisaun B, ne’ebé trata asuntu Negósiu Estranjeiru no Defeza Seguransa Domingos Augusto “Deker” haktuir  GFTM nia ezekusaun OJE 2024 iha programa balu la’o la di’ak, maibé ne’e iha sira-nia razaun rasik nia labele fó sai detallu.

“Ita hatene katák fronteira marítima nia knaar ida de’it, iha ne’ebá ami husu kona-bá progresu negosiasaun ita-nia fronteira, e ami husu esplikasaun ezekusaun orsamentu 2024 nia atinjimentu rekoñese katák nia  persentajen di’ak no iha parte balun ezekusaun ki’ik ne’e iha nia razaun rasik tanba ita hatene katak gabinete fronteira terrestre no marítima nia ezekusaun balun depende ba desizaun ita-nia nasaun viziñu nian,” Deputadu Domingos Augusto “Deker” haktuir.

OJE 2024, Gabinete Fronteira Terrestre no Maítima nia ezekusaun kona-bá atividade atinje ona 66% no sira espera iha tinan ne’e remata bele ezekuta to’o 90%.

Iha  proposta OJE 2025,  Gabinete Fronteira Terrestre no Marítima nian aloká  orsamentu $1,772,499.00 asegura fronteiras terrestre no marítima permanente ho Indonézia, $563,223.00 funsionamentu no dezenvolvimentu institusional $609,799.00 no promosaun ekonomia azul Timor-Leste $599,499.00

Advertisement

Jornalista Estajiária : Zita Menezes

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Karta Pastorál Ba Páskua 2026, “Nia hadomi ninian sira to’o rohan” (Jo 13,1)

Published

on

By

Hatutan.com, (22 Marsu 2026), Díli–Na’ilulik, diákunu, madre, irmaun, seminarista, maun-alin no bin-feton sira no ema hotu ne’ebé hakaran di’ak, Páskua  mak wé matan fiar sarani nian. Iha Páskua, Maromak hatudu ba Nia povu mistériu domin rohan la’ek hahú hosi Ejiptu to’o Jeruzalem, husi Moizés to’o Jezús Kristu.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Xanana Lori Governu no Povu Nia Naran Hato’o Ksolok Idul Fitri Ba Musulmanu Tomak

Published

on

By

Hatutan.com, (20 Marsu 2026), Díli– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, lori IX Governu Konstitusionál nia naran no lori povu Timor-Leste nia naran hato’o ksolok Indul Fitri 1447 Hijriah ba musulmanu sira hotu.  

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Governu Sei Haruka Dokumentu Legál ba PGR Hodi Hahú Halo Investigasaun Ba Ró Haksolok-Aviaun Twin Otter

Published

on

By

Hatutan.com, (19 Marsu  2026), Díli- Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Kinta (19/03/2026), informa  kompañia  Auditóriu Internasionál Ernst & Young, haruka relatóriu no dokumentu legál mai Governu Timor-Leste kona-bá akizasaun aviaun Twin Otter ho Ró Haksolok, maka Governu sei haruka ba Prokuradoria Jerál Repúblika (PGR, sigla portugés) hodi hahú halo investigasaun.

(more…)

Continue Reading
Advertisement

Trending