Defeza & Seguransa
Xanana husu PNTL Kontinua Hatudu Profisionalizmu no Dedikasaun Ba Povu
Published
11 months agoon

Hatutan.com, (27 Marsu 2025), Díli- Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão husu ba membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hotu atu kontinua hatudu profisionalizmu no dedikasaun ba povu tuir kompromisu ne’ebé konsagra ona iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL).
Lee Mós: Prezidente Repúblika Konsidera PNTL iha Progresu Dezenvolvimentu Di’ak

PM Xanana tula diviza ba membru PNTL sira ne’ebé promovidu iha ámbitu aniversáriu ba dala-XXV, Kinta (27/03/2025). Foto/Elio dos Santos da Costa
Xefe Governu hato’o deklarasaun ne’e iha ámbitu selebrasaun aniversáriu PNTL ba dala-XXV ne’ebé hala’o iha Palásiu Governu, Kinta (27/03/2025) ho tema “Hamutuk Ita Hametin Konfiansa”.
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten PNTL moris kedan ona bainhira hahú konstrusaun Estadu ida-ne’e, mezmu molok restaurasaun ofisiál independénsia hahú. Husi ne’ebá instituisaun PNTL hasoru obstákulu, krize no dezafiu boot husi loron ba loron no tinan ba tinan hanesan mos ho instituisaun sira seluk iha Timor-Leste.
“Orgullu no onra boot tebes – tebes mai ha’u bele selebra hamutuk ho ita-boot sira tinan 25 PNTL, instituisaun fundamentál iha seguransa ho estabilidade país. Membru PNTL, ba imi hotu-hotu ha’u hato’o parabéns. Ne’e hanesan oportunidade únika ida hodi rekoñese no agradese imi hotu nia profisionalizmu ho imi-nia dedikasaun ba povu timor,” Kay Rala Xanana Gusmão hateten iha nia diskursu.
Nia hatutan PNTL mosu mai husi ahu-kudesan laran hodi ohin-loron sai hanesan pilar ka ai Rin boot demokrasia nian hodi serbí ba povu. Tanba ne’e prosesu konsolidasaun responsabilidade kona-bá seguransa ho estabilidade iha país né nian la sés husi susar no terus maibé maski hasoru dezafiu oioin mos hetan susesu barak.
Nia afirma PNTL dezempeña ona papél ne’ebé vital tebes iha manutensaun orden públika hodi garante ita hotu bele moris iha komunidade ne’ebé seguru no moris hakmatek. Kompromisu boot ba seguransa públika ne’e merese ita hotu nia profundu respeitu.
Promosaun ba membru 2.763 reprezenta kompromisu governu nian

PGR Alfonso Lopes tula diviza ba membru PNTL sira ne’ebé promovidu. Foto/Elio dos Santos da Costa
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana hatutan promosaun sira ne’ebé ohin halo ne’e la reprezenta de’it ba sentimentu ida maibé mós ba devér husi Estadu no representa mós kompromisu husi Governu atu promove kultura institusionál ida ne’ebé valoriza korajen, sakrifísiu, disiplina no prestasaun servisu, hodi garante kontínua reforsu iha kapasidade institusionál Polísia nian.
Promosaun hirak ne’ebé prevé hotu ona iha ida-idak nia Estatutu, hakarak korrije desekilíbriu sira istóriku, hametin estrutura komandu, rekoñese kontributu estraordináriu, no mós rekoñese kapasidade lideransa iha moment difisil.
“Prosesu ohin atinje nia pontu másimu reflete esforsu nasionál ne’ebe foin primeira vez akontese mais de 2.763 polísia mak hetan promosaun, hodi nune’e transforma ho kle’an tebes iha estrutura PNTL,” Xanana hateten.
Tanba ne’e transformasaun husi jerasaun ba jerasaun ne’e sei promove forsa seguransa ida ne’ebé ho kapasidade profisionál orienta ho valores fundamentál sira hanesan ierarkia, disiplina no integridade.
Hakarak mós aproveita hodi informa katak prosesu promosaun ne’e tomak hala’o tuir rekizitu rigorozu no superviziona husi komisaun ida ne’ebe independente husi kualkér influénsia ho karákter polítiku ka sosiál hanesan grupu husi arte-marsiál.
Xefe Governu Subliña mos katak Promosaun hirak-ne’e fó onra ka valoriza forma servisu oioin ba nasaun inklui antiguidade ho esperiénsia, partisipasaun iha luta ba independénsia ho lealdade institusionál durante krize 2006-2008 ne’ebé membru PNTL hamriik metin nafatin hasoru ameasa ba ezisténsia instituisaun nune’e fó sira-nia moris rasik hodi proteje povu, nu’udar símbolu no órgaun soberania nasionál.
Promosaun la signifika de’it rekoñesimentu maibé mós responsabilidade ne’ebé boot liután. Ofisiál ho sarjentu foun sira-nia misaun mak atu lidera ho ezemplu no hasa’e padraun profisionalizmu PNTL nian.
Era ida-ne’ebé ho estrutura komandu renovada no fortalesida signifika preparasaun boot liután atu hasoru dezafiu instituisaun no país tomak nian inklui desafiu tanba integrasaun iha organizasaun hanesan ASEAN ho organizasaun multilaterál sira seluk.
Era ida ne’ebé signifika melloria iha kapasidade iha planeamentu, formasaun no administrasaun rekursus ne’ebé adekuadu ba mundu ida iha mudansa ba dezafiu ne’ebe mak hasoru mosu ho maneira imprevizivel.
“Fó-hanoin katak PNTL la servisu mesak ninia kapasidade ho seguransa nasionál rasik depende ba koordenasaun esforsu husi Estadu, husi Governu no husi Forsas Defeza no Seguransa, tuir Lei ho Konstituisaun,” Xefe Governu hateten.
Xanana Gusmão husu ba PNTL hotu atu kontinua sai hanesan motivu orgullu boot ba komunidade ho família tan ne’e tenke kontinua inspira timoroan tomak ba dezenvolvimentu sosiedade ida nebé pasífika, tolerante no próspera, tuir mehi mehi hotu-hotu iha tinan 25 liubá.
PNTL iha kompromisu forte atu fó atendimentu di’ak ba públiku

Unidade Espesiál Polísia (UEP). Foto/Elio dos Santos da Costa
Komandante-Jerál PNTL Komisáriu Henrique da Costa hateten aniversáriu tinan ne’e ho nia lema “Hamutuk Ita Hametin Konfiansa” ho sentidu katak PNTL presiza servisu hamutuk ho entidade hotu, komunidade, joven, feto no mane, veteranu, lider relijiozu sira, eskola, lider komunitáriu sira, atu nune’e bele fornese atendimentu ne’ebé di’ak no lais hodi hetan konfiansa husi povu.
iha Tinan 25 liubá, iha loron 27 fulan-Marsu tinan 2000, grupu dahuluk husi polísia foin-sa’e na’in 50 hahú sira-nia treinamentu no hamosu East Police Service (ETPS) ne’ebe ikus mai troka ho PNTL.
Nia haktuir liután katak hahú husi tinan 2000 iha tempu ONU nian ho kondisaun minimu, saláriu ne’ebé ki’ik, transporte laiha, atividade barak liu mak lao ain, maibé neneik-neneik to’o ONU entrega responsabilidade kompleto iha tinan 2012, governo halo esforso makas, liu husi komandante jeral sira uluk hodi hadiak kondisaun no difikuldades sira iha PNTL.
Tanba ne’e durante tinan hirak ne nia laran, Polisia adapta no halao evolusaun sosiedade nian no konsolida ninia pozisaun nu’udar ajente ida-ne’ebé prodús seguransa, sempre hatudu kapasidade boot ida ba uniaun no hametin populasaun nia konfiansa.
“Ita tenke unidu iha Instituisaun nia laran, disiplina, lealdade hodi rona de’it ba irarkia komandu, labele mete ba politik sira nia servisu, labele mete tan arte-marsiál no arte ritual sira, tamba ita halo juramentu beibeik ona maibé komunidade sei nafatin ko’alia.” Hateten Komandante-Jerál PNTL Komisáriu Henrique da Costa.
Komandante-Jerál ne’e hatutan mezmu buat barak governu halo ona, maibé nafatin husu atu tau matan ba PNTL hodi separa intervensaun pratika politika direta sira liu husi kriasaun lei ka servisu operasional nian hodi hamihis profesionalisme Polisia nian halo di’ak liu tan infrastrutura basziku hahú husi OPS sira ne’ebé servisu iha suku, postu fronteira, postu Marítima, eskuadra Munisípiu no Unidade Kuartél jerál rasik. Persija tau matan ba transporte atu apoiu ba servisu operasional sira.
Mellora mós ekipamentu sira hanesan informatika no komunikasaun, ekipamentu ba Investigasaun, Informasaun Polisia, Ekuipamentu ba Anti-terrorista sira, uniforme, aspetu legál sira, Bem-estar membru sira hanesan salariu, tratamentu saúde, no reforma dignu, maibé tenke mos iha rekrutamentu atu reforsa no iha enerjia foun ba instituisaun. Liu husi melhoramento ekipamentu no formasaun ne’ebé adekuadu, PNTL bele hasoru no responde ba kualkér situasaun ho diak.
“Ita hotu hatene katak ameasa agora daudaun la’ós de’it mai husi krime konvensional ka krime transnasionál sira, maibé mundu agora hasoru krime modernu ka cyber crime ne’ebé difisil tebes atu deteta tamba utiliza rede dijitál ne’ebé luan no transnasional. Alem de ida ne’e, osan falsu, droga, terrorista, tráfiku umanu, klasifika hanesan krime organizadu ne’ebé sai mos ameasa ba Timor Leste iha tempo agora no ba futuru.” Tenik nia.
Promosaun diviza atu Hasae kualidade atendimentu

Polísia Unidade Tranzitu (PolTraz). Foto/Elio dos Santos da Costa
Komandante-Jerál PNTL Komisáriu Henrique da Costa hateten promosaun diviza ba membru sira ohin mos hanesa responsabilidade ida ba membru PNTL sira, simu tia diviza no depois de promosaun ida ne’e, komando sei jere hodi koloka ba asume kargo iha fatin ne’ebé de’it iha Timor Leste.
Tanba ne’e balun uluk sai hanesan kondutór de’it dala ruma nia sa’e liu fali nia komandante tan ida ne’e mak tenke simu mós realidade promosaun ne’e bolu katak mudansa entaun tenke hatudu nafatin disiplina, respeita malu, kamaradajen, unidade, lealdade ba superior sira.
“Ohin ita hala’o promosaun tranzitóriu mós ba imi hotu. Diviza no farda ne’ebé ita uza ne’e povu nian. Ha’u fiar katak ho apoiu governu nia kbiit ne’ebé PNTL iha, ita bele asegura kualidade atendimentu,” Komisáriu Henrique da Costa afirma.
Komandante-Jerál hatutan Ida ne’e fó mos servisu boot ida ba komandu atu nune’e kria formasaun ne’ebé adekuadu ba sira ho meiu ida ne’e mak bele ajuda sira hodi asegura divisa foun ne’ebé sira simu.
Husu atu hotu-hotu tau iha neon katak populasaun sira ejize atendimentu Polisia nian ho profesional, signifika katak tenke hadi’a kualidade servisu idak-idak nian.
Jornalista Estajiáriu : Lazaro Pereira Quefi
You may like
Defeza & Seguransa
Joven Ida husi Maubisse Mate Mistériu iha Merkadu Taibessi
Published
1 day agoon
19/02/2026
Hatutan.com, (19 Fevereiru 2026), Díli– Joven ida ho naran inisiál AXdR no ho idade tinan 33 husi Postu Administrativu Maubisse, Munisípiu Ainaro, Kuarta kalan (18/02/2026), mate mistériu iha haris fatin laran Merkadu Taibessi, Díli.
Defeza & Seguransa
Governu Suspende Tempráriu Rekrutamentu Ajente PNTL 2025
Published
1 week agoon
11/02/2026
Hatutan.com, (11 Fevereiru 2026), Díli-Reuniaun Konsellu Ministru (KM), Kuarta (11/02/2026), iha Palásiu Governu, deside suspende rekrutamentu ajente Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) foun ba tinan 2025 tanba deskonfia iha pratika favoritizmu no familiarizmu iha prosesu selesaun.
Defeza & Seguransa
FM Konsidera MI Inkapasidade no Fase-Liman iha Polémika Rekrutamentu Kadete PNTL
Published
2 weeks agoon
10/02/2026
Hatutan.com, (10 Fevereiru 2026), Díli-Polémika iha rekrutamentu kadete Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ne’ebé deskonfia hamosu pratika favoritizmu no familiarizmu, lori Fundasaun Mahein to’o iha konkluzaun ida katak Ministru Interiór (MI), Francisco da Costa Gusterres, laiha kapasidade atu organiza no foti desizaun. Nune’e, tenke lori fali to’o Konsellu Ministru mak tenke foti desizaun.

PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian

PNTL Halo Buska no Apreensaun Ba Xinés Na’in-18 iha Fomento I

CAC Hahú Averiguasaun Bá Kazu Rekrutamentu Kadete PNTL

Ema ho Podér Polítiku Proteze no Fó Kondisaun Ba Fujitivu Kalumban Mali iha Timor-Leste

Konsellu Ministru Aprová Projetu Rezolusaun Kona-Bá Konta Satélite Tasi Nian

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Defeza & Seguransa1 week agoGovernu Suspende Tempráriu Rekrutamentu Ajente PNTL 2025
Nasionál1 week agoGovernu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Dili1 week agoPolísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu
Polítika1 week agoPrezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL
Saúde1 week agoMinistra Élia Amaral Dezmente Komisaun Rekrutamentu PNTL Ne’ebé Dehan Reajente Laiha
Nasionál2 days agoPM Xanana Husu Tribunál ho MP Arkiva Keixa Kazu Junta Militár Myanmar
Opiniaun2 days agoTimor-Leste Sai Uma Na’in Simeira ASEAN 2029 no Lisaun balun hosi Malázia
Nasionál1 week agoÍndise Persesaun Korrupsaun 2025, Timor-Leste iha Klasifikasaun 73 Husi Nasaun 180








