Hatutan.com, (08 Jullu 2025), Díli—Pasiente Maria Natividade da Costa Guterres, ne’ebé asu tata simu ona vasina anti rabies no simu mós antibiótika iha Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Tersa dadeer (08/07/2025).
Lee Mós: Timor-Leste Laiha Estoke Vasina Anti Rabies, Pasiente Maria Guterres Triste ho HNGV no Sentru Saúde sira

Pasiente Maria Natividade da Costa Guterres, ne’ebé asu tata simu ona vasina anti rabies no simu mós antibiótika iha HNGV, Tersa (08/07/2025). Imajen ne’e hatudu oráriu vasina ho mós antibiótika. Foto/Repro
Maria Natividade da Costa Guterres, abitante Aldeia Macocomate, Suku Becora, Postu Administrativu Kristu Rei, Munisípiu Díli, Sábadu (05/07/2025), asu tata nia ain. Infelizmente, iha loron ne’e kedas no iha loron tuir mai, Domingu ho Segunda (06-07/07/2025), nia la simu vasina anti raiva ka rabies tanba informasaun ne’ebe nia simu husi pesoál saúde sira ne’ebé fó tratamentu ba nia iha HNGV katak laiha estoke vasina anti raiva/rabies (stockout).
Vasina kontra raiva hanesan vasina ida ne’ebé uza hodi prevene virus raiva, infesaun viral ida ne’ebé ataka sistema tensaun no bele hamate ema.
Vasina ida-ne’e funsiona hodi estimula isin atu forma imunidade hasoru virus rabies no Vasina raiva ka rabies disponivel iha tipu rua, mak hanesan vasina pre-espozisaun (PrEP) ba prevensaun molok espozisaun no vasina pós-espozisaun ba tratamentu emerjénsia hafoin espozisaun.
Maria Natividade da Costa Guterres haktuir bainhira asu ne’e tata nia lori kedas ba fase uza ho deterjente no buti kanek fatin ne’e halo raan sai. Maibé, tanba moras no bubu maka’as, loron ne’ebá kedas, nia foti inisiativa ba halo tratamentu iha Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) no iha HNGV pesoál saúde sira lori pasiente ba fase-moos nia ain kanek ne’ebé asu tata ne’e ho deterjente, buti ran sai no kose ho soru-been molok tau betadine.
Momentu ne’ebá Maria Natividade da Costa Guterres, ta’uk no preokupa loos ho realidade surtu rabies ka raiva ne’ebé rezulta ona Timoroan na’in-neen (6) lakon vida dezde 2024 to’o mai ohin loron.
Ho ta’uk loos, Maria Natividade da Costa Guterres husu ba pesoál saúde sira ne’ebé fó atendimentu ba nia atu bele hetan vasina anti raiva (VAR) ka sérum anti-raiva (SAR). Infelizmente HNGV laiha estoke vasina anti virus raiva.
Pesoál saúde sira rekomenda ba Maria Natividade da Costa Guterres atu bele ba halo tratamentu ba setru saúde sira iha Dili laran, nune’e, nia ba iha Sentru Saúde Vara-Cruz ho Sentru Saúde Formoza, maibé pesoál saúde sira ne’ebé halo atendimentu husu deskulpa no informa katak estoke vasina anti raiva laiha (stockout).
“Obrigadu barak tebes ba pesoál saúde sira iha HNGV no obrigadu barak ba jornalista mídia Hatutan.com ne’ebé publika no transmite ona ha’u nia istória no ha’u nia preokupasaun sira tanba antes la bele hetan vasina tanba estoke vasina anti raiva laiha. Atu dehan katak, Tersa dadeer-ne’e, hale’u tuku 09:00 Otl, pesoál saúde ka doutór sira husi HNGV telefone ona ha’u hodi ba simu kedas vasina anti raiva no fó ona ha’u antibiótika hodi hemu to’o loron 14 no iha loron sira ne’ebé determinadu hanesan loron 11, loron 18, fulan-Jullu ho loron 01 no loron 29 fulan-Agostu, tinan ne’e, ha’u kontinua simu vasina anti raiva,” pasiente Maria Natividade da Costa Guterres hateten ba Hatutan.com hodi hato’o mós obrigadu barak ba espesialista sira iha HNGV, Tersa (08/07/2025).
Sita husi pájina ofisial Vigilância Epidemiológica Timor Leste, Ministerio de Saude Timor-Leste, relata katak Rabies ka raiva hanesan moras infeksiozu agudu ho nia etiolojia viral ne’ebe transmite ba ema liu husi animal tata (espesialmente asu) ne’ebé infetadu ona ho virus raiva, afeta ba kualker idade no sexu no klasifika hanesan moras Zoonosis.
Etiolojia raiva ka rabies mak hanesan virus neurotropika hosi subgrupu virus raiva, Lyssavirus jeneriku, família rhabdoviridae, no Mononegavirales
Moras ida ne’e tuir nia deskrisaun katak mosu ona iha sekulu XIII ne’ebé estabelece nia relasaun entre animal ba ema liu husi animal tata espesialmente asu. Moras ida-ne’e kontinua sai hanesan problema ba iha Saude Publika ne’ebé afekta iha kontinente hotu iha mundu. Maibé, iha territóriu ka nasaun barak maka livre husi moras refere ne’ebé pertense liubá iha nasaun sira ne’ebe mais dezenvolvidu.
Iha nasaun barak ne’ebe menos dezenvolvidu, moras ida ne’e sai hanesan endemiku no akontese ona nasaun liu 150 iha mundu tomak ho nia konsentrasaun boot liu iha populasaun ne’ebé ho nia ekonomia natoon no área remota ka izoladu sira.
Tuir karakter Zoonotico moras ida ne’e nia taxa mortalidade kuaze 100 % tamba ne’e tenke mantem vijilansia Epidemiolojia ida ne’ebé permanente ho nia objetivu atu kontrola aparensia kona-bá brotes raiva iha animal sira ka kazu ba iha populasaun rasik.
Tuir dadus hatudu katak liu populasaun rihun 29 maka simu profilaxis vasinasaun post exposure prophylaxis (PEP) ne’ebe deskonfia hetan kontaktu ho moras raiva, no 40 % maka labarik sira menor husi tinan 15 mai kraik.
Dadus iha Indonézia tinan 2015-2019 hatudu katak kazu asu tata ho infesaun virus raiva ho mortalidade liu ema 500. Kazu ne’e akontese barak liu iha Sulawesi, Kalimantan, Sumatra, NTT.
Iha Timor-Leste iha Diresaun Nasionál Saude Públika no Departamentu Vijilánsia Epidemiolojia nafatin tau atensaun ba moras ravia no tau konsideraun aas ba moras ida-ne’e karik mosu sei notifika imediatamente iha oras 24 nia laran hodi halo intervensaun lalais. Dadus ne’ebé iha husi tinan 2024 to’o mai 2025 ne’e, Timor-oan na’in-neen (6) mak lakon vida ona ho raiva ka rabies.
Jornalista: Zita Menezes