Hatutan.com, (16 Setembru 2025), Díli– Ministru Justisa Sérgio da Costa Hornai prefere desmantela uluk jogu online haat ne’ebé Governu liuhosi Inspetór Jerál ba Jogu (IGJ, sigla portugés) legaliza atu evita pratika online scame ne’ebé sai preokupasaun publiku.
Lee Mós: Governu Fó Lisensa Ba Atividade Jogu Online Haat iha Timor-Leste

Empreza KAPSTAAD Unipessoal Lda ho nia parseiru TogoEuro Exim Gaming, ofisialmente lansa jogu online, Sábadu 24 fulan-Maiu 2025. Foto/Dok
Ministru Justisa Sérgio da Costa Hornai bá Hatutan.com iha Sentru Konvensaun Dili (CCD-sigla portugés), Tersa (16/09/2025), hateten parte Ministériu Justisa sei haree nafatin, katak dala ruma ema hotu hanoin loke buat sira ne’e ho intensaun ida di’ak tuir lei sira, maibé iha ema balun ne’ebé iha intensaun aat, iha mafia, sempre hanoin iha laran hodi halo infiltrasaun iha ne’ebá.
“Jogu online haat ne’ebé eziste iha Díli laran ita akompañia hela, maibé Governu tenke iha kbiit atu sobre sai hodi halo desmantela ka hakotu jogu sira ne’e, atu identifika hodi hakotu jogu sira ne’e atu nune’e la bele akontese hanesan online scamming,” Ministru Justisa Sérgio da Costa Hornai hateten.
Governu liuhosi Inspetór Jerál ba Jogu (IGJ) fó lisensa ba atividade jogu online hitu, maibé dadaun ne’e haat mak halo ona atividade iha Dili laran, mak hanesan kompaña ARL Kapstaad Unip.Lda, Frandes Doutel Unip.Lda, Amizade Sentru Online Lda, ho MJX Monjuxacar Lda.
Ministru Justisa Sérgio da Costa Hornai hatutan, parte Ministériu Justisa sempre halo koordenasaun institusionál, la halo interferensia, maibé oinsá maka atu bele tau orden públiku estudu ninia hodi ema hotu bele halo atividade negósiu atu atividade emprezarial, maibé tenke priénse rekizitu legál sira ne’ebé maka iha atu kontribui bá sosiedade ne’ebé ho dinamiku bele la’o ho ekonomia ida-ne’ebé evalui liu.
Nia haktuir, otél balun iha Díli laran mós halibur kirme organizadu sira, sidadaun hotu-hotu iha Timor-Leste maka iha dever hodi halo vijilansia, atu halakon atividade ilegal sira, lori trankuilidade no pás bá iha seriedade tomak iha territóriu nasionál.
“Ita buka, hanesan ita hotu hatene katak ita presiza halo vijilansia la’ós iha polísia de’it, maibé ita hotu hahú kedas husi sidadaun sira ita nia dever atu kontribui bá ita nia Nasaun, ita nia sosiedade bá iha situasaun sira ne’ebé lori trankuilidade, lori pás, labele lori asesu aktu sira ne’ebé la marese atu bele moris iha ita nia sosiedade, entaun ida-ne’e ha’u hanoin dever ida ita halo,” nia hateten.
Tuir nia hanoin, aperllu estadu tenke sobre sai dadauk para atu bele hatudu sira ninia integridade, sira ninia atuasaun hanesan órgaun Estadu nian bá iha hahalok sira ne’ebé fora husi tramite sira ka fora husi komportamentu sira ne’ebé bá iha interese ema barak ninian.
Nia haktuir , iha mós Informasaun bá kirme transnasionál, sempre mai husi hanesan ajénsia internasionál, ajensia multilateral ninian iha rejionál
“Informasaun sira ne’e, ha’u hanoin ita boot sira hatene mai husi Ajénsia sira ne’ebé, hanesan ajénsia internasionál, ajénsia multilateral nian iha rejionál inian sempre hasai Informasaun sira ne’ebé maka iha,” nia afirma.
Nia haktuir kirme transnasionál ho kirme organizau, hanesan informasaun ida-ne’ebé maka iha resentimente. Tanba ne’e iha servisu balun ne’ebé halo iha servisu nasionál Polísia Sientífiku Investigasaun Kriminál (PCIC) halo iha Oé-cusse, haree mós iha membru Governante balun ne’ebé iha interese hodi halo atividade balun iha ne’ebá, hanesan jogu online scamming centre.
Nia dehan, kazu Oé- PCIC sei halo haklean sira ninia investigasaun sira tanba iha informasaun balun ne’ebé iha katak jogu ne’e hanesan mós bele envolve kirme transnasionál.
“Ha’u rasik mós sei ko’alia hamutuk ita nia ninia organizasaun rai laran bá iha internu koordenasaun institusionál la haree bá iha méritu bá kauza, maibé haree mós bá iha koordenasaun institusionál hodi hatene informasaun ida kle’an relativamente bá iha asuntu ne’ebé investigasaun kriminalidade la’o dadauk,” Sergio Hornai hateten.
Tuir nia hanoin katak estudu Timor-Leste prontu iha intermu sira bá instrumentu juridiku sira, aparelu sira, parseria ho komunidade internasionál hanesan INTERPOL, atu halo servisu hamutuk nune’e bele halo prevensaun bá aktu sira ne’ebé tama iha kirme organizadu.
“Daudaun ne’e iha medida balun iha prova inisia balun ne’ebé hato’o dadauk husi sidadaun balun iha Oé-Cusse katak iha atividade ilisitu bá irregularidade ruma iha fatin refere, entaun polísia halo hela hanesan orgaun polísia Kriminál nia sobre sai hanesan investigador, buka hela informasaun sira liga ho situasaun sira ne’ebé maka agora dadaun,” nia tenik.
Liga ho informasaun kona-bá Jogu online scame ne’ebé maka la’o, tuir nia katak konserteza hanesan estadu, Ministériu Justisa iha parseria ida ho Nasoins Unidas, organizasaun sira hanesan ajénsia internasionál ninian buka atu halo melloramentu, atu nune’e, situasaun hanesan jogu online scame Center labele akontese, atu nune’e la bele tau kauza prestiju hanesan estadu soberania ida ke estadu direitu atu bele konsulida institusaun sira hotu bá iha trankuilidade no mós orgaun Públiku estadu ninian.
Lee Mós: Empreza KAPSTAAD Ho Nia Parseiru TogoEuro Exim Gaming Lansa Jogu Online
Jornalista: Marcelino Tomae