Connect with us

Opiniaun

Debate ka Baku Malu? Tempu To’o Ona Ba Nai Deputadu sira Tane Aas Étika Debate

Published

on

Hakerek nain: Renato”Apaa Sege’ da Costa

Linguajen polítika nu’udár instrumentu ida ne’ebé importante liu iha komunikasaun públika, liu-liu bainhira fó sai iha fatin hirak ne’ebé públiku konsidera nu’udár fatin ne’ebe nakonu ho valor dignidade nian.

Ida-ne’e la’ós de’it instrumentu ida hodi hato’o ideia no polítika sira, maibé mós reflesaun ida ba reprezentante ida nia morál no étika polítika inklui kapasidade nu’udár individu.

Advertisement

Ba kontestu polítiku kontemporáneu Timor-Leste nian, buat ne’ebe ita akompaña   iha sesaun Parlamentu Nasionál kada Segunda no Tersa—linguajen polítika ne’ebé maioria reprezentante sira uza sai ona hanesan instrumentu manipulasaun nian, no reprezentante sira urgullu tebes ho lia bosok sira nee.

Nune’e, bainhira ita akompaña  iha média sira, debate hotu-hotu ne’ebé maka tenke sai hanesan espasu ba deliberasaun públika hodi hamosu públiku nia satisfasaun, dala barak sai fali teatru  bosok nian, mais aat liu, halai ba aktus violénsia fiziku.

Faktu hatudu katak linguajen sira ne’ebé ko’alia sai mai tuir lolos sai linguajen sensu komún no responsabilidade morál nian, maibé sai fali linguazem akuzasaun  hodi taka sala sira, hodi justifika polítika sira ne’ebé la rasionál, no mantein arogánsia hosi partidu polítiku ida-idak.

Nune’e, depois tinan 20 resin ona, bosok públiku iha uma fukun  la’ós fenómenu foun ida. Maibé,  sai tiha hanesan kultura ida hosi prátika komunikasaun ofisiál sira iha instituisaun lejizlativa ne’e.

Saida maka akontese maka diminuisaun iha signifikadu hosi demokrasia rasik. Mais aat liu, reprezentante povu sira uza linguajen hodi distorse faktu sira, habosok opiniaun públika, no taka fallansu sira ho asaun semi bandalismu ba diskusaun sira ne’ebe mak iha.

Advertisement

Serake edukasaun saida maka ita atu husik hela ba ita nia oan sira, bainhira sira haree iha Plataforma média  ne’ebé públiku fahe ba mai, hodi haree sira-nia aman no inan hakilar malun to’o atu baku malu iha fatin sagradu hanesan uma-fukun ne’e?

Iha situasaun ne’ebé reprezentante sira la ko’alia ona oinsá eduka povu ho linguazem étika mais uza  linguajen bosok sira  sai nu’udár kilat hodi mantein podér, hatudu momos katak ita lakon ona kultura debate saudavel hodi eduka ita nia povu sira. Ikus mai, retórika ne’ebé nakonu ho bosok dalabarak embala iha liafuan furak sira hanesan “ba povu,” “ba dezenvolvimentu,” ka “ba estabilidade nasionál, sai lian mamuk ida deit, tanba  barak maka subar ajenda partidu no grupu  nian.

Fenómenu ida-ne’e kria saida maka filozofu Jürgen Habermas hanaran  distorsaun komunikasaun nian katak bainhira linguajen la’ós ona meiu ida hodi hetan komprensaun komún, maibé sai hanesan instrumentu ida hodi domina no kontrola konxiénsia públika.

Iha ámbitu debate  Parlamentu Nasionál Timor-Leste nian, kada loron  Segunda no Tersa-feira, reprezenta faktu katak debate hirak ne’e sai hanesan palku ida ne’ebé reprezentante  deit palavra odiu no  la’ós hodi buka solusaun, maibé  hodi hatudu kbiit hosi retórika no lealdade partidária.

Krítika konstrutivu dala barak nakfilak ba atake pesoál sira. Argumentu rasionál sira troka ho akuzasaun emosionál sira, enkuantu faktu sira dala barak ignora tanba imajen polítika sira.

Advertisement

Membru Parlamentu sira haluha tiha katak, públiku haree  hela transmisaun direta hosi sesaun  sira ne’e, no publiku dalabarak sente hanesan haree hela teatru ida ne’ebé laiha diresaun ba asuntu sira neebé presiza iha atensaun seriu.

Duké publiku hetan koñesimentu kona-bá kestaun polítika públika sira, publiku hetan maka  tratamentu ba debate sira ne’ebé nakonu ho hakilar, goza, no manipulasaun linguístika.

Iha kondisaun sira-ne’e, kredibilidade instituisaun lejislativa sira nian tuun maka’ás iha povu nia matan.

Linguajen reprezentante povu, ne’ebé tuir loloos lori klareza, hamosu fali konfuzaun. Liafuan sira lakon ninia signifikadu, promesa sira lakon ninia valór morál, no polítika lakon ninia sentimentu umanu.

Iha kazu barak, membru parlamentu sira leal liubá ditadu partidu nian duke ba povu nia lian. Linguajen polítika sai hanesan instrumentu ida hodi mantein identidade partidária, duké hodi avansa ba interese públiku.

Advertisement

Sira la’ós ko’alia  ho konxiénsia morál, maibé ho espíritu konfrontasaun ne’ebé rejeita krítika. Bainhira partidu polítiku sira sai nu’udar “relijiaun foun” ba reprezentante sira, lia-loos lakon nia valór étiku.

Lia-loos la sukat ona ho faktu sira, maibé ho sé maka ko’alia sira—karik hosi sira nia partidu rasik ka sira nia adversáriu polítiku sira.

Ida-ne’e maka krize sériu ida ba komunikasaun polítika. Ida-ne’e kria lakuna ida iha konfiansa entre povu no sira nia reprezentante sira. Públiku sai sétiku ba deklarasaun ofisiál hotu-hotu ne’ebé maka fó sai hosi polítiku sira, tanba saida maka publiku sira rona la’ós ona lia-loos, maibé narrativa ida ne’ebé maka nu’udar pakote ba benefísiu podér nian.

Edukasaun politika ne’ebe Deputadu/a sira tuir lolos hatudu iha sistema demokrasia ne’ebé saudavel, katak debate polítiku tenke sai meius ida ba edukasaun públiku, lakon ona ninia sentidu.  

Hetook saida maka públiku aprende liuhosi linguajen hosi sira nia reprezentante sira kona-bá oinsá  hanoin ho krítiku, oinsá  argumenta ho rasionál, no oinsá hodi hetan kompromisu sira ba bem-komum, nakfilak tiha ba forum ida ba bosok nian.

Advertisement

Se ida-ne’e maka kuntinua nafatin, públiku sei hetan de’it toman aat sira—katak manipulasaun maka dalan hodi manán.

Solusaun ba problema ida-ne’e la’ós de’it husu ba polítiku sira hodi “ko’alia lia-loos”, maibé harii fali kultura komunikasaun étika nian iha instituisaun lejislativa sira, nune’e sira komprende katak linguajen públika tenke iha abut ba onestidade no responsabilidade morál. Iha sorin seluk parlamentu tenke iha mekanizmu konaba étika parlamentár nian wainhira iha diskursu ódiu, kalúnia, ka manipulasaun faktu sira durante sesaun sira akontese. Ho nune’e, parlamentu nia lian tenke sai  espasu ba komprensaun, la’ós instrumentu ba bosok. Demokrasia sei la dura se ninia lian kontinua nakonu ho lia bosok. Ho hanoin ida katak, bosok públiku ne’ebé disfarsa iha linguajen polítika maka tóxiku ba demokrasia. Ida-ne’e estraga konfiansa públiku nian, estraga integridade instituisaun sira-nian, no halakon nasaun nia esperansa ba futuru.

Tempu to’o ona ba reprezentante povu sira hodi realiza katak podér loloos iha polítika la’ós iha kbiit hodi bosok ho furak, maibé iha aten-brani hodi ko’alia lia-loos, maski ladún popular. Parlamentu tenke dala ida tan sai espasu nobre ida iha-ne’ebé defende lia-loos, la’ós distorsi baratu hodi satisfa partidu nia lider sira. Ikus liu, linguajen polítika ne’ebé onestu la’ós de’it retórika, maibe nu’udar fundasaun morál ba sobrevivénsia nasaun ida ne’ebé hakarak moris iha justisa no lia-loos.

Karik to’o ona tempu ba partidu polítiku sira hodi ezamina filafali knaar no responsabilidade sira nia membru sira iha parlamentu. Kada vez akontese debate kona-ba asuntu importante ba nasaun, públiku hetan tratamentu ba espetákulu ida ne’ebé la edukativu—nakonu ho hakilar, atake ba malu, no dala barak akompaña ho liafuan sira ne’ebé hamonu dignidade instituisaun lejizlativa ne’e rasik ne’ebe kuntinua transmiti husi aparellu media sira. No ida nee laos foin maka akontese, maibe sai tiha ona hanesan moras at ida ne’ebe maka públiku akompaña  hela deit.

Parlamentu tenke sai fatin ida ne’ebé respeitavel ba troka ideia sira, la’ós arena ida ba hatudu emosaun no arogánsia polítika. Bainhira membru parlamentu sira preokupa liu atu hatudu lealdade ba sira nia partidu duke luta ba povu nia interese, signifikadu demokrasia reprezentativu lakon nia finalidade.

Advertisement

Iha ne’e mak mekanizmu bolu fali polítiku (recall) sai krusiál: bolu fali membru parlamentu ida hosi partidu ne’ebé haruka sira tanba hahalok ne’ebé la reflete étika, responsabilidade, no interese públiku. Recall la’ós de’it kastigu ida, maibé forma ida ba korresaun morál ida hodi nune’e parlamentu sai nafatin instituisaun ida ne’ebé povu fiar.

Públiku merese hetan debate edukasionál ne’ebe sempre fo sai iha kanal media sira, la’ós ida ne’ebé hamosu konflitu no ódiu. To’o ona tempu ba partidu polítiku sira hodi hatudu maturidade no korajen hodi haforsa dixiplina entre sira nia membru sira iha parlamentu. Tanba, iha esénsia, polítika la’ós de’it kona-ba podér, maibé kona-ba devosaun no sensu komun iha konstrusaun nasaun nia futuru.  ****

 

 

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Diskursu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nian iha Okaziaun Aprezentasaun Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu ba 2026

Published

on

By

Parlamento Nacional, Díli 5 Novembro 2025

Suas Excelências

Senhora Presidente Parlamento Nacional       

Vice-Presidentes Parlamento Nacional

Advertisement

Ilustres

Senhoras no Senhores Deputados

Senhoras no Senhores Membros Governo

Senhoras no senhores,

(more…)

Advertisement

Continue Reading

Opiniaun

Sai Lian ASEAN nian: To’o Ona Tempu Mídia Nasionál Sira Ko’alia Timor-Leste Nia Kompromisu

Published

on

By

Hosi: Renato ”Apaa Sege’ da Costa

(more…)

Continue Reading

Opiniaun

Esteitmentu husi Institutu La’o Hamutuk Kona-ba Adezaun Timor-Leste ba Membru Plenu ASEAN Ba Dala-11

Published

on

By

Introdusaun

Simeira ASEAN ba dala 46 liu ba iha Kuala Lumpur, Primeiru Ministru Malázia deklara ba públiku katak, Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN (full member) sei ofisializa iha Simeira ASEAN ba dala 47 iha fulan Outubru 2025. Tuir mai, Governu da sia organiza grupu traballu inter-ministerial nu’udar responsavel ba implementasaun rekomendasaun ne’ebé deside iha Simeira ASEAN 46 iha Malázia. Ekipa traballu ne’e enkontru no diskute halo ajustamentu ba lei no polítika balun tuir matadalan (roadmap) ne’ebé simu husi ASEAN. Governu komprimidu katak, antes Simeira iha fulan Outubru, preparasaun intermus polítika, lei balun, teknikamente no institusionalmente finaliza ona, liuliu akordu ekonomia prinsipál sira. Ambisaun boot ne’e ignora realidade katak Timor-Leste iha kapasidade ki’ik de’it atu prodús sasán ne’ebé bele fa’an iha ekonomia formál (ekonomia ne’ebé uza osan). Bainhira Timor-Leste adere ba ASEAN, bele redús soberania estadu atu proteje povu Timor-Leste husi dominasaun ekonómiku ASEAN.

(more…)

Continue Reading

Trending