Hatutan.com, (26 Novembru 2025), Díli— Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos-Horta fó sasin no afirma katak saudozu Francisco Xavier do Amarál ho saudozu Nicolau Lobato, maka fundadór Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Kay Rala Xanana Gusmão maka restaudadór bá Timor-Leste nia independénsia.

PR José Ramos-Horta partisipa iha programa Meet The Press, Kuarta (26/11/2025). Foto/Marcelino Tomae
Xefe Estadu Timor-Leste José Ramos Horta hato’o lia-hirak ne’e liu husi programa Meet the Press, ne’ebé nu’udár programa ida husi Sekretáriadu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) ho topiku “importánsia tinan-50 Proklamasaun Independénsia Unilarterál Palasiu Prezidensiál, Díli, Kuarta (26/11/2025).
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, hateten nia rasik la’ós fundadór, fundadór loloos ema na’in rua, Francisco Xavier do Amaral, Nicolau Lobato. Maibé la signifika Xavier, Nicolao Lobato mesak, la’e, ema ne’ebé importante hakbesik Nicolau Lobato ida Marí Alkatiri, no sira seluk tan.
Ramos-Horta mós fó klarifikasaun kona-bá diskusaun publiku sobre istória formasaun FRETILIN, katak nia la’ós fundadór, no loloos fundadór FRETILIN mak Francisco Xavier do Amaral ho Nicolau Lobato.
“Ita haree istória faktuál, iha loron 28 Novembru 1975, se mak proklama independénsia? Xavier Amaral. Nia mak lee deklarasaun proklamasaun. Maibé se mak hakerek dokumentu, nia lee mandatu ne’ebé mai husi Komité Sentrál FRETILIN (CCF),” Horta haktuir.
Nia esplika tan katak iha tempu ne’e, desizaun sira maka mai husi Komité Sentrál FRETILIN, iha ne’eba Marí Alkatiri mós parte iha prosesu desizaun.
“La signifika Xavier, Nicolao Lobato mesak, la’e, ema ne’ebé importante hakbesik Nicolau Lobato, ida Marí Alkatiri, no sira seluk tan. Ha’u hakbesik Nicolau Lobato hanesan kolega ka amigu, hanesan konfiansa polítika atu kaer organizasaun, ha’u laiha. Ha’u nia funsaun mak ne’e, Ministru Negósiu Estranjeiru, ne’e mak Nicolau Lobato konfia ba ida-ne’e,” Horta hateten.
Nia afirma, , tanba ne’e haree Timor-Leste nia istória faktual 28 Novembru 1975 se mak proklama, Xavier Amaral, nia mak lee. Maibé, se mak hakerek, nia lee mandatu mai husi se, mai husi CCF, katak CCF deklara no proklama.
Nia afirma, se mak iha CCF halo desizaun inlkui mós Marí Alkatiri mós iha ne’eba halo desizaun. “Purtantu ha’u la’ós fundadór, ha’u hola parte grupu boot ne’ebé hamriik halo lei buat sira ne’e, mais depois Repúblika moris iha 28 Novembru 1975, invazaun tama iha 07 Dezembru 1975. Nune’e, 1981 CCF ita bele hatete, mate barak no 1981 maun Xanana mak kaer fali luta, nia mak re-organiza re-funda FRETILIN, re-organiza, re-funda FALINTIL, ita hatete nia mak dada ita to’o referendu. Entaun Francisco Xavier, Nicolau Lobato rasik fundadór, Xanana restauradór independénsia,” Ramos Horta hateten.
Horta afirma tan Xanana Gusmão mak iha Tasi-Tolu, meia noite, 20 fulan-Maiu 2002 nu’udar Prezidente Repúblika, nia mak dada luta Timor-Leste to’o referendu.
PR Ramos-Horta husu bá povu no, liu-liu joven sira, atu estuda didi’ak istória rezisténsia no kompriende papél líder Kay Rala Xanana Gusmão iha luta libertasaun.
“Ha’u admira tebe-tebes maun Xanana. Tanba ne’e mak hau hakruuk ba imi hotu ne’ebé sakrifika ba rai laran, FALINTIL sira, klandestina sira, funsionáriu sira, balu iha polísia ne’ebé kolabora ho rezisténsia. Imi mak erói, la’ós ami ne’ebé fila mai husi li’ur,” Horta afirma tan.
Nia esplika katak Xanana Gusmão servi hanesan lídere estratejiku bainhira prosesu referendu 1999 akontese.
“Hamosu nafatin hetan fidágia husi povu. Iha momentu ne’e barak iha FALINTIL hakfodak no lakohi akontonamentu. Maibé Xanana fó orden klaru atu halo akontonamentu. Se la halo akontonamentu karik bele akontese funu barak, FALINTIL kontra milísia, FALINTIL kontra TNI no POLRI tauk liu karik guerra sivil,” hateten nia.
Horta kontinua nia hanoin katak depois independénsia Xanana mos fó prioridade ba rekonsialiasaun nasional. Katak ténke simu malu. Timoroan mos mate ona iha parte seluk.
Lalika perseguisaun. Se la repara uma kakuluk atu tuda fatuk ba, lalika julga malu. Rekonsialiasaun mak halo ita nia fronteira hakmatek,” hateten PR Horta.
Nia afirma, lideransa Xanana mos komprova iha relasaun internasionál, liu-liu negósiasaun ho Indonézia no Austrália.
Xefe Estadu ne’e konta, nu’udar prizioneiru polítiku iha Cipinang-Jakarta, Xanana manan respeitu no admirasaun husi intelektual sira no militár Indonézia. Depóis, nia kaer negosiasaun fronteira marítima ho Austrália nia mak manan direitus maritimus ba Timor.
“La bele de’it hatete ita iha direitu internasionál, tenke mós konvense. Xanana konvense Austrália,” Ramos-Horta hateten.
Jornalista: Marcelino Tomae