Connect with us

Justisa & Krime

Implementasaun DRBI, CAC Aplika Sansaun Bá Infratór Hamutuk 2,398 ho Totál Valór Koima US$303,628.38

Published

on

Hatutan.com, (13 Abríl 2026), Díli—Durante tinan tomak 2025, Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés) aplika ona sansaun ba infratór sira hamutuk 2,398 ho totál valór koima US$303,628.38 iha implementasaun Deklarasaun Rendimentu, Bens no Interese (DRBI).

Lee Mós: CAC Submete Kazu Krime Korrupsaun Neen Ba Ministériu Públiku

Ekipa CAC akompañia dirijente Timor Gap, E.P hodi ba halo investigasaun no identifikasaun iha edifisiu CAC, Kuarta (17/12/2025). Foto/Dok.Marcelino Tomae

Tuir sumáriu relatóriu ezekutivu CAC nian ne’ebé Komisáriu CAC, Rui Pereira dos Santos, aprezenta iha Parlamentu Nasionál, Segunda (13/04/2026), katak implementasaun Deklarasaun Rendimentu, Bens no Interese (DRBI) kontinua hametin mekanizmu transparánsia ba ajente públiku sira. Durante tinan 2025, CAC konsege rejista deklarasaun riku-soin ba ajente públiku sira hamutuk 10.972.

Komisáriu CAC, Rui Pereira dos Santos, relata katak CAC mós halo verifikasaun ba deklarante sira ho prosesu formal hodi notifika deklarante na’in-170 hodi hadi’a sira nia deklarasaun no halo verifikasaun auditória ba deklarante na’in-44 nia deklarasaun.

Advertisement

Iha área monitorizasaun no inspesaun ba implementasaun rekursu Estadu, Komisáriu Rui Pereira konfirma katak CAC halo inspesaun ba projetu infraestrutura públiku hamutuk 86 iha territóriu nasionál no  husi atividade ida ne’e identifika projetu 25 ho problema tékniku no administrativu ne’ebé bele kria vulnerabilidade ba korrupsaun, no projetu 15 ho indísiu krime korrupsaun ne’ebé rekomenda ona ba servisu investigasaun kriminál hodi kontinua prosesu averiguasaun, iha ne’ebé kazu haat (4) mak tama ona ba faze inkéritu.

Esforsu sensibilizasaun no edukasaun Anti-Korupsaun kontinua sai parte importante iha estratejia prevensaun CAC nian. Durante tinan 2025, CAC realiza atividade sensibilizasaun iha setór públiku, setór edukasionál no grupu kategoria sira iha munisípiu sia (9), ho totál partisipante hamutuk 7,923. Atividade sira ne’e foka ba hasa’e koñesimentu kona-bá impaktu korupsaun no enkoraja partisipasaun públiku iha esforsu prevensaun no denúnsia indísius krime korupsaun.

Iha área investigasaun kriminál, CAC simu denúnsia públika hamutuk 83 relasiona ho indísiu korupsaun. Husi prosesu averiguasaun ne’ebé realiza, informasaun balun hetan indísiu krime no kontinua prosesu auto-partisipasaun ba Ministériu Públiku hamutuk kazu 18.

Durante tinan 2025, CAC halo investigasaun ba kazu korupsaun hamutuk 51 ne’ebé delega husi Ministériu Públiku tantu kazu pendente la konsege finaliza investigasaun tinan 2024 hamutuk 12 no kazu foun tinan 2025 hamutuk 39 no konsege finaliza relatóriu investigasaun ba kazu 27 ne’ebé submete ona ba Ministériu Públiku hodi kontinua prosesu legal.

Husi númeru kazu ne’ebé finaliza ona nia relatóriu finál, identifika suspeitu na’in-58 no sásin na’in-696, no iha kazu neen (6) mak rejulta prejuízu ba Estadu ho valór US$148,238.40.

Advertisement

CAC ho Polísia halo buska no apreensaun domesiliáriu ba emprezáriu Timoroan ida ho inisiál L, Tersa (26/08/2025). Foto/Juvinal Cabral dos Santos

CAC kontinua hametin funsionamentu no dezenvolvimentu institusionál, liu-husi dezenvolvimentu planu estratéjiku foun (PECAC 2026–2030). CAC mos konsege ezekuta nia orsamentu to’o $1,724,698.11 (90%), dezenvolve nia sistema dijitalizasaun infraestruturamente atinji ona 65% no sistema informasaun 25%. Iha área parseria nian kontinua hametin koperasaun institusionál ho parseiru nasionál no internasionál sira.

Perante membru órgaun lejislativu sira, Komisáriu Rui Pereira klarifika katak tinan 2025 maka tinan ikus ba CAC iha implementasaun Planu Estratéjiku CAC 2021-2025. Durante períodu ida ne’e, CAC kontinua hala’o nia mandatu institusionál ho kompromisu atu prevene no kombate krime korupsaun liu-husi abordajem integradu ne’ebé engloba medida prevensaun, sensibilizasaun públika, no investigasaun kriminál.

Iha tinan 2025, CAC organiza nia atividade sira liu-husi programa prinsipál rua mak: Asesu ba Justisa no Funsionamentu no Dezenvolvimentu Institusionál, ho sub-programa 6 no atividade 22. Implementasaun programa sira ne’e nia objetivu prinsipál mak hasa’e konfiansa públiku ba sistema justisa, hametin prinsípiu no valór sira Anti-Korupsaun iha administrasaun públika, no hasa’e kapasidade institusionál CAC nian hodi hala’o nia mandatu ho efetivu no mós atu kontribui ba Governasaun ne’ebé di’ak.

Iha área prevensaun krime korupsaun, CAC atinji progresu importante iha dezenvolvimentu Estratejia Nasionál Anti-Korupsaun (ENAK) ho envolvimentu instituisaun estadu, sosiedade sivíl no parseiru internasionál sira. Prosesu ida ne’e envolve konsultasaun nasionál no diskusaun setorál ho partisipasaun stakeholder sira, hodi formula dokumentu estratéjiku ida ne’ebé sei sai orientasaun nasionál ba esforsu prevene no kombate korupsaun iha Timor-Leste.

CAC mós kontinua realiza estudu no avaliasaun risku korrupsaun iha instituisaun públika neen (6) hodi identifika vulnerabilidade sistema risku korupsaun no hato’o rekomendasaun ba hadi’a sistema jestaun no kontrolu rekursu sira Estadu nian ne’ebé transparente no akuntabilidade.

Alende ne’e halo ordenasaun kona-bá auto-avaliasaun implementasaun UNCAC (United Nations Conventions Against Corruption) siklu daruak nian ne’ebé to’o ona faze sumary ezecutive no iha andamentu ba faze report final.

Advertisement

Rezultadu sira iha tinan 2025 hatudu katak CAC kontinua hala’o nia mandatu ho komitmentu atu hametin sistema prevensaun no investigasaun korupsaun. Maski hasoru dezafiu balun relasiona ho limitasaun rekursu no komplesidade kazu sira, CAC kontinua esforsu atu promove governasaun di’ak, transparánsia no integridade iha administrasaun públika.

Relatóriu Anuál CAC 2025 ne’e sei sai nu’udár instrumentu responsabilidade institusionál nian no referénsia importante ba Governu, Parlamentu Nasionál, parseiru dezenvolvimentu, sosiedade sivíl no públiku atu hamutuk kontinua halo esforsu sira prevene no kombate korupsaun ba futuru Timor-Leste ne’ebé transparente, justu no responsável ba povu Timor nia moris di’ak.

Jornalista: Juvinal Cabral dos Santos

 

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

PNTL Asegura Broker Ne’ebé Trata Dokumentu Ofisiál Sira

Published

on

By

Hatutan.com, (10 Abríl 2026), Díli– Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) asegura sidadaun ida ho inisiál A iha área Taibessi, Díli tanba halo atividade hanesan broker hodi husu osan komisaun ba trata dokumentu ofisiál sira Timor-Leste nian.

(more…)

Continue Reading

Justisa & Krime

PNTL Submete Ona Ba Ministériu Públiku Kazu Katuas-Oan Baku Ferik-Oan Asistente Inspetora Polísia

Published

on

By

Hatutan.com, (10 Abríl 2026), Díli-Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) submeter on aba Ministériu Públiku kazu violénsia doméstika, katuas-oan baku ferik-oan Asistente Inspetora Polísia iha resintu Kuartel Jerál PNTL.

(more…)

Continue Reading

Justisa & Krime

PNTL-SNI Kaptura António Lori Ba Kumpre Prizaun Tinan-Ualu

Published

on

By

Hatutan.com, (10 Abríl 2026), Díli– Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhusi Diresaun Servisu Investigasaun Kriminál (DSIK) ho Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI) no Polísia Baucau ezekuta mandadu Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Baucau (TJPIB) hodi kondenadu ho identidade António Freitas Belo  ba kumpre prizaun tinan-ualu iha Sentru Estabelesimentu Prizionál Becora.

(more…)

Continue Reading

Trending