Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

UIF Sosializa Lei Anti Brankamentu Kapitál no Finansiamentu Terrorizmu

Published

on

Hatutan.com, (17 Fevereiru 2022), Díli- Unidade Informasaun Finanséiru  (UIF) iha Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) servisu hamutuk ho Conselho de Imprensa de Timor Leste (CI), Kinta (17/02/2022), halo sosializasaun kona-bá servisu no kompeténsia UIF nian ba jornalista sira liuhusi programa “Forum Editoriál”.

Notísia iha Relasaun: Unidade Informasaun Finanseira Submete Rezultadu Analiza Tranzasaun 30 Bá MP

Diretora Ezekutiva UIF, Maria José Sarmento. Foto/CI

Diretora Ezekutiva UIF, Maria José Sarmento, iha nia esplikasaun hateten, forum ida-ne’e di’ak tebes atu ajuda sosializa mós Lei Brankamentu Kapitál (BK) ho  Finansiamentu Terrorizmu (FT).

Lei Brankamentu Kapitál (BK) ne’e kriminaliza ona iha kódigu penál Timor Leste iha artigu 313. Karakterizasaun husi BK mak subar ain fatin ka orijen husi osan ne’e ho objetivu atu  hatudu katak orijen osan ne’e mosu duni husi díjitu ka iha duni lejitimidade.

Advertisement

Nia hateten, atu hatene katak aktu ida ne’e BK ka lae tenke identifika uluk fatór orijen ka ilísitu. Por ezemplu nia komete fraude ka korrupsaun no nia tenta atu subar aktu kriminal ida-ne’e liu husi BK no iha faze identifikasaun ba BK bele define liuhusi aktu kriminal ne’ebé iha no faze atu halakon orijinalidade husi aktu krime ne’ebé iha mós mak sirkulasaun katak fahe lemo-lemo laliu husi tranzasaun iha banku  no faze seluk mak halo integrasaun ba setór ekonomiku ne’ebé lejítimu atu bele difikulta investigadór sira  bainhira buka tuir orijen tanbasá BK akontese tamba sira kahur ona osan sira ilísitu ba iha sira-nia rikusoin ne’ebé iha.

FT mós konsidera nudár krime ida tuir kódigu penál 133. FT karakteriza ho fornesimentu ka finansia atividade terrorizmu nian. Orsamentu ba FT bele mai husi orijen kriminál ida no bele mai husi ema ne’e nia kusta ka riku soin rasik. Normálmente, bele liu husi angriasaun ka doasaun ruma husi ema hirak ne’ebé simpatia ho atividade terrorizmu nian.

“BK akontese tamba autór subar orijinalidade husi osan ne’ebé iha no FT subar nia finalidade husi osan ne’ebé iha atu ba iha ne’ebé,” Maria José Sarmento esplika.

Forum Editórial iha CI ne’ebé aprezenta oradora husi UIF. Foto/CI

Liuhusi programa “Forum Editoriál” ne’ebé fasilita hosi Conselho de Imprensa de Timor Leste,  Diretora Ezekutiva UIF, Maria José Sarmento, fundamenta katak  aktu BK no FT iha efeitu negativu ba sosiedade tanba bele estraga ekonomia nasaun nian no la iha dezenvolvimentu kauza husi aktu krime sira ne’e hodi la asegura bein estar povu nian no prejudika integridade sistema finanseira.

Iha Lei BK artigu 7 hateten, tama sai fronteira sidadaun hotu iha obrigasaun atu deklara nia rikusoin liuliu osan hira mak nia lori atu bele asegura la bele akontese BK, maibé dala-barak  la deklara no rezultadu análize  risku, hatudu  kontrolu iha fronteira seidauk másimu, nune’e bele deskonfia ema lori osan iha mala ka karon katak ema halo tranzasaun osan liu husi cash.

“UIF nia kompeténsia atu asegura BK no FT bainhira fluxu tranzasaun ne’e liu husi sistema finanseiru no karik tranzasaun osan sira liu husi dalan ilegál, ne’e kabe ba servisu entidade relevante seluk,” nia hateten.

Advertisement

Diretora ezekutivu UIF ne’e subliña, atu asegura BK no FT ne’e akontese, Timor Leste ratifika ona konvensaun internasional lubuk ida kona-bá BK no mós FT.

Oportunidade ne’e, Diretór Ezekutivu CI, Rigoberto Monteiro, iha nia intervensaun hateten, agradese ba UIF ne’ebé fó tempu atu fahe ho jornalista sira kona-bá kompeténsia no knaar UIF nian ba asegura BK no FT iha Timor Leste.

“Forum editoriál regular ida-ne’e ho objetivu atu haforsa kompeténsia profisionál jornalista sira nian,” Rigoberto Monteiro hateten.

Ba futuru CI iha hanoin atu servisu hamutuk ho UIF ba asuntu hanesan ho modelu  altu liu hodi prodús mós mata dalan atu jornalista sira uza hodi halo kobertura liga ho kazu BK no FT.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

JM Automotif Konsidera EDTL,E.P Viola Lei iha Projetu Manutensaun no Fornesimentu Spare Part Karreta

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli-Na’in bá empréza JM Automotif , Julio Fernandes, konsidera Eletrisidade Timor-Leste, Empréza Públika (EDTL, E.P) viola lei Rejime Jurídiku Aprovizionamentu (RJA) kona-bá konkursu públiku bá projetu manutensaun no fornesimentu Spare Part karreta iha EDTL, E.P. 

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Ezekusaun OJE 2024 Tenke ho Kualidade Tuir Programa

Published

on

Hatutan.com, (24 Jullu 2024), Díli-Ministra Finansas (MF), Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, husu bá liña ministériu sira atu labele gasta arbiru osan, maibé husu atu ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024 nian tenke ezekuta ho kualidade no gasta tuir programa sira ne’ebé XI Governu konstitusionál hatuur tiha ona.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Konsellu Ministru Fó Podér Tomak bá Ministru Marcos da Cruz Asina Akordu Konsolidasaun Kooperasaun Agríkola ho Xina

Published

on

Hatutan.com, (24 Jullu 2024), Díli-Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu,  Dili, Kuarta (24/07/2024), hodi deside no delibera fó podér tomak ba Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz, atu asina memorandu entendimentu entre Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Ministériu Agrikultura no Asuntu Rurais Repúblika Populár Xina kona-ba Konsolidasaun Kooperasaun Agríkola.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending