Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Governu Sosa Foos Tonelada 5000 hosi Tailándia

Published

on

Hatutan.com, (28 Marsu 2022), Dili-Governu liuhosi Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MCAE, sigla portugés) deside sosa tán foos tonelada 5000 hosi Tailándia mai iha armazén ka Centro de Loguistica Nacional (CLN) Timor-Leste.

Jornalista Hatutan.com, Rogerio Cárceres halo entrevista ho Ministru Joaquim Amaral iha Gabinente Ministru nian, Segunda (28/03/2022). Foto/Hatutan.com

Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral,  esplika, medida sira ne’ebé Governu halo ne’e iha kontextu ba seguransa alimentár nian.

Iha 2021, Parlamentu Nasionál halo aprovasaun ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nian ne’ebé Governu propoin ho valór  millaun $12 ba iha seguransa alimentár.

Hosi montante orsamentu ida-ne’e, barak liu mak Governu utiliza hodi sosa produtu ai-hán ne’ebé prodús iha rai-laran, hodi suporta distribuisaun iha programa seguransa ai-hán ne’ebé foin hotu iha fulan-Fevereiru nia laran.

Advertisement

Ministru Joaquim Amaral esplika, programa seguransa ai-hán ne’e, haree iha kontextu ida luan katak, la’ós de’it ba família indivíduu sira ne’ebé laiha kbiit asesu ba ai-hán, maibé mós ho situasaun ida ne’ebé mak daudaun ne’e mundu enfrenta, ai-hán komesa iha ninia stoke menus iha merkadu sira.

“Iha oportunidade ida ne’e, liuhusi CLN, halo kontratu ho kompañia sira, sosa foos iha tonelada 5000 no kontratu ne’e halo tiha, agora ita hein iha fulan-Abríl nia laran, sira bele hatama mai, atu nune’e stoke  iha armazén bele iha, hodi nune’e kualkér eskasu, kelankaan ai-hán iha merkadu, bele halo intervensaun,” Ministru Joaquim Amaral hateten ba Hatutan.com, iha kna’ar fatin, Palásiu Governu, Dili, Segunda (28/03/2022). 

Kona-bá valór orsamentu ne’ebé utiliza hodi hatama ka sosa foos hosi Tailándia ho tonelada 5000 ne’e, Ministru Joaquim husu atu bele konfirma ho parte CLN, tanba sira mak halo akordu ho kompañia sira.

“Ha’u haree de’it volume foos ne’ebé atu hatama tuir tempu ne’ebé presiza atu tama ba iha armazén. Ida ne’e tonelada 5000,” Ministru Joaquim Amaral hateten.

Foos ho tonelada 5000 ne’e, MCAE prevee ba tinan ida nia laran, tanba Governu labele foti hotu porsaun sira ne’ebé setór privadu atu hatama.

Advertisement

Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral. Foto/Hatutan.com

Nia esplika, foos hirak ne’e, Governu sei uza ba halo intervensaun ba iha merkadu sira tuir nesesidade atu bele fali estabiliza folin sasán ka ai-hán iha merkadu. Maibé, Governu labele foti persentajen ne’ebé boot, tanba daudaun ne’e, foos ne’ebé hatama hosi setór privadu sira, sei la’o normál. Tanba ne’e, maka MCAE sei kontinua servisu hamutuk setór privadu kompleta malu, atu nune’e ai-hán ne’ebé sidadaun Timoroan sira presiza, bele hetan iha merkadu nasionál.

Governante ne’e afirma, relatóriu ne’ebé nia parte simu hosi parte CLN katak, foos hirak ne’e, sosa duni hosi Tailándia. Ho razaun katak, tanba iha folin ne’ebé ‘baratu  no liu-liu setór privadu ne’ebé atu hatama ne’e mós sempre hili, folin ne’ebé tama iha nia planu  negósiu.

Tuir Joaquim, foos Vietnam ho Tailándia hanesan país ne’ebé halo esportadór no produtór ba foos, no nia folin iha merkadu internasionál, parte kompañia privadu sira bele hili tuir sira-nia parseiru di’ak no bele hetan folin foos ne’ebé di’ak, ho tempu hatama ne’ebé lalais.

“Entaun sira bele halo parseria para hatama. Ne’ebé ha’u fiar katak sé hili ida ne’e, kerdizér sira hili tuir sira nia planu negósiu, laiha kompañia ida hakarak lakon (rugi), ne’ebé ha’u hanoin, folin ne’e mós rekijitu  ida para kompañia sira halo parseria ho sira nia maluk sira ne’ebé hatama foos, nune’e mós tempu, ho fasilidade seluk tán,” hateten Joaquim.

Ministru Joaquim dehan tán, desizaun supply foos ne’e, la ona liuhosi akordu entre Governu ho Governu (G to G), maibé diretamente ona ho kompañia, tanba iha 2021, fulan-Dezembru nia laran, Governu tenke halo desizaun ida.

Maske la liu ona hosi akordu G to G, maibé daudaun ne’e, TL halo hela kontaktu ho Governu Tailándia, hodi oinsá mak finaliza tiha ezbosu ka akordu entre Governu rua no mós hosi Cambodia.

Advertisement

Bainhira memorandu entendimentu ne’e asina ona, bele loke dalan atu fasilita TL bele sosa foos ho tempu ne’ebé badak, no bele hetan mós folin foos ne’ebé mak tama iha orsamentu. Maibé, daudaun ne’e, sei liu direta entre kompañia ho kompañia. 

Kona-bá razaun tanba sá mak projetu supply foos ne’e, Governu liuhosi MCAE halo adjudikasaun direta ba kompañia, Ministru Joaquim Amaral dehan, asuntu ne’e bele konfirma ho parte CLN, tanba sira maka halo kontratu ho kompañia manán na’in, no nia hanesan ministru, simu de’it relatóriu.

“Ha’u hanoin, imi husu ba CLN, ha’u simu relatóriu, kompañia sira manán kontratu, mais prosesu nia desizaun sira ne’e CLN foti. O que serto, depende ba iha sirkunstánsia ne’ebé justifika, desizaun ne’e foti,” dehan Joaquim.

Ministru Joaquim dehan, desizaun ne’ebé Governu foti mós tama ona iha fulan-Novembru ka Dezembru iha tinan ikus nian, iha ne’ebé nia orsamentu mós taka ona. Tanba ida ne’e maka, molok tinan 2021 nian taka, Governu tenke hetan ona kompañia balu atu halo importasaun.

“Ne’e desizaun sira CLN bele justifika. Mas ha’u hanoin, atu hetan informasaun klaru liu, tanba sira mak asina, ha’u hanoin sira mak hatene prosesu sira ne’e, no inklui ninia orsamentu. Nia prosesu halo nusá, sira iha autonomia para atu halo desizaun,” Ministru Joaquim Amaral hateten.

Advertisement

Nesesidade Konsumidór Sei Mantein

 Ministru Joaquim Amaral hateten, tuir estimasaun ba nesesidade nasionál, ne’ebé populasaun TL tenke konsumu iha kada loron ka fulan, sei mantein tinan sira antes.    

“Ita-nia konsumu seidauk muda barak, sei hanesan tinan sira anteriór, pur-ezemplu ema ida, loron ida konsumu foos kilo hira, ida ne’e seidauk muda,” Joaquim Amaral afirma. Maibé, problema ne’ebé Governu preokupa maka, husu ba sidadaun hotu atu haree ai-hán lokál ne’ebé eziste iha TL, atu hasa’e nafatin produsaun.

Maske Governu halo ona importasaun, tuir Ministru Joaquim haree ba fenómena iha mundu, liu-liu iha kadeia de distribuisaun, hahú iha problema.

Problema sira ne’e, ida maka funu entre nasaun Ukránia ho Rússia, ne’ebé mak iha implikasaun ba iha folin mina, afeta ba iha transporte, no mós ba iha foli sasán ninian.

Advertisement

Alende ne’e, iha nasaun balu hanesan Brazil, oras ne’e sira afeta hela ba iha prodús, tanba falla iha prosesu halo kolleta ba hare ka produtu sira. Nune’e, bainhira merkadu boot, nesesidade ba sosa mós aumenta boot liután.

Biar nune’e, Ministru Joaquim hateten, Governu sei kontinua buka dalan atu hatama foos, maibé nafatin husu ba komunidade sira atu asegura ai-hán sira ne’ebé sira ida-idak iha, tanba mundu agora hasoru hela fenómena boot ida kona-bá supply, ne’ebé hetan impedimentu.

“Di’ak liu ita antesipa hodi avizu katak, ai-hán sira ne’ebé ita iha, haree uza ho kuidadu, tanba ita lahatene, funu sira iha rai-boot sira-ne’e, bainhira mak atu hotu, no situasaun ne’e atu la’o halo nusa, sei iha inserteza lubuk ida kona-bá ekonomia mundiál ne’ebé afeta ba iha presu. Ne’ebé sei iha problema ruma iha mundu, afeta diretamente ba iha distribuisaun ka ai-hán ne’ebé tama mai ita-nia rai,” Joaquim Amaral esplika.

Stoke Foos Iha CLN Sei Sufisiente

Ministru Joaquim mós hateten, daudaun ne’e stoke foos iha armazén nasionál CLN, sei sufisiente, tanba Governu sosa foos produsaun hosi produtór sira iha rai-laran.

Advertisement

Stoke Foos ne’ebé asegura hela iha CLN ne’e, tanba antes ne’e, Governu sosa uluk ona liuhosi seguransa alimentár. Tanba CLN nia misaun ida mak sosa produtu hare-kulit hosi grupu agrikultór sira, no produtu sira , hodi bele tau iha armazén.

“Ita uza ne’e metade kuaje to’o 2021 ita uza. Ne’ebé 2021 nian, ita sosa, no agora foin mak atu tama mai. Hein katak, iha abril nia laran bele tama, no bele taka iha 202 nian,” Joaquim Amaral hateten tán.

Folin Nesesidade Bázika Sa’e

Ministru Joaquim rekoñese katak, folin nesesidade bázika hahú sa’e, tanba TL nia situasaun merkadu, produtu barak liu mak inklui mina, TL importa de’it. Maibé, tuir Governante ne’e katak, folin sasán bázika hirak ne’e sa’e, la’ós tanba kompañia sira iha rai-laran mak manipula, maibé hahú sa’e kedan iha merkadu internasionál, liu-liu iha parte sentru sira produsaun nian. Tanba ne’e mak iha distribuisaun ne’e hetan mós difikuldade.

“Folin sa’e iha situasaun ne’ebé ita bele haree, pur-ezemplu Indonézia ne’ebé produtór mina, sira mós iha difikuldade boot tanba folin mina sa’e, maibé sira prodús. Entaun, ita mós simu mós konsekuénsia hosi ida ne’e. Ne’ebé ha’u hanoin ita preokupa,” Ministru Joaquim tenik.

Advertisement

Maske nune’e, Governu kontinua haree, no akompaña nafatin evolusaun  presu sira iha merkadu no  Governu mós preokupa.

Joaquim Amaral haktuir, bainhira mina ba te’in nia produsaun iha Indonézia, Malázia ne’ebé kelapa sawit barak folin sa’e, sei implika mós mai TL atu halo importasaun.

“Sé produsaun iha ne’ebá sa’e, konserteza ita ne’ebé importa, simu mós ninia konsekuénsia hosi folin ne’ebé sa’e hosi ne’ebá. Tanba ne’e, ha’u hanoin ne’e, fenómena mundiál, ne’ebé mak la’ós ita de’it mak hasoru, Indonézia ho rai sira seluk, até País sira Europa, sira mós sofre aumentu ne’ebé boot liu,” Joaquim hateten.

Tuir monitorizasaun MCAE nian, sasán bázika ne’ebé nia folin sa’e ho signifikante liu  mak mina ba te’in nian ho kombustivel. Maibé, foos sei iha folin ne’ebé normal.

“Mina ba te’in nian ho kombustivel sa’e maka’as no  implika kedas ba iha transporte mezmu iha nasionál. Ne’ebé ida ne’e mós sei afeta ba iha folin sasán,” Ministru Joaquim dehan.

Advertisement

Ministru Joaquim hateten, intervensaun governu nian atu solusiona folin sasán ne’ebé razoavel ba povu kbiit laek sira, ida kontinua ho programa Sesta Bázika ba faze daruak nian, no mós ho Governu nia instrumentu ida tán maka bolsa da mãe, seguransa alimentár.

Medida hirak ne’ebé Governu foti, tuir Ministru Joaquim Amaral, sei bele hakmaan populasaun sira atu bele asesu ba ai-hán. Tanba ne’e, governu sei kria kondisaun ida natoon atu iha asesu ba ai-hán.

Tuir planu, programa sesta bázika ba faze daruak ne’e, sei akontese iha fulan-Abríl nia laran, atu  bele hahú halo distribuisaun ai-hán, nune’e bele ajuda normaliza asesu ba ai-hán.

“Ne’ebé ita fiar katak, sé programa medidas sexta bázika segunda faze ida ne’e, bele funsiona, operasionaliza tinan tomak hosi Abríl ba to’o Dezembru, Entaun situasaun ida-ne’e, sei ajuda populasaun lubuk ida ne’ebé iha difikuldade atu hetan ai-hán,” Joaquim afirma.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres    

Advertisement

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Posibilidade Governu Aprezenta Kandidatu Foun Komisáriu CAC

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Vise-Ministru Asuntu Parlamentár,  Áderito da Costa Hugo, informa proposta Lei, 2ª alterasaun bá Lei n°8/2009, 15 de jullu kona-bá Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC siglá portugés), aprova  final global ona iha Parlamentu Nasionál iha loron 22 fulan-Abríl,  ho nune’e, Governu sei haree fali timoroan feto ka mane ne’ebé prenxe rekizitu hodi kandidatu  bá komisáriu CAC atu aprezenta bá Parlamentu Nasionál hodi hakat bá eleisaun.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Eviksaun, Rede bá Rai Hato’o Ejizénsia 11 bá Governu

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli— Rede bá Rai (RbR) hato’o ejizénsia 11 bá IX Governu Konstitusionál liuliu bá Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, atu bele konsidera durante prosesu eviksaun bá komunidade ne’ebé okupa rai Estadu iha kapitál Díli.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Jornalista Estajiáriu Na’in-11 Partisipa Kolókiu Públiku Molok Tuir Ezame Atu Hetan Karteira Profisionál

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli– Conselho de Imprénsa (CI) Timor-Leste, Segunda (22/04/2024), kontinua fasilita formasaun liuhosi  atividade kolókiu públiku bá jornalista estajiáriu na’in-11 hodi hasa’e liután sira-nia abilidade profesionál no abilidade tékniku molok tuir ezame aptidaun atu hetan karteira profisionál.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending