Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

Bankada Opozisaun Konsidera OJE Ratifikativu 2022 Atu Atinje “Ambisaun” Ukun

Published

on

Hatutan.com, (09 Maiu 2022), Díli-Bankada opozisaun sira iha Parlamentu Nasionál, kompostu hosi Bankda Congresso Nasionál Reconstrucção Timorense (CNRT), Bankada Partidu Demokrátiku (PD) ho  Bankada União Democrática Timorense (UDT), konsidera katak, orsamentu ratifikativu ho montante biliaun $1-resin ne’ebé Governu aprezenta bá PN ho karater urjénsia ne’e, la’ós urjénsia, tanba atu utiliza de’it bá atinje  “ambisaun” ukun no kompromisu polítika sira ne’ebé sira  hato’o durante iha kampaña eleitorál bá eleisaun prezidensiál.

Lee Mós : OJE Retifikativu 2022 Billaun $1-resin Fó Risku Boot Bá Jestaun Finanseira

PM Taur Matan Ruak ho nia membru Governu sira partisipa iha diskusaun jeneralidade bá Orsamentu Jeral Estadu Reitifkativu 2022 iha Parlamentu Nasionál, 09 fulan-Maiu 2022. Foto/Hatutan.com

Membtu PN husi Bankada CNRT, Virgínia Ana Belo haree katak, proposta orsamentu ratifikativu ne’ebé Governu aprezenta ne’e, hatudu de’it Governu nia pániku, depois de eleisaun prezidensiál, tanba promesa sira halo iha kampaña eleisaun prezidensiál.

“Ita luflafu mai, para hodi halo orsamentu ratifikativu. Ida-ne’e, la’ós ha’u mak hatete, Ministru Finansas rasik hateten iha audiénsia. Katak orsamentu ratifikativu ne’e, atu kumpre de’it promesa,” Deputada Virgínia Ana Belo hateten, durante intervensaun iha ámbitu diskusaun OJE 2022 bá ratifikativu nian iha plenária PN, Segunda (09/05/2022).

Advertisement

Kona-bá orsamentu ratifikativu ne’e, deputada Virgínia mós iha komunikasaun informál ida ho membru sira Governu nian rasik, ne’ebé sira rekoñese katak, sira rasik hakfodak, bainhira iha fali orsamentu ratifikativu.

Tuir membru sira Oitavu Governu nian katak, orsamentu ratifikativu ne’e, komunikasaun Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak ho Ministru Finansas  (MF), Rui Agosto Gomes de’it, depois mak hatún bá membru Governu sira.

“Ami laiha lei balu para atu ezekuta programa sira ne’e. Ami nia ezekusaun bá orsamentu rasik 2022 mós sei ki’ik no ami sente laiha kapasidade to’o iha ne’ebá. Ne’e, komunikasaun informál,” deputada Virgínia konta tuir komunikasaun balun ne’ebé nia rasik halo ho membru Governu balun.

Deputada CNRT ne’e kestiona mós katak, tuir loloos, hanesan jestór ba finansa sira Estadu nian, Ministru Finansas, Rui Gomes tenke fó paresér ida ne’ebé di’ak tebetebes bá PM Taur Matan Ruak, oinsá atu asegura sustentabilidade osan Estadu ninian.

“Tuir loloos hanesan ida ne’e. Ministériu Finansas, podia ser hanoin dehan katak, sé osan ne’e, aban bainrua laiha ne’e, halo nusa. Labele tiha mai ita boot sira husik iha parlamentu, dehan, sé deputadu sira hakarak hasa’e, hasae. Sé deputadu sira hakarak hatún, hatún tán ba. Sim, ne’e kompeténsia ami nian, maibé hanesan membru  Governu, responsavel iha área finansas estadu nian, ita-boot tenke fó paresér ida di’ak tebetebes bá primeiru ministru, para depois, osan ne’e ita labele foti hanesan ida agora daudaun,” deputada bankada opozisaun ne’e kestiona tán.

Advertisement

Bankada Sira iha Parlamentu Nasionál. Foto/Hatutan.com

Maske nune’e, deputada CNRT ne’e, aseita tebes ho intervensaun sira ne’ebé hato’o hosi PM Taur Matan Ruak, ho mós relatóriu hosi Komisaun C nian katak, TL enfrenta situasaun ida difisil, no iha Estadu tomak iha mundu, liga bá sasán folin ne’ebé sa’e, kreximentu ekonómiku no ba buat hotu-hotu ne’ebé hatuur podér bá kompras populasaun sira nian.

Maibé, realidade iha proposta orsamentu ne’e, medida sira mak Governu hakarak atu introdús, liu-liu atu taka bá problema inflasaun, no hasa’e kapasidade bá kompras populasaun nian, CNRT konsidera la refleta iha ne’ebá. Liu-liu atu estimula setór produtivu sira hanesan agrikultura, indústria, no komérsiu.

“Sé ita boot sira tau tán osan ba halo plantasoins bá kafé, entaun irrigasaun sira mak lakon iha kalamidade,  04 fulan-Abríl 2021, nusá mak la hadi’a uluk ida ne’ebá. Oinsá ita bá konsumu produtu lokál, sé natar sira, irrigasaun sira sei kontinua aat hela to’o agora,” dehan deputada Virgínia.

Xefe bankada PD, António da Conceição “Kalohan” hateten, argumentu sira ne’ebé Governu aprezenta hodi lori halo ratifikativu bá orsamentu jerál 2022 ninian, ho razaun krize ekonómika ne’ebé maka afeta merkadu internasionál, ho mós Timor-Leste nu’udár país ida importadór, iha duni razaun ida ne’ebé maka ema hotu-hotu sente, no válidu.

“Loos duni, la’ós de’it foin agora, maibé ita bele dehan, dezde 2018, kuandu ita hahú trava malu, ekonomia ne’e la’ós hakdasak tiha ona. Projetu sira ita la selu, ne’e mós fó tiha efeitu. Laiha implementasaun atividade infra estrutura iha kraik, ekonomia ne’e iha tiha ona saida,” hateten deputadu António Kalohan.

La’ós ne’e de’it,  tuir António Kalohan, dadaun ne’e TL sente liután, tanba funu entre Ukránia ho Rússia nian, ne’ebé mós fó impaktu ba ekonomia internasionál no  ligadu bá kestaun ida-ne’e maka, la’ós nia atu kontesta katak, loos ka la loos, aprezentasaun OJE Ratifikativu, tanba iha ne’ebé de’it, horibainhira de’it, buat sira ne’e, Governu halo nanis tiha ona.

Advertisement

Plenaria Parlamentu Nasionál. Foto/Hatutan.com

“Mais, buat ne’ebé mak suspira  ami mak ida ne’e, tempu ida ne’ebé maka badak tebes, iha fulan-tolu, haat nia laran, ho ezekusaun ida ne’ebé maka ki’ik loos, ita tama kedas ona ba ratifikativu, no ratifikativu ne’e, lori ita atu hanoin kona-bá ekonomia ne’e rasik, kapasidade  kompras ita nian povu ninian,” Deputadu Kalohan hateten.

Deputadu PD ne’e, fó hanoin katak, karik bele, Governu bele iha uluk dalan ruma, atu halo netik avaliasaun ruma, bá orsamentu sira iha OJE 2022 nian ne’ebé mak iha hela, ho mós situasaun ne’ebé mak TL enkara, hodi haree, sé produtividade instituisaun sira ne’ebé ita tau osan ne’e, bá, iha ka laiha.

“Ministériu  Turizmu Komérsiu no Indústria, hola nia responsabilidade, hodi haree bá merkadu ne’e rasik ka lae. Sentru lojistiku nasionál ida ne’ebé maka empreza  governu, estadu ninian ne’e, hala’o netik nia funsaun ruma iha situasaun ida agora ne’e ka lae. Sein ita haree baásira nia atuasaun sira ne’e hotu, ita hahú kedas de’it ona ho justifikasaun ida ne’e,” António Kalohan fó hanoin.

Iha fatin hanesan, Xefe bankada UDT, Francisco David  Carlos Xavier avalia katak, orsamentu ratifikativu ne’ebé Governu aprezenta ne’e, la’ós urjénsia.

“Ha’u haree katak, pedidu ratifikativu ne’e, sira konsidera dehan urjente mais, hosi bankada UDT haree katak, ne’e la’ós urjente. Kuaze la iha sentidu urjénsia, tanba ita haree katak iha item balu ne’ebé mak millaun $1-resin bá arte-marsiál atu harii sira-nia sede,  ne’e osan ida ne’ebé mal gastu,” Deputadu Francisco David Carlos Xavier afirma.

Tuir UDT nia haree  katak, membru Grupu Arte Marsiál (GAM) sira iha ninia estatutu rasik, no sira bele halo mesak ninia sede. Tanba ne’e, orsamentu jerál estadu ratifikativu ne’e, kuaze bankada UDT laiha konfiansa ida, ho razaun katak, orsamentu jerál ne’ebé mak aprova iha 2022, to’o agora, ezekusaun orsamentu ne’e foin to’o de’it 30%.

Advertisement

“Agora, mai husu tán osan boot ne’e, bá halo saida. Depois, ita-nia dependénsia de’it bá fundus petrolífera. Sé kontinua hanesan ne’e, automatikamente tinan ida mai tán, ita-nia osan ne’e laiha,” Deputadu Francisco David hateten tán.

Membru PN husi Bankada UDT, Francisco David Carlos Xavier. Foto/Hatutan.com

UDT haree katak, orsamentu jerál estadu ratifikativu 2022 nian ne’ebé Governu aprezenta bá PN ne’e, iha interese atinje kompromisu sira mak durante hato’o iha kampaña eleisaun prezidensiál ninian. Hanesan fahe osan ho montante $200 bá kada uma-kain hodi sira bele manán iha sira-nia kampaña polítika.

“Alende ida ne’e, lakohi para hodi rai-rahun kari bá povu nia matan bá eleisaun parlamentár tinan oin mai. Ne’ebé, ha’u pesoálmente, lori Bankada no partidu  UDT, ha’u hatete katak, orsamentu ratifikativu ne’e, bá ha’u la’ós urjente, no la’ós importante. Sim, klaru, ne’e interese partidária, ne’e la’ós dehan hanoin povu,” Deputadu Francisco David dehan tán.

Kona-bá 98% hosi OJE Ratifikativu ne’ebé barak liu aloka ba iha fundu veteranu sira nian, deputadu David kestiona katak, tuir loloos labele aumenta tán osan ba veteranu sira, tanba OJE kada tinan sempre iha osan ketak ba veteranu sira.

“Agora, ita dehan hakarak hadi’a moris. Sim señor, ita hotu-hotu, ha’u pesoalmente, ha’u mós ema sobrevivente Masakre Santa Krús 1991, ita labele hanoin katak, hasai osan 98% bá ne’e, bá para atu halo saida. Sé karik, ita lahatene halo jestaun ne’e, hanesan mal gastu orsamentu Estadu, no bele haburas fali korrupsaun ne’ebé mak sei bele mosu, tanba ita la halo jestaun di’ak ida ba orsamentu boot ida ne’e,” Deputadu Frnaicsco David lamenta.

Bankada UDT mós sente triste tanba, kuaze maioria hosi orsamentu ratifikativu ne’e, barak liu Governu tau importánsia atu harii sede bá GAM sira iha Dili, no mós munisípiu sira hotu.

Advertisement

Membru PN husi Bankada FRETILIN, Joaquim dos Santos. Foto/Hatutan.com

Membru PN husi Bankada  FRETILIN, Joaquim dos Santos “Boroluli” hateten, orsamentu ratifikativu ne’e, halo parte iha prosesu polítiku governasaun ninian. Bainhira orsamentu aprovadu iha parlamentu, liu trimestrr ida, governu bele iha ratifikativu.

“Ida ne’e, Governu nia polítika, halo ratifikativu, bele halo kativasaun bele halo alterasaun iha laran, bele mós halo aditamentu. Ne’e depende ona bá kompeténsia Governu ninian hodi implementa nia polítika. Ida ne’e aditamentu bá orsamentu 2022, ne’e Governu ninia politika,” Deputadu Joaquim dos Santos “Boroluli” hateten.

Atu aprova ka la aprova, tuir Joaquim dos Santo, depende bá deputadu sira iha parlamentu nasionál, bainhira rona tiha Governu nia fundamentasaun sira bá aditamentu ida ne’e. Tanba ne’e, só depois diskusaun naruk mak bele hatene, parlamentu konkorda ka la konkorda ho pedidu de aditamentu bá orsamentu 2022.

Deputadu FRETILIN ne’e konsidera orsamentu ratifikativu ne’e importante tanba, sei iha afeitu bá ema barak nia moris, atu halo mudansa bá di’ak. Maibé, bainhira orsamentu ne’e aprova, mak Governu la halo mudansa bá ema barak nia moris di’ak, presiza diskute didi’ak.

“Iha matéria boot rua maka, Governu husu atu halo aditamentu ne’e. Nia númeru ne’e, ha’u ladún dekor, mais nia substánsia ne’e, ha’u komprende, Governu ninia hakarak ne’e atu kria kondisaun finanseiru ida, para bele garante estabilidade ekonómiku iha vida veteranu sira ninian, liu-liu atu harii fundu ida para atu estabiliza kontrolu de nesesidade bá vida veteranu sira nian, polítika ne’e di’ak, ita bele aseita,” Joaquim Boroluli hateten tán.

La’ós ne’e, orsamentu ida ne’e mós, tuir governu ninia polítika katak, atu subsidia família sira, hahú iha tinan 2022 bá oin, kada tinan, iha fulan-Dezembru, Governu hakarak fó subsídiu tinan ikus ida, bá família hotu-hotu iha Timor, atu bele kontente uitoan ho festa fim do ano ninian no ho festa tinan foun nian.

Advertisement

Alende ne’e, orsamentu ida ne’e mós Governu haree katak, família barak iha Timor, moris iha kondisaun uma ne’ebé la dignu ka aat. No ho polítika ida Uma Kbiit Laek (UKL) ne’ebé mak iha faze primeiru liubá ne’e mak seidauk konsege rezolve hotu. Maibé, sé família sira ne’ebé la konsege tama iha kategoria UKL primeiru karik, Governu hamosu tán polítika ida ho naran, UKL Plus, ba família sira ne’ebé la tama iha kritériu, sira bele hetan subsídiu material, hodi bele rekupera rasik sira nia uma.

Membru PN husi Bankada  FRETILIN ne’e afirma katak, objetivu hosi OJE 2022 ratifikativu ne’e, atu finansia de’it bá programa rua. Ida mak harii sentru bá GAM sira no ida seluk mak programa adisionál bá UKL Plus.

Tuir artigu 16 hosi K-RDTL ne’e katak ema hotu-hotu hanesan iha lei nia okos, tanba sira mós sidadaun, no importante atu kontribui ba estabilidade ba dezenvolvimentu polítika Estadu ninian Governu tenke tau matan mós bá membru GAM sira.    

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

 

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Xefe Estadu Kontente Tribunál Rekursu Absolve “Kalohan” Hosi Pena Efetivu Tinan Lima

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta kontente no parabeniza Tribunál Rekursu (TR) ne’ebé liberta António da Conceição “Kalohan” hosi pena prizaun efetivu tinan lima ne’ebé fó hosi Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID).

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Ramos-Horta Kondena Membru PCIC Husu Osan, Laiha Baze Legál bá Fuzitivu Teves Hetan Azilu Polítiku iha TL

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta kondena aktu membru Polísia Cientifica Investigação Criminal (PCIC) ne’ebé husu osan bá fuzitivu Arnolf Teves Jr nia oan mane tanba ida-ne’e hamonu dignidade instituisaun no perigozu.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Prezidente Repúblika Konkorda ho Alterasaun Lei CAC

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta konkorda ho alterasaun Lei Comissão Anti Corrupção (CAC) tanba bele kontribui bá prossesu hili Komisáriu foun.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending