Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Governu Lansa Atribuisaun Seña Kombustivel Bá Transporte Públiku

Published

on

Hatutan.com, (11 Jullu 2022), Díli-Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK), Ministériu Petróleu no Minerál (MPM) ho Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), Segunda (11/07/2022), ofisiálmente lansa  atribuisaun seña (voucher) kombustivel nian bá transporte públiku sira.

Lee Mós : Benefisiáriu Sei Lori Voucher Enxe Kombustível Subsídiu iha Postu Abastesimentu 59

Governu, Segunda (11/07/2022), lansa atribuisaun seña kombustivel Bá transporte públiku. Foto/Hatutan.com

Diretór MTK, Gaspar de Araújo, hateten haree bá situasaun globál ne’ebé akontese iha fulan-Janeiru mai to’o oras ne’e, afeta tebes bá operadór transporte sira, tanba kustu bá kombustivel  kontinua sa’e.

Atu hatán bá situasaun ida-ne’e, Konsellu Ministru aprova projetu dekretu lei númeru 18/2022, iha loron 19 fulan-Abríl, hodi atribui subsídiu kombustivel bá operadór transporte públiku sira.

Advertisement

Ho aprovasaun dekretu lei ne’e, MTK, MPM ho MAP ne’ebé responsabiliza bá atribuisaun subsídiu ne’e, hahú kedan ona ho reuniaun téknika, inklui prepara tán diploma ministériu sira, hodi implementa dekretu lei ne’e, no publika iha loron 04 fulan-Maiu 2022 hodi prepara voucher bá balansu no halo lansamentu, loraik ne’e.

“Ida ne’e ba faze primeiru, tan ne’e, husu ba operadór transporte públiku sira katak, hahú ohin bá oin mak, ita-boot sira simu ona voucher bá  kedas ona sentru kombustivel hotu iha rai-laran. Depois ami sei iha semana rua nia laran, ita-boot sira bele mai hato’o ona ita-boot sira nia invoice, hodi simu kedas pagamentu, hafoin ami bele prepara fila-fali bá faze segundu,” Gaspar de Araújo esplika.

Tuir dadus, transporte terrestre ho rodoviáriu sira ne’ebé mak oras ne’e rejistu hamutuk 4,129 iha territóriu nasionál. Maibé, hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA),iha totál 258 no hosi munisipiu 12 hamutuk 3881.

Ministériu fornesedór sira, rezerva hela mós subsídiu kombustivel bá transporte marítima hamutuk rua (2) no transporte aéreu rua  (2). Maibé, iha faze primeiru ida ne’e, sei distribui uluk ba transporte aéreu ida (1) no ho marítima nian ida (1).

Hosi lista ka dadus ida ne’e, operadór transporte sira, bele ba direta iha sentru kombustivel ne’ebé Governu kontrata ona mak hanesan, Kompañia Borala ho Kompañia Belak Fuels, iha RAEOA ho munisipiu 12, hodi asesu ba subsídiu kombustivel hosi Governu.

Advertisement

Iha fatin hanesan, Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agostinho da Silva, espera ema hotu nian kona-bá bainhira mak atu hetan apoiu subsídiu kombustivel hosi Governu ne’e  konsege realiza ninia lansamentu ofisial bá distribuisaun kombustivel bá benefisiáriu sira hosi transporte terrestre, aéreu, marítima, no mós agrikultura ho peska.

Governu konstitusionál da-ualu, aprova ona atribuisaun subsídiu sira ba kombustivel nian, atu bele hamenus impaktu hosi aumentu presu mina ne’ebé sa’e, ho hodi garante estabilidade bá presu sira kombustivel nian no mós atu evita konsekuénsia prejudisiál sira, bá ekonomia no mós konsumidór sira.

Ministru Petróleu no Minerál (MPM), Victór da Conceição Soares, esklarese, durante ne’e, ema barak mak hanoin katak, bainhira flutuasaun sira petróleu nian ne’e tun-sa’e, MPM mesak de’it mak fó resposta. Maibé, hanoin ida ne’e la loos karik, tanba MPM ninia kompeténsia mak responsabiliza bá ezekusaun, polítika enerjétika, no mós jestaun halo bá rekursu petróleu no mineral nian, oinsá mak atu halo esplorasaun.

MPM ninia papél maka atu transforma rekursu petróleu no mineral sira ne’ebé TL iha, sai valór ekonómiku. Maibé, limita ninia kompeténsia atu trata kona-bá kustu, tanba ida ne’e, kestaun ekonómiku no komersiál.

“Ne’ebé ita hatene katak, adota merkadu lívre. Entaun, ita labele kontrola merkadu. Ami ninia kompeténsia ne’e limitadu bá ninia dezenvolvimentu no limita bá presu. Presu ne’e, ita adopta merkadu livre ne’ebé tenke liuhosi desizaun konjunta ida. Tanba ida ne’e maka, ha’u hanoin kompeténsia rua ne’e, hatudu katak, la kabe bá MPM  no ANPM, atu halo kontrolu bá presu kombustivel iha merkadu,” Ministru Victór da Conseição Soares hateten.

Advertisement

Ministru Agrikultura no Peska (MAP), Pedro dos Reis, dehan, krize polítika to’o rezulta funu entre nasaun Ukránia ho Russia, lori efeitu boot bá presu ka folin mina nian iha mundu aumenta maka’as.

Bainhira presu mina iha mundu sa’e, afeta tebes bá iha sasán sira nia folin mós sa’e. Situasaun ida ne’e, la’ós povu baibain de’it mak sente, maibé Governu no ema hotu-hotu to’o dada iis labele.

“Situasaun ida ne’e, oitavu Governu Konstitusionál la hela nonook de’it hodi hateke no liuhosi esforsu oioin,” Pedro dos Reis.

 

Pedro dos Reis, lori povu agrikultór sira, agradese ba Ministru Petróleu no Minerál (MPM), Victór da Conceição Soares, Ministru Finansas (MF), Rui Augosto Gomes, tanba ona sira ninia apoiu, liuhosi aumentu orsamentu bá atribuisaun subsídiu ne’e, hodi hakmaan sidadaun sira ninia moris.

Advertisement

Hosi MAP nia parte, sira avansa ona ho dadus iha kategoria tolu mak hanesan, diresaun jerál Floresta, ne’ebé mak nia servisu ligadu liu bá iha motoserra, ka operasaun ekipamentu hirak ne’ebé sempre utiliza kombustivel (mina).

Diresaun peska nian mak peskadór sira ne’ebé durante buka moris iha tasi liuhosi roo ho motor-jonson, nune’e mós bá agrikultór hirak ne’ebé mak uza mákina dular hare hanesan tratór ki’ik no boot sira hotu.

“Klaru katak, númeru sira ne’e, ami submete hotu ba iha MF ho númeru ida ne’ebé mak boot tebetebes, maibé haree ba ita-nia kondisaun no MF aprova, koloka mai iha MAP, ho totál orsamentu hamutuk $500,000. MAP koko atu jere halo jestaun ba ne’ebé mak iha haree bá nia númeru ne’e diferensa, hosi $300,000 sa’e bá $500,000 ne’e, presiza ezersísiu boot ida,” Pedro dos Reis, haktuir tán.

Instituisaun públiku sira estadu nian ne’ebé mak distribui seña ka voucher bá operadór transporte sira ne’e mak hanesan, Diresaun Nasionál ba Transporte Terrestre (DNTT), Diresaun Nasionál bá Transporte Marítima (DNTM), Autoridade Aviação Civil Timor-Leste (AACTL) no iha RAEOA.

Bainhira motorista no operadór transporte marítima ho aéreu sira benefisia ona kombustivel hirak ne’e, parte operadór ba sentru kombustivel sira tenke rejista, no lori fila-fali voucher hirak ne’ebé bá iha Governu liuhosi ministériu tolu ne’e, hodi re-embolsa sira ninia osan.

Advertisement

Valór orsamentu hosi ministériu hodi fó atribuisaun subsídiu kombustivel iha faze dahuluk ne’e, ho montante millaun $1  no prazu tempu bá atribuisaun subsídiu kombustivel iha faze dahuluk sei konklui iha loron  31 fulan-Jullu 2022.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Projetu Obras Públika 62 Laiha Formalizasaun Kontratu

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli— Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru, foin lalais ne’e, deside no identífika ona   projetu obras públika hamutuk 62 ne’ebé  la’o hela ka on going iha terrenu maibé  la iha formalizasaun kontratu.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Oé-Cuse Oan iha PN Husu Aero Dili Tulun Povu Oé-Cuse ho Presu Tikete $25

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli- Membru Parlamentu Nasional hosi  Bankada CNRT, Firmino Taequi,  nu’udár Oé-Cusse oan husu Governu atu halo kontratu ho aviaun Aero Dili ne’ebé sei halo operasaun aéreu Díli-Oe-Cusse no Oé-Cusse-Díli ho presu tikete  $25.00.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Ekipa Konjunta Seidauk Rekolla Ice Cream “Foer” iha Loja Sira Tanba Relatóriu Tarde no Falta Rekursu

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli— To’o oras ne’e ekipa konjunta seidauk bele tun ba terrenu hodi rekolla ice cream ho marka CYC ne’ebé konsidera foer no sirkula iha loja sira iha Dili laran inklui munisipiu, tanba prodús relatóriu kleur no mós falta transporte ho rekursu umanu.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending