Connect with us
Pakote Ahi

Figura

Sé Mak Kardeál?

Published

on

Evolusaun istórika no natureza Júridika Kardeál

Iha Amu Papa nia sorin atu serbi Igreja Universal

Priviléjiu boot ba ita Timor tamba pela primeira vez ita iha ona Primeiru Kardeál Timorense autóktone ne’ebé sei hola parte iha koléjiu kardinalísiu no iha Kuria Romana (senadu Papa nian). Ita hotu nia parabéns no orgullu ba Dom Virgilio do Camo da Silva, SDB, Arsebispu Arkidioseze Dili tamba iha loron 29 fulan-Maiu 2022, iha loron ne’ebé ita selebra solenidade Jesus sa’e ba Lalehan, iha momentu ne’e mós durante Angelus dominikál iha prasa São Pedro Vaticano, Amu Papa Francisco anúnsiu Kardeál foun hamutuk 21 inklui ita-nia Arsebispu Dili. Entre Kardeál 21 ne’e iha 16 mak idade menus husi 80, portantu sira ne’e mak Kardeál eleitores ba eventual konklave. Kardeál foun hirak ne’ebé anunsiadu, sei realiza konsistóriu iha loron 27 Fulan-Agostu 2022.

Advertisement

Foto/Arkedioseze Metroplitana Dili.

Iha istória Uma Kreda, iha Amu Papa Francisco nia pontifikadu, sempre mosu novidades sira, novidades ne’ebé mosu iha tinan ida-ne’e mak, Amu Papa hakarak asosia Bispu sira iha mundu hola parte mós iha Koléjiu Kardiais. Númeru Kardeál iha tinan ida-ne’e (27 Agosto 2022) Uma Kreda universal iha Kardeál hamutuk 229 husi númeru refere 132 mak Kardeál eleitores katak Kardeál hirak ne’ebé iha voz ativa wainhira mosu eventu konklave ruma.

Kardeál hirak ne’ebé Amu Papa anúnsia ona sira-nia naran, durante serimónia konsistóriu iha loron 27 Fulan-Agostu 2022 sei to’o ba sira kadeli Kardinalísiu no Kardeál foun sira sei halo sira-nia juramentu no koloka barrete (xapeu ho pontas 3 ou 4) iha sira-nia ulun, xapeu (barrete) refere hola parte iha vestimenta liturjika nu’udar sinal dignidade kardinalatu ho nia signifikadu hala’o misaun Jesus Kristu nian ho korajen no barani fakar nia ran hodi tane natatin fé kristaun no doutrina sira. Amu Papa mós sei haraik ba sira ida-idak títulu Kardeál no hahú iha momentu ne’e mak Kardeál sira ita sei bolu ho títulu apelativu Sua Eminénsia Reverendissima.

Husi pontudevista geografiku, Kardeais sira ne’ebé iha mai husi kontinente: Kardeál Europa ho total 107 (husi númeru refere 54 eleitores), Kardeál Amerikanu ho total 60 Kardeais (husi númeru refere 38 eleitores), Kardeál Ázia ho total 30 (husi númeru refere 20 eleitores), Kardeal Afrikanu ho total 27 (husi númeru refere 17 eleitores), Cardeal Oceania hamutuk na’in 5 (husi númeru refere 3 eleitores).

Etimolojia no evolusaun istórika

Liafuan Kardeál ne’e mai husi lian latin “Cardo” ho lian Portugés karik hanaran

“cerneira” ne’ebé sai hanesan sentru ba rotasaun ou sai hanesan pontu sentral ba akordu ida. Orijen istórika husi Koléjiu kardinalisiu hahú kedas ho kleru sira iha komunidade kristaun primitiva iha Roma. Iha findu primeiru sékulu, nailulik no diákonu sira iha momentu ne’ebá mak ajuda Amu Papa iha Nia ministériu episkopál liuliu fó assisténsia partikulár ba atividade karitativa.

Advertisement

Iha Papa (Cleto (76-79) nia tempu, hahú hili klero 25 hodi hala’o servisu pastorál iha sidade Roma. Ba sira ida-idak fó konfiansa sirkunsiasaun territorial atu sira bele fó assisténsia. Hahú husi momentu ne’ebá mak mosu primeira parókia Urbe (Sidade). Susesivamente, Papa Fabiano (236-250) organiza di’ak liután servisu diákonu sira nian, hodi fahe sidade Roma ba rejiaun 14 no fó fiar ba sira kada rejiaun hodi halo asisténsia servisu pastoral no karitativa.

Wainhira númeru kristaun hahú aumenta ba bebeik iha Roma, nailulik no diákonu sira presiza tan nailulik no diákonu seluk atu ajuda sira (ausiliar). Hahú husi ne’ebá mak mosu liafuan Kardeál katak nailulik no diákonu inkardinadu ajuda Amu Papa hodi hala’o serbisu iha Basílica sira iha Roma.

Iha sékulu V, wainhira Bispu sira hahú aumenta, nune’e hahú hamosu tan dioseze ne’ebé besik sidade Roma, ohin-loron ita hanaran suburbicara. Bispu sira ne’e hala’o sira-nia serbisu liturjika semanal

iha katedral do Papa (Basilica São João Laterão). Resentemente mak Amu Papa konfere títulu Kardeál ba Bispu sira iha dioseze seluk fora husi Roma, konfere mós ba sira Igreja romana balun hanesan sira-nia serbisu diakónia ou títulu Presbiterál.

Husi ideia hirak ne’e mak Amu Papa hanesan mós Bispo ba sidade Roma nian kolabora husi diákonu, nailulik no Bispu sira iha servisu pastorál, Hahú husi ne’ebá mak fó orijen ba títulu ordem 3 koléjiu kardinalísiu (Bispu, Nailulik, diákonu).

Advertisement

Ohin-loron Kardeál ida-idak ne’ebé mak Amu Papa hili ona, haraik ba sira: serbisu diakónia ou títulu presbiteral ou títulu episkopál ne’ebé aneksa ba dioseze 6 iha suburbicária mak hanesan: Ostia, Albano, Frascati, Palestrina, Porto-Santa Rutina, Sabna-P’oggio Mirteto, Vallctr-Segni), aleinde ba Bispu sira ba mós patriaarka orientál sira.

Dignidade Kardinalísiu hahú ho Amu Papa Nicola II (1059), ho knstitusaun apostólika “In nomine Domini” Amu Papa refere hahú define natureza no serbisu sira iha Kuria Romana, tan ne’e, ho dokumentu refere, define kona-ba eleisaun ba Romano Pontifise rezerva de’it ba Kardeál Episkopadu sira mak bele halo eleisaun ba Romano Pontifise eksluidu Kardeál presbiteral.

Iha tinan 1179 Papa Alexandro Il, ho konstituisaun Apostólika “Licet de Vitanda discordia” define fali lejislasaun foun hodi define Kardeál hotu sai hanesan eleitór ativu.

Iha tinan 1918 sai hanesan momentu istóriku no importante ba títulu refere iha Uma Kreda. Amu Papa Bento XV, ho promulgasaun Kódigu do Direitu Kanóniku dekreta Kondisoens atu sai Kardeál tenke presbiteriu, Konsekuénsia iha tinan 1962 Papa Joao XXIII selebra konsagrasaun Episkopál ba nailulik sira hotu ne’ebé antes ne’e foti ona ba Kardeál maibé seidauk ordena ba Bispu.

Ho promulgasaun Kódigu Direitu Kanóniku vijente, atu eleva ba kardinalatu ne’e ba nailuik ou Bispu sira de’it no eksklui diakónu sira.

Advertisement

Númeru Kardeál

Iha tinan 1588 númeru fiksa ba Kardeál ne’e 70 ho nia baze iha Sagrada Eskritura, wainhira Moisés hili katuas Israel na’in 70 durante éksodu. Iha tinan 1958 ho Papa Joao XXIl númeru Kardeál hahú aumenta no Papa Paulo VI ho motu própriu “lngravescentem Aeatem” dekreta númeru masimu Kardeál ne’e to’o 120. Papa João Paulo II supera númeru refere, durante Santo João Paulo lI nia pontifikadu nia iha Kardeál hamutuk 231 husi nasaun 69, Iha konsistóriu 14 de Fevereiro de 2015, númeru Kardeál aumenta ba 227 (númeru Kardeál ne’ebé sei moris) ne’ebé mai husi nasaun 73 no sai hanesan rekór iha istória lgreja nian. Iha tinan ida-ne’e ho kriasaun Kardeál foun iha loron 27 fulan-Agostu 2022 Uma Kreda universal iha Kardeál hamutuk 229,

Natureza no koetus Kardinalísiu

Koléjiu kardinalísiu hanesan instituisaun eklesial (não divino), iha ne’ebé nia natureza ne’e rasik la hanesan ho koléjiu Bispu sira-nian. Hanesan ita hotu hatene Sakramentu Orden ne’e iha tolu de’it (diákonu, Nailulik no Bispu) tamba ne’e, Kardeál ne’e la hola parte iha grau Sakramentu Orden maibé elevasaun ba purpura Kardinalísiu hodi hola parte Koléjiu Kardinalísiu ou bele dehan senadu do Papa. Konsekuénsia Bispu hotu hotu la’ós Kardeál, nune’e mós nailulik balun bele sai Kardeál sein ordenadu ba Bispo.

Atu kompreende saída mak Kardeál iha modo jerál, Kódigu Direitu Kanóniku 1983 define ona nosaun báziku kona-ba Kardeál iha Kanon 349-359 CIC 83.

Advertisement

Funsaun Kardeál (can 349 CIC 83)

Tuir can. 349 CIC 83 funsaun koléjiu Kardeál ne’e iha tolu:

  1. Kardeál eleitór iha nia direitu esklusivu dentru de Koléjiu kardinalísiu fó nia votus segredu hodi hili Amu Papa foun wainhira Sede Vacante (Amu Papa rezigna-an ou faktu natureza katak Amu Papa falesidu) tuir norma ne’ebé prevé ona iha Kuria Romana.
  2. Kolejialmente fó konsellu ba Amu Papa iha konsistóriu hodi haree ba kestaun importante no urjenti sira kona-ba vida sarani iha lgreja Universal.
  3. Individualmente Kardeál ida-idak, ho sira-nia ofisiu ne’ebé aneksa ajuda Amu Papa hodi tau matan ba lgreja iha mundu tomak.

Distinsaun Orden Koléjiu Kardeál ( can. 350 CIC 83)

Kardeál ho títulu Orden episkopál: mak Kardeál hirak ne’ebé Amu Papa atribui títulu ba lgreja suburbikaria iha Roma (Ostia, Albano, Frascati, Palestrina, Porto-Santa Rufina, Sabina-Poggio Mirteto, Valletri-Segni), aleinde ba Bispu sira ba mós patriarka orientál sira.

Kardeál ho títulu Orden Presbiterál no diakonál: Kardeál hirak ne’ebé Amu papa haraik ba sira títulu ba no servisu diakónia iha Urbe (Sidade Roma) kompostu husi Bispu diosezanu non-residensial iha Roma ne’ebé mai husi mundu tomak maibé sira iha titulár ba lgreja ruma iha Roma. Kardeál títulu diakonál, Amu Papa haraik ba sira títulu diakonál, Kardeál hirak ne’e hala’o sira-nia serbisu iha governu Kuria Romana, no Kardeál hirak ne’ebé hakarak mantein sira-nia vida nu’udar nailulik maske eleva ona ba Kardeál, bele hetan dispensa husi Amu Papa atu la simu ordenasaun Episkopál no hola parte mós iha títulu Kardeál orden diakonál maibé iha kazu Kardeál refere mak iha konklave hili sai Papa obrigatoriamente tenke simu Ordenasaun Episkopál husi Dekanu Kardinalísiu.

Promasaun ba dignidade kardinalísiu (can. 351)

Advertisement

Promosaun ba dignidade Kardinalísiu rezerva de’it ba Amu Papa ho nia direitu esklusivu Nia rasik hili ho livremente la depende ba autoridade eklesiástika sira seluk tantu sivil. Ho kritériu sira hanesan:

  1. Simu Orden presbiteradu
  2. Eminente iha doutrina, kostume, piedade no prudente,
  3. Ba hirak ne’ebé Amu P’apa hili maibé seidauk ordena ba Bispu bele simu Ordenasaun Episkopál ou husu dispensa atu mantein nafatin nu’udar nailuik ho dignidade Kardinalísiu.
  4. Kardeál hirak ne’ebé Amu Papa anúnsiu ona ba públiku antesipadamente, depois de publikasaun Tormal do decreto Papal durante Konsistóriu hodi eleva Kardeál foun sira ba purpura Kardinalísiu husi ne’ebá mak produz nia efeitu no tama iha vigor.
  5. Iha mós Kardeál “in Pectore”‘signifika Kardeál ne’ebé Papa rai iha nia laran de’it ka Amu Papa rezerva ba nia aan rasik (in Pectore) tamba Kardeál refere hela iha fatin ne’ebé situasaun polítika la favoravél Iiuliu iha fatin ne’ebé Igreja to’o oras-ne’e daudaun sei hetan perseguisaun no tortura no hasoru situasaun difisil ou sirkustánsia seluk ne’ebé mak halo Amu Papa la bele públika sai naran ba públiku. Kardeál “in Pectore” úniku Amu Papa mesak de’it mak hatene, too momentu balu ne’ebé favoravél Amu Papa bele públika sai nia naran.

Kardeál hola parte iha konsistóriu (can. 353)

Konsistóriu mak adunasaun ka reuniaun solene husi Kardeál sira, ne’ebé Amu Papa rasik mak prezide. Iha enkontru ka konsistóriu refere Koléjiu kardinalísiu ne’ebé durante ne’e to asisténsia ba servisu pastorais ne’ebé Amu Papa haraik ona ba sira no iha momentu konsistóriu hamutuk ho Amu Papa trata kestaun sira relasiona ho lgreja universal nia moris.

Konsistóriu iha:

  1. Konsistóriu Ordináriu

Reuniaun solene ne’ebé prezide husi Amu Papa rasik hodi konsulta ka troka hanoin ruma relasiona ho kestaun balun ou Amu Papa atu foti desizaun balun ne’ebé ho nia karáter solene. Iha konsistóriu ordináriu ida ne’e husu Kardeál hotu-hotu nia partisipasaun ou pelomenus hirak ne’ebé hela iha Urbe (sidade) no sira seuk ne’ebé la bele marka prezensa hetan intimasaun ho extra omnês.

  1. Konsistóriu Extraordinária

Iha konsistóriu ida-ne’e haree liu ba situasaun partikulár balun ne’ebé ho nia karáter urjénsia hodi responde lalais ba problemas. Iha konsitóriu ida-ne’e Kardeál hotu obrigatoriamente tenke marka prezensa. Iha momentu konsistóriu hahú iha momentu ne’ebá mak ofisialmente Kardeál ida-idak hetan kna’ar diakonia ou títulu presbiteral iha Roma. Kardeál hirak ne’ebé mak hela fora husi Italia, hanesan Kardeál Timor nian, depois de konsistóriu no eleva ona ba ba purpura Kardinalísiu no hetan ona servisu husi Amu Papa hodi hola parte iha Kuria Romana se servisu refere la obriga atu hela iha Roma, Kardeál sei kontinua nia servisu hanesan Arsebispu hodi hala’o servisu iha Dioseze no periodikamente sei ba iha Roma wainhira hetan konvite husi Amu Papa atu ba tuir Konsistóriu ou encontro balun. Maibé Kardeál refere nia iha sede titulár iha parókia balun iha Roma.

Oinsá Pasajen husi grau ordem diakonál ba ordem presbiteral do Kardeál?

Pasajen Kardeál husi grau diakonál ba presbiteral liuhusi “requerimento” ou “opção” ne’ebé Kardeál ida bele husu wainhira nia durante tinan 10 ona mak hala’o nia servisu nu’udar Kardeál diákonu. “Opsaun” hala’o iha konsistóriu, no tenkeser hetan aprovasaun husi Amu Papa. Akizisaun ba títulu refere ba de’it Katóliku ritu latin ba Kardeal Patriarka oriental, mantein sira-nia defe patriarkál sein

Advertisement

akista títulu refere bele dehan katak sira la hola parte iha “Clero Roma”. Kritéria refere estabelese husi Papa Paulo VI ho moto própriu Ad Porpurutum Patrum (11 Fevereiru 1965)

Sé mak Kardeál Proto-diákonu no nia funsaun?

Iha figura importante ida iha koléjiu Kardinalísiu ne’ebé hanaran kardeal proto-diákonu. Kardeál refere nia mak sai hanesan xefe ba Kardeál diákonu sira. Nia kna’ar importante mak anúnsia ba sarani tomak iha mundu wainhira hili Amu Papa foun durante conclave. Proto-diákonu ne’e mak sei impoin pálio ba Papa foun durante primeira selebrasaun ba nia ministériu nu’udar Bispu de Roma no pastor Universal ba Uma Kreda iha mundu tomak. Atualmente Kardeál proto-diákonu hala’o ona kna’ar atu simu bispu foun sira ne’ebé Amu Papa hili no sira hala’o sira-nia juramentu de fidelidade perante Kardeál refere antes Amu Bispo hala’o nia servisu.

Hosi: Pe. Deonisio F.D.G Soares, Lic. Direito Canónico iha Pontificia Universidade Urbaniana Roma.

Fontes: Código Direito Canónico, Vaticannews e osservatorio romano.

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Figura

António “Kalohan” Agradese Bá Defeza ho Tribunál Rekursu

Published

on

Hatutan.com, (12 Abríl 2024), Díli-Sekretáriu Jerál Partidu  Demokrátiku (PD),  António da Conceição “Kalohan”  hato’o agradese ua’in bá ekipa defeza ne’ebé fó asisténsia legal bá kazu ne’ebé nia enfrenta no agradese mós bá Tribunál Rekursu (TR) ne’ebé foti desizaun final hodi aboselve nia hosi pena prizaun efetivu tinan-lima (5).

(more…)

Kontinua Le'e

Figura

Sarani Katóliku Prepara ho Ksolok Simu Vizita Papa Francisco Mai Timor

Published

on

Hatutan.com, (11 Abríl 2024), Díli- Reprezentante Santa Sé mai Timor-Leste, Mgr. Marco Sprizzi hateten, sarani fiar na’in sira tenke prepara an ho ksolok no iha esperansa hodi simu vizita Santu Padre Papa Francisco mai Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Figura

Xanana Felisita Luis Montenegro Nu’udár Primeiru-Ministru Portugál

Published

on

Hatutan.com, (04 Abríl 2024), Díli-Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão felisita  Primeiru-Ministru foun Portugál, Luis Montenegro ne’ebé simu tomada de posse iha loron tersa-feira 02 fulan-Abríl 2024 hodi lidera XXIV Governu Konstitusionál.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending