Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

BNCTL Fó Ona Kréditu Millaun $30 ba Kliente

Published

on

Hatutan.com, (31 Agostu 2022), Díli—Banco Nacional Comércio Timor Leste (BNCTL), agora daudaun fó ona kréditu ba kliente sira millaun $30 ne’ebé la’o di’ak tebes, maski balun iha probelma kauza hosi pandemia globál Covid-19 no mós situasaun polítika globál ne’ebé afeta mós ba ekonomia mundiál ho nia implikasaun to’o mós iha Timor-Leste.

Porta vóz, Banku komersiál sira iha TL, Brígidio de Sousa hamutuk ho ekipa hasoru-malu ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairru-Pité, Kuarta (31/08/2022). Foto/Hatutan.com.

“Empreza sira ne’ebé halo kréditu iha BNCTL halo sira nia investimentu iha setór oi-oin, liu-liu iha negósiu, iha área agrikultura, peskas, pekuária, no negósiu seluk, inklui empreza balun halo éditu hodi finansia projetu sira ne’ebé sira iha,” Diretór Ezekutivu BNCTL, Brígido de Sousa  hateten iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairru-Pité, Kuarta (31/08/2022).

Lee Mós: Estadu Investe Ona Millaun $35 ba BNCTL

BNCTL fó mós kréditu ba seitór konstrutivu sira ba veteranu sira, ferik katuas sira inklui ba funsionáriu públiku sira.

Advertisement

“BNCTL hakarak fó kréditu barak liu, maibé iha impedimentu sira liga ho lei kona-bá insolvénsia no lei kona-bá reforsa kontratu, ne’ebé halo BNCTL la seguru, tanba osan ne’ebé iha banku rai ne’e kliente ka depozitante sira nian,” Brígidio de Sousa hateten.

BNCTL labele fó kréditu arbiru, maibé sei halo análiza no haree ba risku, tanba prinsípiu hosi kréditu ne’e tenke fó ba negósiu ne’ebé viável no ema ne’ebé fiar hodi asegura katak, nia sei selu fali kréditu ne’e to’o sentavus ida ikus liu.

“Jurus ne’ebé BNCTL aplika ba kliente sira, entre 6% to’o 10% kada tinan,” nia subliña.

BNCTL aplika ida ne’e tanba iha li’ur mós banku ilegál sira ne’ebé fó empréstimu ho jurus 20% kada fulan no ida-ne’e dala barak akontese tanba ema barak seidauk asesu ba kréditu, tanba ne’e mak BNCTL rasik sei halo esforsu hotu-hotu atu ko’alia ho parte hotu-hotu hodi asegura katak kréditu ne’e bele sai de’it hosi banku sira ho funan ne’ebé razoável.

Birokrasia ba tratamentu atu asesu kréditu iha banku, ninia prosesu ne’e naruk depende mós ba kooperasaun hosi kliente sira.

Advertisement

Bainhira sira atu halo kréditu mak hatama dokumentu kompletu, entaun prosesu ne’e lalais no másimu ne’e fulan ida.

Tanba banku sira mós iha sistema prosedimentu ida ne’ebé bolu service level agreement, katak prosesu kréditu ne’e labele liu fulan ida no karik empreza sira la aprezenta dokumentu sira ne’ebé Banku presiza.

“Ha’u hanoin ita labele haree hosi parte banku nian de’it, maibé mós kooperasaun hosi kliente ka empreza ne’ebé atu halo kréditu, tanba bainhira hatama ona prosesu kréditu, sira presiza koopera hodi kompleta dokumentu sira, atu banku bele fó kréditu ho lalais,” nia haktuir.

Bainhira empreza ka individu ne’ebé presiza osan no empresta fali osan iha ema sira ne’ebé ho funan boot, entaun ida-ne’e fila fali ba lei, serake prátika sira hanesan ne’e bele permite ka la’e, no bainhira kontra bandu tenke iha lei ruma atu regula sira.

Governu Tenke Halais Prosesu Lei Insolvénsia

Advertisement

Banku komersiál sira ne’ebé hala’o atividade bankária iha Timor Leste, husu atu governu liu hosi ministériu relevante sira atu tau importánsia hodi kria lei kona-bá insolvénsia no lei kona-bá reforsa kontratu inklui sistema judisiáriu nune’e banku sira iha garantia hodi fó kréditu ba kliente sira.

“Prezidente Repúblika simu delegasaun ida hosi banku komersiál hotu-hotu iha Timor Leste hanesan BNU, Bank Mandiri, ANZ, BRI inklui BNCTL rasik hodi rona banku sira nia papél no mós difikuldade ne’ebé banku sira enfrenta iha Timor Leste, entermus fornesimentu servisu kréditu sira,” Porta vóz, Banku komersiál sira iha TL, Brigidio de Sousa hateten hafoin hasoru-malu ho Prezidente Repúblika José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairru-Pité, Kuarta (31/08/2022).

Iha sorumutu ne’e, parte banku komersiál sira hato’o kestaun balun ne’ebé presiza hetan atensaun hosi parte relevante sira, liga ho dezenvolvimentu banku iha Timor no iha problema ne’ebé komunidade sira hasoru entermus asesu kapitál iha banku sira, liu-liu kréditu.

Ho kestaun funan ne’ebé as, tanba Timor Leste konsidera hanesan risku ba halo negósiu nian sei as, no mós auzénsia hosi lei importante sira hanesan títulu ba rai, maibé, títulu ba rai iha ona, espera katak sei distribui tempu badak.

“Ita Iha lei balun importante teb-tebes ne’ebé banku sira hanoin katak tenke iha mak lei kona-bá insolvénsia, lei kona-bá reforsa kontratu no mós sistema judisiáriu Timor Leste nian inklui prontidaun hosi setór privadu, atu absolve osan ne’ebé banku konsege mobiliza no mós saida mak banku sira presiza halo,” Brigidio de Sousa hateten.

Advertisement

Banku sira prontu atu fó kréditu ho jurus ne’ebé kiik, maibé depende ba kondisaun hotu, inklui lei sira atu hatur iha nia fatin.

Atu hatun jurus ba kréditu ne’e hira, depende ba análiza no avaliasaun ba kualkér proposta ne’ebé tama no balun bele hetan jurus ne’ebé kiik.

Tanba risku negósiu di’ak no sistema kontabilidade di’ak no iha jestaun ne’ebé di’ak, regulaterál ne’ebé sufisiente, sira ne’ebé konsidera risku as ne’e nia jurus sei as, depende ba análiza ne’ebé banku halo.

“Banku sira iha Timor Leste oras-ne’e kuaze hotu-hotu aplika jurus hosi 3% to’o 12%. Uluk hosi 18% no balun 20% iha tinan hirak liu bá, maibé neineik tun no agora maioria iha balun nia jurus másimu 10% no kiik liu mak 3%. Ne’e hatudu katak banku sira hahú halo esforsu hodi hatun jurus no depende ba dezenvolvimentu sira ne’ebé la’o hela iha ita nia rain no mós proposta sira ne’ebé tama no risku sira ne’ebé banku sira haree, nune’e bele ajusta nia jurus kréditu tuir risku ne’ebé iha,” nia hateten.

Prezidente Repúblika mós hato’o ona katak, iha Novembru nia laran títulu rai ne’e sei fahe ba komunidade sira ne’ebé iha rai no laiha disputa ruma, ne’e sai mós hanesan notísia ka novidade di’ak tebtebes tanba foin ba dahuluk iha istória, governu distribui títulu rai, no títulu rai ne’e iha ona banku sira sei foti hanesan kolaterál ba kréditu no nia risku mós tun, entaun jurus kréditu mós bele konsidera bele hatun.

Advertisement

“Se ita nia kliente sira iha ona títulu ba rai ka na’in ba rai, sei hafásil mós banku atu fo kréditu ba kliente sira. Maibé, lei sira seluk ne’ebé temi iha leten nafatin tenke tau iha konsiderasaun no importante mós atu governu ka ministériu relevante haree ida ne’e ho seriedade,” nia subliña.

Xefe Estadu sei hato’o ba parte relevante sira, em partikulár ba governu, liu-liu ministériu relevante sira atu bele ajuda no tau konsiderasaun ba kestaun sira ne’ebé sai hanesan preokupasaun banku sira nian, hodi fó kréditu, nune’e bele hetan atensaun lalais, banku sira bele aplika kréditu ho jurus ne’ebé natón no barratu.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Oé-Cuse Oan iha PN Husu Aero Dili Tulun Povu Oé-Cuse ho Presu Tikete $25

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli- Membru Parlamentu Nasional hosi  Bankada CNRT, Firmino Taequi,  nu’udár Oé-Cusse oan husu Governu atu halo kontratu ho aviaun Aero Dili ne’ebé sei halo operasaun aéreu Díli-Oe-Cusse no Oé-Cusse-Díli ho presu tikete  $25.00.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Ekipa Konjunta Seidauk Rekolla Ice Cream “Foer” iha Loja Sira Tanba Relatóriu Tarde no Falta Rekursu

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli— To’o oras ne’e ekipa konjunta seidauk bele tun ba terrenu hodi rekolla ice cream ho marka CYC ne’ebé konsidera foer no sirkula iha loja sira iha Dili laran inklui munisipiu, tanba prodús relatóriu kleur no mós falta transporte ho rekursu umanu.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

CCI-TL Preokupa Foos Subsídiu Fa’an iha NTT, Governu Seidauk iha Informasaun

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli— Câmara Comercio Indústria Timor-Leste (CCI-TL) preokupa ho foos subsídiu ne’ebé kamioneta sira tula hosi Timor-Leste (TL) no lori sai bá fa’an iha Provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia (RI).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending