Edukasaun
Ramos-Horta Husu Hapara Violénsia Hasoru Feto no Labarik Feto
Published
3 years agoon

Hatutan.com, (11 Outubru 2022), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, husu atu ema hotu iha territóriu Timor-Leste tenke iha komitmentu no vontade boot atu hakotu violénsia haosru feto no labarik feto.

Komemorasaun loron internasionál feto, Tersa (11/10/2022). Foto/Elio dos Santos da Costa
Xefe Estadu hatoo lia-menon hirak ne’e bainhira partisipa iha komemorasaun loron internasionál feto ho tema “Labarik Feto iha Poder Polítika” ne’ebé organiza hosi Plan Internasionál hamutuk ho parseiru sira iha resintu Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Dili, Tersa (11/10/2022).
Ramos-Horta hateten inisiativa komemorasaun ne’e mai husi Plan Internasionál ho instituisaun Governu no UNICEF inklui mós Prezidente Repúblika atu selebra loron mundiál bá labarik feto ne’ebé deklaradu hosi asembleia jerál ONU atu fó hanoin bá loro-loron no kada tinan direitu bá labarik feto sira.
Timor Leste no liu-liu rai sira iha terseiru mundu sei iha diskriminasaun ka eskluzaun dala ruma la’ós tanba aman- inan hakarak duni diskriminasaun, maibé tanba tinan atus bá atus, alin feto sira, bin sira mak halo servisu oin-oin iha uma, mane sira la halo buat ida hanesan ne’e lá’os mane nia servisu, no se familia kiiak hakarak haruka oan ba eskola, sira hanoin kedas mak oan mane sira de’it hodi la fó oportunidade ba oan feto sira. No kuitadu oan feto sira hela iha uma nolaiha oportunidade, no ne’e akontese iha rai bara-barak no la’ós akontese iha Timor-Leste de’it.
“Igualidade tenke hapara violénsia kontra labarik mane, labarik feto no kontra inan tanba violénsia doméstika iha Timor ne’e ita bele hatete jeneralizadu liu-liu bá feto,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten.
Xefe Estadu hatutan ko’alia kona-ba violénsia grupu arte-marsiál ne’e ema ko’alia barak loos, maibé violénsia balun ne’ebé iha sosiedade la rona, violénsia silensiozu, tanba hetan iha uma laran ne’e kuaze nunka rona, no rona karik mós hanesan 10% de’it. Tanba ne’e, Ramos-Horta tenik, sosiadade ida ne’e bele fraterna, sosiadade ida ne’ebé di’ak no violénsia oi-oin hasoru se-se tenke para, no ida ne’e tenke liu hosi lei, no lei rasik iha tiha ona kona-ba lei kontra violénsia doméstika.
“Atu hapara violénsia hirak ne’e tenke liu husi kampaña edukasaun sivika, atu Timor ne’e moris duni iha dame no domin nia laran, tanba ne’e mak ohin loron espesiál atu ema hotu-hotu hanoin,” Xefe Estadu afirma.
Country Diretora Plan Internasionál, Diliana Ximenes, fó parabéns ba labarik feto hotu iha mundu tomak, espesialmente no liu-liu labarik feto sira ne’ebé ohin marka prezensa eventu selebrasaun ida ne’e.
Plan Internasionál hamutuk ho Gabinete Prezidente Repúblika halo selebrasaun dala-X no tinan 10 ona Plan Internasionál halo selebrasaun bá loron mundiál labarik feto.
“Plan Internasionál iha mehi boot atu labarik feto sira aprende ho di’ak hodi bele lidera bá asuntu sira ne’ebé relasiona ho direitu labarik feto hodi bele deside, no espesialmente deside bá sira-nia isin lolon hodi hatete nlae ba kaben sedu, isin rua sedu, no hatete lae ba violénsia sira no hamutuk ho sira bele realiza sira nia moris buras no dook husi violénsia,” Diliana Ximenes hateten.
Plan hili tema “feto iha póder polítika” atu labarik feto sira aprende asume responsabilidade bá kargu sira ne’ebé ho responsablidade boot, hodi mós realiza sira-nia mehi iha futuru katak sira mós bele sai hanesan agora daudauk sira hola pozisaun ba.
“Impaktu psikolojikamente husi atividade ne’e boot tebes bá ita-nia oan feto sira no sira iha fiar an katak sira bele iha futuru sai foinsa’e feto no feto ne’ebé forte iha area oin-oin inklui iha póder polítika,” Nia dehan.
Iha oportunidade ne’e Osmenia Afonso da Cruz ne’ebé hetan oportunidade hodi foti pozisaun nu’udár Prezidente Repúblika iha oras ida nia laran, iha nia diskursu hato’o agradese bá Maromak ho nia grasa tomak mak halo ema hotu halibur hamutuk iha fatin ida ne’e.
Hanesan Prezidente da Repúblika ba oras ida, hakarak hato’o obrigada barak bá imi hotu nia kompromisu, entuziazmu no determinasaun hodi marka diferensa bá labarik feto no marka dekada ida selebrasaun loron internasionál bá labarik feto no foin-sa’e feto halo ezersisiu bá podér lideransa.
“Ha’u hakarak hato’o bá imi hotu asuntu prinsipál balu. Labarik feto, foin-sa’e feto ho diversidade hasoru problema oi-oin tanba sira nia idade, jéneru, orientasaun sexuál, defisiensia, ekonomia no fatór sira seluk tan. Ate agora, kada minutu sanulu iha mundu tomak labarik feto no foin-sa’e sira mate, tanba violénsia. No iha Timor-Leste 30% labarik feto no adolexente iha esperiénsia bá abuzu fíziku. Liu hosi labarik 612,000 iha esperiénsia abuzu fíziku no emosional iha sira-nia uma rasik,” Osmenia Afonso da Cruz hateten.
Timor-Leste sei hasoru problema iha futuru, kuandu labarik feto sira beibeik kaben sedu, isin rua sedu, no para eskola ho minoridade. Estudu hatudu mai katak, porsentu 19, labarik feto kaben ona molok idade 18, no porsentu 24 iha ona oan molok idade 20.
Problema bee mós no saneamentu kontinua. Ida-ne’e impaktu boot ba mánutrisaun, tanba labarik hotu inklui labarik feto presiza ijiene di’ak, han hahán nutritivu. Kauza boto liuhosi mánutrisaun tanba problema ijiene ne’ebé fó impaktu ba hamosu diária, kolera, lakon forsa no isin tun lalais.
Alterasaun mudansa klimátika hamosu dezastre no nia impaktu boot tebes bá labarik feto ho feto sira. Maluk hotu hela iha Dili, kuandu udan-boot liu minutu sanulu, iha Dili sente ta’uk ka lae? – See ida ne’e halo ta’uk, tenke tau ida ne’e prioridade no rezolve agora kedas.
“Ha’u hare, kualidade edukasaun sai preokupasaun. Ita presiza atensaun liu tan bá infrastrutura eskola (hanesan eskola kakuluk atu monu tan sira no eskola barak labarik sira sei tur hela iha rai), biblioteka la iha no sira seluk. Ita dehan, labarik mak jerasaun bá futuru, maibé sira barak mak aprende ho kondisaun estrema vulneravel. Ita tenke fó hanoin malu, atu aselera ida ne’e,” Nia subliña.
Nia hatutan nudár Prezidente hakarak fó hanoin nafatin katak ajenda Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável 2030 husi Nasoins Unidas, liu-liu ODS 5 hatete katak “atinje igualdade jéneru no empoderamentu feto no labarik feto”. Timor-Leste hola parte no iha kompromisu atu realiza ida-ne’e. Tanba ne’e, iha ita nia esforsu ba dezenvolvimentu, labarik feto no foin-sa’e feto tenke iha ita nia prioridade ajenda.
Ba Parlamentu Nasionál nia husu atu halo esforsu hotu hodi aselera aprovasaun final global bá projetu lei protesaun labarik no joven iha perigu. Atu nune’e, sira sei hetan protesaun di’ak liután iha nivel família, sosiedade no órgaun Estadu.
Bá PLAN International no Palásiu Prezidensiál, nia hato’o agradesimentu ua’in tanba organiza eventu ne’e hodi komemora loron internasionál bá labarik feto.
Jornalista: Vito Salvadór
You may like
Edukasaun
Elimina Diresaun Inspesaun Auditória no Kontrolu Kualidade Bazeia Ba Estatutu Foun UNTL
Published
3 months agoon
25/11/2025
Hatutan.com, (25 Novembru 2025), Díli-Despaxu Reitór Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) hodi hapara ka elimina tiha Diresaun Inspesaun Auditória Kontrolu Kualidade UNTL bazeia ba estatutu foun UNTL nian rasik.
Edukasaun
Deskonfia, MS ho FDCH Prátika Familiarizmu iha Bolsa Estudu
Published
3 months agoon
20/11/2025
Hatutan.com, (20 Novembru), Díli—Bankada FRETILIN alega Ministériu-Saúde (MS) ho Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Humanu (FDCH-sigla portugés ) prátika familiarízmu bá prosesu bolsa estudu.
Edukasaun
Reitór UNTL Halakon Diresaun Inspesaun Auditória no Kontrolu Kualidade Tanba Sei iha Fiskál Úniku
Published
3 months agoon
17/11/2025
Hatutan.com, (17 Novembru 2025), Díli- Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK) José Honório da C. P. Jerónimo, klarifika katak Reitór Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), João Soares Martins, suspende ka halakon tiha Diresaun Inspesaun Auditoria Kontrolu Kualidade tanba bazeia ba Estatutu UNTL nian.

PNTL Detein Suspeita HRA Sona Nia Laen

PNTL Sei Atua Minoridade Utiliza Motór Elétriku

Prezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL

Estradisaun Fujitvu Kalumban Mali Depende Desizaun PGR

Polísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Justisa & Krime1 week agoPDHJ Husu Anula no Suspende Rekrutamentu Kadetas PNTL Foun
Defeza & Seguransa7 days agoFM Konsidera MI Inkapasidade no Fase-Liman iha Polémika Rekrutamentu Kadete PNTL
Nasionál1 week agoKandidatu Ajente PNTL Sei Koordena ho Universitáriu Sira Organiza Manifestasaun
Nasionál7 days agoArmazén Sentrál INFPM Rejista Total Reajente Atinje 88%
Desportu1 week agoEzekutivu FFTL 2026-2030 Kompromete Konsentra Servisu iha Atividade Juvinil no Dezenvolvimentu Infraestrutura
Nasionál5 days agoGovernu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Justisa & Krime7 days agoSuspeitu Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál iha Hera Aumenta Ba Na’in-Haat
Nasionál1 week agoPDHJ: Ofisiál Mídia SEKOMS Impede Hatutan.com Halo Kobertura iha Espasu Públiku RTTL,E.P Ne’e Krime








