Connect with us
Pakote Ahi

Edukasaun

Ramos-Horta Husu Hapara Violénsia Hasoru Feto no Labarik Feto

Published

on

Hatutan.com, (11 Outubru 2022), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, husu atu ema hotu iha territóriu  Timor-Leste tenke iha komitmentu no vontade boot atu hakotu violénsia haosru feto no labarik feto.

Komemorasaun loron internasionál feto, Tersa (11/10/2022). Foto/Elio dos Santos da Costa

Xefe Estadu hatoo lia-menon hirak ne’e bainhira partisipa iha komemorasaun loron internasionál feto  ho tema “Labarik Feto iha Poder Polítika” ne’ebé organiza hosi Plan Internasionál hamutuk ho parseiru sira iha resintu Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Dili,  Tersa (11/10/2022).

Ramos-Horta hateten inisiativa komemorasaun ne’e mai husi Plan Internasionál ho instituisaun Governu no UNICEF inklui mós Prezidente Repúblika atu selebra loron mundiál bá labarik feto ne’ebé deklaradu hosi asembleia jerál ONU atu fó hanoin bá loro-loron no  kada tinan direitu bá labarik feto sira.

 Timor Leste no liu-liu rai sira iha terseiru mundu sei iha diskriminasaun ka eskluzaun dala ruma la’ós tanba aman- inan hakarak duni diskriminasaun, maibé tanba tinan atus bá atus, alin feto sira, bin sira mak halo servisu oin-oin iha uma, mane sira la halo buat ida hanesan ne’e lá’os mane nia servisu, no se familia kiiak hakarak haruka oan ba eskola, sira hanoin kedas mak oan mane sira de’it hodi la fó oportunidade ba oan feto sira. No kuitadu oan feto sira hela iha uma nolaiha oportunidade, no ne’e akontese iha rai bara-barak no la’ós akontese iha Timor-Leste de’it.

Advertisement
Monta Publisidade

“Igualidade tenke hapara violénsia kontra labarik mane, labarik feto no kontra inan tanba violénsia doméstika iha Timor ne’e ita bele hatete jeneralizadu liu-liu bá feto,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten.

Xefe Estadu hatutan ko’alia kona-ba violénsia grupu arte-marsiál ne’e ema ko’alia barak loos, maibé violénsia balun ne’ebé iha sosiedade la rona, violénsia silensiozu, tanba hetan iha uma laran ne’e kuaze nunka rona, no rona karik mós hanesan 10% de’it. Tanba ne’e, Ramos-Horta tenik, sosiadade ida ne’e bele fraterna, sosiadade ida ne’ebé di’ak no violénsia oi-oin hasoru se-se tenke para, no ida ne’e tenke liu hosi lei, no lei rasik iha tiha ona kona-ba lei kontra violénsia doméstika.

“Atu hapara violénsia hirak ne’e tenke liu husi kampaña edukasaun sivika, atu Timor ne’e moris duni iha dame no domin nia laran, tanba ne’e mak ohin loron espesiál atu ema hotu-hotu hanoin,” Xefe Estadu afirma.

Country Diretora Plan Internasionál, Diliana Ximenes, fó parabéns ba labarik feto hotu iha mundu tomak, espesialmente no liu-liu labarik feto sira ne’ebé ohin marka prezensa eventu selebrasaun ida ne’e.

Plan Internasionál hamutuk ho Gabinete Prezidente Repúblika halo selebrasaun dala-X no tinan 10 ona Plan Internasionál halo selebrasaun bá loron mundiál labarik feto.

Advertisement
Monta Publisidade

“Plan Internasionál iha mehi boot atu labarik feto sira aprende ho di’ak hodi bele lidera bá asuntu sira ne’ebé relasiona ho direitu labarik feto hodi bele deside, no espesialmente deside bá sira-nia isin lolon hodi hatete nlae ba kaben sedu, isin rua sedu, no hatete lae ba violénsia  sira no hamutuk ho sira bele realiza sira nia moris buras no dook husi violénsia,” Diliana Ximenes hateten.

Plan hili tema “feto iha póder polítika” atu labarik feto sira aprende asume responsabilidade bá kargu sira ne’ebé ho responsablidade boot, hodi mós realiza sira-nia mehi iha futuru katak sira mós bele sai hanesan agora daudauk sira hola pozisaun ba.

“Impaktu psikolojikamente husi atividade ne’e boot tebes bá ita-nia oan feto sira no sira iha fiar an katak sira  bele iha futuru sai foinsa’e feto no feto ne’ebé forte iha area oin-oin inklui iha póder polítika,” Nia dehan.

Iha oportunidade ne’e Osmenia Afonso da Cruz ne’ebé hetan oportunidade hodi foti pozisaun nu’udár Prezidente Repúblika iha oras ida nia laran, iha nia diskursu hato’o agradese bá Maromak ho nia grasa tomak mak halo ema hotu halibur hamutuk iha fatin ida ne’e.

Hanesan Prezidente da Repúblika ba oras ida, hakarak hato’o obrigada barak bá imi hotu nia kompromisu, entuziazmu no determinasaun hodi marka diferensa bá labarik feto no marka dekada ida selebrasaun loron internasionál bá labarik feto no foin-sa’e feto halo ezersisiu bá podér lideransa.

Advertisement
Monta Publisidade

“Ha’u hakarak hato’o bá imi hotu asuntu prinsipál balu. Labarik feto, foin-sa’e feto ho diversidade hasoru problema oi-oin tanba sira nia idade, jéneru, orientasaun sexuál, defisiensia, ekonomia no fatór sira seluk tan. Ate agora, kada minutu sanulu iha mundu tomak labarik feto no foin-sa’e sira mate, tanba violénsia. No iha Timor-Leste 30% labarik feto no adolexente iha esperiénsia bá abuzu fíziku. Liu hosi labarik 612,000 iha esperiénsia abuzu fíziku no emosional iha sira-nia uma rasik,” Osmenia Afonso da Cruz hateten.

Timor-Leste sei hasoru problema iha futuru, kuandu labarik feto sira beibeik kaben sedu, isin rua sedu, no para eskola ho minoridade. Estudu hatudu mai  katak, porsentu 19, labarik feto kaben ona molok idade 18, no porsentu 24 iha ona oan molok idade 20.

Problema bee mós no saneamentu kontinua. Ida-ne’e impaktu boot ba mánutrisaun, tanba labarik hotu inklui labarik feto presiza ijiene di’ak, han hahán nutritivu. Kauza boto liuhosi mánutrisaun tanba problema ijiene ne’ebé fó impaktu ba hamosu diária, kolera, lakon forsa no isin tun lalais.

Alterasaun mudansa klimátika hamosu dezastre no nia impaktu boot tebes bá labarik feto ho feto sira. Maluk hotu hela iha Dili, kuandu udan-boot liu minutu sanulu, iha Dili  sente ta’uk ka lae? – See ida ne’e halo ta’uk,  tenke tau ida ne’e prioridade no rezolve agora kedas.

“Ha’u hare, kualidade edukasaun sai preokupasaun. Ita presiza atensaun liu tan bá infrastrutura eskola (hanesan eskola kakuluk atu monu tan sira no eskola barak labarik sira sei tur hela iha rai), biblioteka la iha  no sira seluk. Ita dehan, labarik mak jerasaun bá futuru, maibé sira barak mak aprende ho kondisaun estrema vulneravel. Ita tenke fó hanoin malu, atu aselera ida ne’e,” Nia subliña.

Advertisement
Monta Publisidade

Nia hatutan nudár Prezidente hakarak fó hanoin nafatin katak ajenda Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável 2030 husi Nasoins Unidas, liu-liu ODS 5 hatete katak “atinje igualdade jéneru no empoderamentu feto no labarik feto”. Timor-Leste hola parte no iha kompromisu atu realiza ida-ne’e. Tanba ne’e, iha ita nia esforsu ba dezenvolvimentu, labarik feto no foin-sa’e feto tenke iha ita nia prioridade ajenda.

Ba Parlamentu Nasionál nia husu atu halo esforsu hotu hodi aselera aprovasaun final global bá projetu lei protesaun labarik no joven iha perigu. Atu nune’e, sira sei hetan protesaun di’ak liután iha nivel família, sosiedade no órgaun Estadu.

Bá PLAN International no Palásiu Prezidensiál, nia hato’o agradesimentu ua’in tanba organiza eventu ne’e hodi komemora loron internasionál bá labarik feto.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Monta Publisidade
Kontinua Le'e
Advertisement
Monta Publisidade
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Edukasaun

ABC Austrália Apoia Rihun $53 bá Dezenvolvimentu Mídia Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (06 Juñu 2023), Díli-Australian Broadcasting Corporation (ABC) liuhosi departamentu Dezenvolvimentu Internasionál apoia orsamentu rihun $53 bá Conselho de Imprensa de Timor-Leste (CI) hodi implementa programa dezenvolvimentu mídia iha Timor-Leste iha área tolu.

(more…)

Kontinua Le'e

Edukasaun

Estadus Unidus ho Timor-Leste Asina Akordu Bolsa-Estudu bá Estudante Timoroan

Published

on

Hatutan.com, (5 Maiu 2023), Díli – Ho prezensa reprezentativu husi Embaixada Amérika, Diretór Ezekutivu Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu Timor-Leste Cristóvão dos Reis, ohin, asina akordu ida hodi fornese apoia finanseiru adisionál bá bolsa-estudu ensinu superior bá durasaun tempu to’o tinan lima oin mai.

(more…)

Kontinua Le'e

Edukasaun

Eklipse Solar Total iha Timor Hamosu “Anél Diamante” Hafutar ho Kores Roxu

Published

on

Hatutan.com, (20 Abríl 2023), Viqueque- Astrónomu no  Reitór Universidade Multimedia Nusantara Jakarta-Indonézia, Ninok Leksono, esplika,  eklipse solar total ne’ebé akontese iha Timor-Leste no asiste ho aparellu iha tasi-ibun  Suku Maluru-Beaço, Munisípiu Viqueque, la diferente ho eklipse solar total sira seluk ne’ebé akontese ona iha nasaun seluk. Mezmu nune’e, bainhira fulan hahú taka loro-matan hosi faze ida bá faze seluk to’o ikus mai sai eklipse solar total hamosu anél  diamante ka ‘cincin berlian’ ne’ebé hafutar an ho kores roxu halo koroa iha loro-matan ne’ebé hatudu diferente iha eklipse solar total sira antes.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending