Connect with us

Polítika

PN Husu MS Kontinua Kontrata Pessoál Saúde 3.000 ho OJE 2023

Published

on

Hatutan.com, (09 Novembru 2022), Díli—Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál (PN) husu ba Ministériu Saúde (MS) atu labele hakotu kontratu pessoál saúde 3.000-resin, ne’ebé kontrata durante períudu Covid-19 no sei remata iha Dezembru tinan ne’e, maibé kontinua estende sira nia kontratu  ho Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023.

Proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023 hetan ona aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál (PN) iha jeneralidade ho votus a favór 40, abstensaun 24 no laiha votu kontra, Kuarta (09/11/2022).

Deputadu Patrocínio Fernandes hosi bankada CNRT hateten, kada tinan PN aprova orsamentu ho montante ne’ebé boot, liuliu orsamentu ba tinan oin mós ho montante boot tebes, tanba ne’e husu Ministériu Saúde atu kontinua kontrata pesoál saúde sira hodi responde preokupasaun kon­a-bá problema saúde iha suku no aldeia sira.

Lee Mós: OJE 2023 Aprovadu iha Jeneralidade ho Votus 40

“Tenke hanoin atu bele iha empregu hodi bele fó asisténsia bá povu. Bainhira ita hapara hirak ne’e, signifika governu diretamente kontribui tán dezemprégu 3.000-resin,” Patrocínio Fernandes hateten iha PN, Kuarta (09/11/2022).

Advertisement

Tuir nia haree katak, ohin loron juven barak sai bebeik bá liur ne’e tanba kampu traballu la iha, nune’e MS presiza tetu mós situasaun ne’e bainhira foti desizaun.

Nune’e mós deputadu Francisco David Carlos hateten, bankada UDT haree desizaun MS nian bele akontese, bainhira nesesáriu duni atu halo redusaun bá funsionáriu kontratadu sira.

Maibé, iha parte ida iha jestaun hosi MS ne’e rasik dala-ruma nia halo mós análiza kona-bá orsamentu ne’ebé atu aloka bá funsionáriu sira ne’e ho empeñamentu iha ministériu ne’e, laiha ballansu.

Iha redusaun ida-ne’e, dala-ruma tenke haree mós bá sistema jestaun iha MS rasik. Alende ne’e, tenke haree mós bá pesoál saúde sira ne’e, iha parte ida ne’ebé. Tanba, balun bá hanesan funsionáriu ne’ebé mak laiha koñesimentu kona-bá saúde, empeñamentu ne’ebé mak laiha bá saúde nian.

“Talvéz ida ne’e mak MS halo jestaun hodi halo redusaun. Mais, iha parte ida ita haree relasaun dezempregadu barak loos,” nia hateten.

Advertisement

Nune’e, UDT rekomenda bá MS katak, bainhira iha OJE 2023 ne’ebé aloka bá MS mak haree sufisiente atu sustenta funsionáriu sira ka prinsipalmente iha ospitál, sira bele rezolve no laiha problema, tanba bele kapasita liután sira, sá tán pesoál sira ne’e hanesan funsionáriu jerasaun foun.

Alende ne’e, deputadu FRETILIN Fabião de Oliveira lakohi mete asuntu ida-ne’e, tanba Komisaun Funsaun Públika ho MS mak hatene, husu sira liu-liu bá iha sira-nia rekursu umanu, atu haree bá asuntu ida-ne’e.

“Ha’u hanoin laiha buat ida, tanba ne’e depende bá sira mak hatene jestaun bá rekursu umanu. Sente katak, funsionáriu kontratadu ne’ebé mak laiha osan atu halo kontratu, klaru kontratu laiha. Kuandu iha osan atu halo kontratu kontinuasaun, estende sira-nia kontratu, ne’e depende bá sira nia kompeténsia,” Fabião de Oliveira, hateten.

Maski nune’e, deputadu ne’e mós rekoñese katak, bainhira MS hapara hotu pesoál saúde kontratadu 3.000-resin ne’e sei kontribui bá dezempregu iha nasaun ne’e.

Kona-bá preokupasaun no rekomendasaun hirak ne’e, Ministra Saúde Maria Odete Freitas Belo, hateten pesoál sira ne’ebé ministériu halo ona notifikasaun atu hapara kontratu ne’e la’ós funsionáriu públiku. Sira ne’e kontratadu ne’ebé mak MS kontrata iha tempu Covid-19 nian.

Advertisement

Odete esplika, bainhira ministériu halo kontratu ho ema ida, entre médiku, emfermeiru, parteira ka tékniku aliadu no sé de’it, normalmente kontratu ne’e iha ninia periudu validasaun. Maibé, iha kestaun ida ne’e, sira halo estensaun dala-hira ona, komesa kedan iha Covid-19 akontese to’o agora.

“Infelizmente, iha fulan-jullu 2022 ami nota katak orsamentu ne’ebé mak ita uza atu bele selu sira, liu-liu OJE ami laiha ona, laiha orsamentu sufisiente, tanba Covid-19 ne’e akontese, ita la hetene. Entaun, prontu, ami ho razaun sira hanesan ne’e, ita kontinua sira-nia kontratu to’o fulan-dezembru uza orsamentu Covid-19 nian,” nia hateten. 

MS planeia ona sei halo fali prosesu rekrutamentu foun iha futuru, maibé sei husu mós bá iha diretór munisipiu sira atu bele haree fila-fali sira-nia mapeamentu rekursu umanu, forsa traballu ne’ebé mak sira iha, nune’e ema na’in 1000 ka 2.000 ne’ebé MS atu hapara kontratu ne’e bele akomoda sira.

MS la’ós ona akomoda sira hanesan pesoál ne’ebé mak tau matan bá moras Covid-19, maibé sai duni hanesan funsionáriu bá ministériu.

“Prontu, ida ne’e ezersísiu ida ne’ebé diretór sira tenke halo, nune’e ita bele akomoda pesoál sira ne’e,” nia ppromete.

Advertisement

Tuir nia, Orsamentu ne’ebé MS propoin iha OJE 2023 ho montante millaun $63. Hosi montante ne’e, millaun $18 aloka bá fundu Covid-19.

Lee Mós: Osan La iha, Pesoál Saúde 3,000 Sei Lakon Servisu

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Opozisaun kestiona prioridade orsamentu sira kontinua konsentra de’it ba setór petroliferu

Published

on

By

Jornalista: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Polítika

FRETILIN Kestiona no Duvida, Sé Mak Benefisiáriu Direta OJE 2027

Published

on

By

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Trending