Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

PN Husu MS Kontinua Kontrata Pessoál Saúde 3.000 ho OJE 2023

Published

on

Hatutan.com, (09 Novembru 2022), Díli—Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál (PN) husu ba Ministériu Saúde (MS) atu labele hakotu kontratu pessoál saúde 3.000-resin, ne’ebé kontrata durante períudu Covid-19 no sei remata iha Dezembru tinan ne’e, maibé kontinua estende sira nia kontratu  ho Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023.

Proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023 hetan ona aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál (PN) iha jeneralidade ho votus a favór 40, abstensaun 24 no laiha votu kontra, Kuarta (09/11/2022).

Deputadu Patrocínio Fernandes hosi bankada CNRT hateten, kada tinan PN aprova orsamentu ho montante ne’ebé boot, liuliu orsamentu ba tinan oin mós ho montante boot tebes, tanba ne’e husu Ministériu Saúde atu kontinua kontrata pesoál saúde sira hodi responde preokupasaun kon­a-bá problema saúde iha suku no aldeia sira.

Lee Mós: OJE 2023 Aprovadu iha Jeneralidade ho Votus 40

“Tenke hanoin atu bele iha empregu hodi bele fó asisténsia bá povu. Bainhira ita hapara hirak ne’e, signifika governu diretamente kontribui tán dezemprégu 3.000-resin,” Patrocínio Fernandes hateten iha PN, Kuarta (09/11/2022).

Advertisement

Tuir nia haree katak, ohin loron juven barak sai bebeik bá liur ne’e tanba kampu traballu la iha, nune’e MS presiza tetu mós situasaun ne’e bainhira foti desizaun.

Nune’e mós deputadu Francisco David Carlos hateten, bankada UDT haree desizaun MS nian bele akontese, bainhira nesesáriu duni atu halo redusaun bá funsionáriu kontratadu sira.

Maibé, iha parte ida iha jestaun hosi MS ne’e rasik dala-ruma nia halo mós análiza kona-bá orsamentu ne’ebé atu aloka bá funsionáriu sira ne’e ho empeñamentu iha ministériu ne’e, laiha ballansu.

Iha redusaun ida-ne’e, dala-ruma tenke haree mós bá sistema jestaun iha MS rasik. Alende ne’e, tenke haree mós bá pesoál saúde sira ne’e, iha parte ida ne’ebé. Tanba, balun bá hanesan funsionáriu ne’ebé mak laiha koñesimentu kona-bá saúde, empeñamentu ne’ebé mak laiha bá saúde nian.

“Talvéz ida ne’e mak MS halo jestaun hodi halo redusaun. Mais, iha parte ida ita haree relasaun dezempregadu barak loos,” nia hateten.

Advertisement

Nune’e, UDT rekomenda bá MS katak, bainhira iha OJE 2023 ne’ebé aloka bá MS mak haree sufisiente atu sustenta funsionáriu sira ka prinsipalmente iha ospitál, sira bele rezolve no laiha problema, tanba bele kapasita liután sira, sá tán pesoál sira ne’e hanesan funsionáriu jerasaun foun.

Alende ne’e, deputadu FRETILIN Fabião de Oliveira lakohi mete asuntu ida-ne’e, tanba Komisaun Funsaun Públika ho MS mak hatene, husu sira liu-liu bá iha sira-nia rekursu umanu, atu haree bá asuntu ida-ne’e.

“Ha’u hanoin laiha buat ida, tanba ne’e depende bá sira mak hatene jestaun bá rekursu umanu. Sente katak, funsionáriu kontratadu ne’ebé mak laiha osan atu halo kontratu, klaru kontratu laiha. Kuandu iha osan atu halo kontratu kontinuasaun, estende sira-nia kontratu, ne’e depende bá sira nia kompeténsia,” Fabião de Oliveira, hateten.

Maski nune’e, deputadu ne’e mós rekoñese katak, bainhira MS hapara hotu pesoál saúde kontratadu 3.000-resin ne’e sei kontribui bá dezempregu iha nasaun ne’e.

Kona-bá preokupasaun no rekomendasaun hirak ne’e, Ministra Saúde Maria Odete Freitas Belo, hateten pesoál sira ne’ebé ministériu halo ona notifikasaun atu hapara kontratu ne’e la’ós funsionáriu públiku. Sira ne’e kontratadu ne’ebé mak MS kontrata iha tempu Covid-19 nian.

Advertisement

Odete esplika, bainhira ministériu halo kontratu ho ema ida, entre médiku, emfermeiru, parteira ka tékniku aliadu no sé de’it, normalmente kontratu ne’e iha ninia periudu validasaun. Maibé, iha kestaun ida ne’e, sira halo estensaun dala-hira ona, komesa kedan iha Covid-19 akontese to’o agora.

“Infelizmente, iha fulan-jullu 2022 ami nota katak orsamentu ne’ebé mak ita uza atu bele selu sira, liu-liu OJE ami laiha ona, laiha orsamentu sufisiente, tanba Covid-19 ne’e akontese, ita la hetene. Entaun, prontu, ami ho razaun sira hanesan ne’e, ita kontinua sira-nia kontratu to’o fulan-dezembru uza orsamentu Covid-19 nian,” nia hateten. 

MS planeia ona sei halo fali prosesu rekrutamentu foun iha futuru, maibé sei husu mós bá iha diretór munisipiu sira atu bele haree fila-fali sira-nia mapeamentu rekursu umanu, forsa traballu ne’ebé mak sira iha, nune’e ema na’in 1000 ka 2.000 ne’ebé MS atu hapara kontratu ne’e bele akomoda sira.

MS la’ós ona akomoda sira hanesan pesoál ne’ebé mak tau matan bá moras Covid-19, maibé sai duni hanesan funsionáriu bá ministériu.

“Prontu, ida ne’e ezersísiu ida ne’ebé diretór sira tenke halo, nune’e ita bele akomoda pesoál sira ne’e,” nia ppromete.

Advertisement

Tuir nia, Orsamentu ne’ebé MS propoin iha OJE 2023 ho montante millaun $63. Hosi montante ne’e, millaun $18 aloka bá fundu Covid-19.

Lee Mós: Osan La iha, Pesoál Saúde 3,000 Sei Lakon Servisu

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

FRETILIN Preokupa ho Kresimentu Ekonómiku TL iha 2023 La To’o 2%

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) preokupa tebes ho rezultadu relatóriu hosi Asian Development Bank (ADB) kona-bá kresimentu ekonómiku Timor-Leste (TL) nian iha tinan 2023 ne’ebé fraku loos no la to’o 2%.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Membru PN Levanta iha Plenária Kona-bá Gafañotu Atake Hare no Batar iha Raimea

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Membru Parlamentu Nasionál hosi  Bankada CNRT, Saul Salvador, liuhosi sesaun plenaria PN, Tersa (23/04/2024),  aprezenta preokupasaun agrikultór sira   Suku Raimea, Postu Administrativu Zumalai, Munisípiu Covalima, kona-bá fenómenu peste gafañotu atake hare ho batar sira.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Bankada FRETILIN Solidariza Komunidade Ne’ebé Hetan Eviksaun

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) liu hosi deklarasaun politika hato’o solidariedade bá vitima eviksaun ne’ebé okupa espasu públiku iha Ai-mutin, Merkadu Comoro, Bidau Sengol, Bidau Santa Ana no Ai-tarak laran, ne’ebé halo hosi Sekretáriu Estadu Assuntu Toponímia Organisazaun Urbana (SEATEOU).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending