Justisa & Krime
Ramos-Horta Husu Autoridade Polisiál Servisu Maka’as
Published
3 years agoon

Hatutan.com, (21 Novembru 2022), Díli-Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Husu husu bá autoridade polisiál sira atu servisu maka’as hodi kontrola no monitoriza beibeik kriminozu sira, hodi evita Timor-Leste hosi aktu sira kona-bá krime organizadu nian.
Lee Mós : PNTL Tenke Servisu Makas Kontra Kríme Tráfiku Umanu

PR Ramos-Horta partisipa iha konferénsia internasionál ho tema “A recuperação de ativos como instrumentu eficaz no combate á corrupção e aos crimes conecxos”, ka “asset recovery as an effective instrument to combat corruption and related crimes”, iha Suai Room, Timor Plaza, Díli, Segunda (21/11/2022). Foto/Elio dos Santos da Costa
Durante partisipa iha konferénsia internasionál ho tema “A recuperação de ativos como instrumentu eficaz no combate á corrupção e aos crimes conecxos”, ka “asset recovery as an effective instrument to combat corruption and related crimes”, iha Suai Room, Timor Plaza, Díli, Segunda (21/11/2022), Xefe Estadu hateten, Timor-Leste iha sorte boot tanba seidauk iha krime organizadu.
Definisaun krime organizadu ne’ebé mak Ramos-Horta e hatene no koñese, katak TL laiha krime organizadu. Maibé, sé ema ruma hatete krime organizadu iha Timor-Leste, ne’e hanesan buat ida karik, la koñese mundu.
Iha rai balu hanesan Europa, rai sofistikadu tebes, maibé sira rasik, sei arraska atu luta kontra krime organizadu, tanba krime organizadu poderozu tebes iha Europa, maibé menus iha Amérika Latina ho Áfrika.
Problema bá TL ho rai seluk tán, sai vítima bá krime organizadu hosi li’ur. Tanba rai ne’ebé frazil, bele monu bá vítima bá krime organizadu, hosi rai viziñu sira, iha Ázia, ne’ebé mak nia laiha elementu iha Timor, no krime organizadu kona-bá money laundry, tráfiku umanu.
Nia afirma, komunidade internasionál ezije TL nu’udár estadu membru internasionál tenke kombate krime organizadu ne’ebé akontese iha TL. La’ós elementu sira timorense nian mak organiza aan, maibé elementu balu partisipa iha krime organizadu.
“Sé ita ko’alia kona-bá tráfiku umanu, iha parte barak, balu iha Timor, sira-nia elementu iha Timor, sira-nia elementu iha rai sira seluk iha Ázia, no elementu iha Europa. Purtantu, maske ha’u hatete krime organizadu iha Timor laiha, la signifika ita atu deskansa tiha, lae. Ita tenke evita katak, Timor-Leste sai fali fatin ida fásil bá krime organizadu monta aan iha ne’e, no halo money londry, people smagly, human traffic, droga, buat sira ne’e,” Prezidente Repúblika, Ramos-Horta, hateten.]
Xefe estadu dehan, to’o agora, númeru kazu konsumidór bá ai-moruk droga, iha TL mínimu liu, laiha. Ida ne’e hanesan mós iha rai Áfrika ne’ebé nia koñese.
Ramos-Horta haktuir, uluk sei nu’udár reprezentante Sekretáriu Jerál ONU nian iha Guinea-Bissau, nia kobre mós iha rai Áfrika Osidentál tomak, no liga mós ho krime organizadu, droga nian, nia halo intervensaun iha G7 iha Londres, reuniaun ida, kona-bá tráfiku iha US Afrika.
Ramos-Horta husu Governu atu kontinua kapasita autoridade polisiál sira, investigadór sira, juis sira, liuhosi formasaun umana, hodi nune’e bele eleva kapasidade iha investigasaun, bá prevene no kombate krime organizadu iha TL.
Horta dehan, prokuradór jerál repúblika bele halo investigasaun, maibé la signifika ema ne’e kulpadu ona, sira tenke halo duni investigasaun, tanba ne’e mak bolu prokuradór jerál públika, defende interese estadu nian. Prokuradór jerál repúblika, hanesan ajente estadu nian, ne’ebé mak defende estadu nia direitu.
“Ita hothotu tenke kuidadu, tanba ne’e hatete dehan, formasaun, formasaun. Formasaun umanu, ha’u komprende bá juis sira, prokuradór sira, profisaun ne’e difisil loos bá sira. Enkuantu ser umanu, o tenke sukat buat hothotu tékniku nian, no husu bá o rasik, o iha dúvida ruma ka lae. Tanba ne’e mak iha prinsípiu justisa, hatete, atu kondena, labele iha dúvida oan ruma. Iha dúvida oan ruma, o tenke para, labele halo sentensa lai,” Xefe Estadu Ramos-Horta, fó hanoin.

Ministru Justisa (MJ), Tiágo Amaral Sarmento. Foto/Elio dos Santos da Costa
Iha fatin hanesan, Ministru Justisa (MJ), Tiágo Amaral Sarmento, esplika, rekuperasaun ativu ne’e, baibain iha Indonézia, ema bolu dehan katak pembuktian terbalik. Ida ne’e, nia lala’ok aplikasaun iha país balu antes kazu deside iha tribunál, balu, depois kazu deside tiha tribunál.
“Saida mak akontese, kuandu rekuperasaun ativu ne’e mak iha lei espesiál ruma, ne’e ezemplu, karik, ha’u iha saláriu $500 kada fulan, mais ha’u nia uma, andár, ha’u hetan Pajero, prado. Ida ne’e mak lori ida ne’e buka tuir, rekuperasaun, halo pembuktian terbalik,” Tiágo Amaral Sarmento, esplika.
Iha indonézia, sira halo rekuperasaun ativu bá funsionáriu, ajente ka ema sira ne’ebé karik iha osan, ninia rendimentu uitoan, mais kuandu iha buat balu ne’ebé barak liu. Maibé iha timor, seidauk iha.
Governante ne’e dehan, TL presiza duni lei espesiál ruma, hodi haree kona-bá asuntu ida ne’e, no depois lori bá iha Parlamentu, regulariza, tanba ne’e asuntu ida ne’ebé mak liga ho buat ida kódigu prosesu penál.
“Ida ne’e, bainhira iha faze ida sei indísiu, primeiru, iha inkéritu investigasaun, hakarak akontese iha faze ida ne’ebá ka depois desizaun hotu tiha maka akontese, aplika ida ne’e. Tanba ne’e, iha liga maka’as ho prinsípiu prezunsaun inosénsia ema nian,” Tiágo Amaral, hateten
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres
You may like
Justisa & Krime
Estradisaun Fujitvu Kalumban Mali Depende Desizaun PGR
Published
2 days agoon
13/02/2026
Hatutan.com, (13 Fevereiru 2026), Díli– Atu halo estradisaun bá Kalumban Mali nu’udár fujitvu husi Prokuradoria Timor Osidentál ka Nusa Tenggara Timur (NTT)-Indonézia, depende bá desizaun bá Prokuradoria Jerál Repúblika (PGR, sigla portugés) ka Ministériu Públiku, tanba Kulumban Mali alias Leonardo Benigno Tilman, halai husi justisa hodi mai haksumik tinan barak ona iha Timor-Leste no dezde tinan 2023 hetan ona nasionalidade Timorense.
Justisa & Krime
Suspeitu Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál iha Hera Aumenta Ba Na’in-Haat
Published
5 days agoon
10/02/2026
Hatutan.com, (10 Fevereiru 2026), Díli-Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Díli kontinua hakle’an investigasaun ba kazu violasaun no koasaun seksuál ne’ebé akontese iha Hera iha loron 28 fulan-Dezembru tinan 2025.
Justisa & Krime
PDHJ Husu Anula no Suspende Rekrutamentu Kadetas PNTL Foun
Published
6 days agoon
09/02/2026
Hatutan.com, (09 Fevereiru 2026), Díli- Provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”, Segunda (09/02/2026), informa PDHJ submete ona karta ba Ministériu Interiór husu anula no suspende prosesu rekrutamentu kadetas Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi hein prosesu investigasaun relasiona ho diskriminasaun sira ne’ebé akontese iha prosesu rekrutamentu nian laran.

Prezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL

Estradisaun Fujitvu Kalumban Mali Depende Desizaun PGR

Polísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu

Índise Korrupsaun Timor-Leste iha Klasifikasaun 73, FONGTIL Konsidera Prevensaun Korrupsaun Seidauk La’o Di’ak

Governu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Justisa & Krime1 week agoPNTL Kaptura Suspeitu JG ho UF Ba Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál
Justisa & Krime6 days agoPDHJ Husu Anula no Suspende Rekrutamentu Kadetas PNTL Foun
Defeza & Seguransa5 days agoFM Konsidera MI Inkapasidade no Fase-Liman iha Polémika Rekrutamentu Kadete PNTL
Nasionál1 week agoRekrutamentu Kadetes PNTL Diskriminativu, Ministériu Interiór ho Komandu PNTL Dezobediénsia Ba Desizaun Tribunál
Polítika1 week agoKomisaun B Sei Buka Faktu Diskriminasaun iha Rekrutamentu Kadetas Foun PNTL
Nasionál6 days agoArmazén Sentrál INFPM Rejista Total Reajente Atinje 88%
Nasionál6 days agoKandidatu Ajente PNTL Sei Koordena ho Universitáriu Sira Organiza Manifestasaun
Desportu1 week agoEzekutivu FFTL 2026-2030 Kompromete Konsentra Servisu iha Atividade Juvinil no Dezenvolvimentu Infraestrutura








