Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

Ramos-Horta Husu Autoridade Polisiál Servisu Maka’as

Published

on

Hatutan.com, (21 Novembru 2022), Díli-Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Husu husu bá autoridade polisiál sira atu servisu maka’as hodi kontrola no monitoriza beibeik kriminozu sira, hodi evita Timor-Leste hosi aktu sira kona-bá krime organizadu nian.

Lee Mós : PNTL Tenke Servisu Makas Kontra Kríme Tráfiku Umanu

PR Ramos-Horta partisipa iha konferénsia internasionál ho tema “A recuperação de ativos como instrumentu eficaz no combate á corrupção e aos crimes conecxos”, ka “asset recovery as an effective instrument to combat corruption and related crimes”, iha Suai Room, Timor Plaza, Díli, Segunda (21/11/2022). Foto/Elio dos Santos da Costa

Durante partisipa iha konferénsia internasionál ho tema “A recuperação de ativos como instrumentu eficaz no combate á corrupção e aos crimes conecxos”, ka “asset recovery as an effective instrument to combat corruption and related crimes”, iha Suai Room, Timor Plaza, Díli, Segunda (21/11/2022), Xefe Estadu  hateten,  Timor-Leste iha sorte boot tanba seidauk iha krime organizadu.

Definisaun krime organizadu ne’ebé mak Ramos-Horta e hatene no koñese, katak TL laiha krime organizadu. Maibé, sé ema ruma hatete krime organizadu iha Timor-Leste, ne’e hanesan buat ida karik, la koñese mundu.

Advertisement

Iha rai balu hanesan Europa, rai sofistikadu tebes, maibé sira rasik, sei arraska atu luta kontra krime organizadu, tanba krime organizadu poderozu tebes iha Europa, maibé menus iha Amérika Latina ho Áfrika.

Problema bá TL ho rai seluk tán, sai vítima bá krime organizadu hosi li’ur. Tanba rai ne’ebé frazil, bele monu bá vítima bá krime organizadu, hosi rai viziñu sira, iha Ázia, ne’ebé mak nia laiha elementu iha Timor, no krime organizadu kona-bá money laundry, tráfiku umanu.

Nia afirma, komunidade internasionál ezije TL nu’udár estadu membru internasionál tenke kombate krime organizadu ne’ebé akontese iha TL. La’ós elementu sira timorense nian mak organiza aan, maibé elementu balu partisipa iha krime organizadu.

“Sé ita ko’alia kona-bá tráfiku umanu, iha parte barak, balu iha Timor, sira-nia elementu iha Timor, sira-nia elementu iha rai sira seluk iha Ázia, no elementu iha Europa. Purtantu, maske ha’u hatete krime organizadu iha Timor laiha, la signifika ita atu deskansa tiha, lae. Ita tenke evita katak, Timor-Leste sai fali fatin ida fásil bá krime organizadu monta aan iha ne’e, no halo money londry, people smagly, human traffic, droga, buat sira ne’e,” Prezidente Repúblika, Ramos-Horta, hateten.]

Xefe estadu dehan, to’o agora, númeru kazu konsumidór bá ai-moruk droga, iha TL mínimu liu, laiha. Ida ne’e hanesan mós iha rai Áfrika ne’ebé nia koñese.

Advertisement

Ramos-Horta haktuir, uluk sei nu’udár reprezentante Sekretáriu Jerál ONU nian iha Guinea-Bissau, nia kobre mós iha rai Áfrika Osidentál tomak, no liga mós ho krime organizadu, droga nian, nia halo intervensaun iha G7 iha Londres, reuniaun ida, kona-bá tráfiku iha US Afrika.

Ramos-Horta husu Governu atu kontinua kapasita autoridade polisiál sira, investigadór sira, juis sira, liuhosi formasaun umana, hodi nune’e bele eleva kapasidade iha investigasaun, bá prevene no kombate krime organizadu iha TL.

Horta dehan, prokuradór jerál repúblika bele halo investigasaun, maibé la signifika ema ne’e kulpadu ona, sira tenke halo duni investigasaun, tanba ne’e mak bolu prokuradór jerál públika, defende interese estadu nian. Prokuradór jerál repúblika, hanesan ajente estadu nian, ne’ebé mak defende estadu nia direitu.

“Ita hothotu tenke kuidadu, tanba ne’e hatete dehan, formasaun, formasaun. Formasaun umanu, ha’u komprende bá juis sira, prokuradór sira, profisaun ne’e difisil loos bá sira. Enkuantu ser umanu, o tenke sukat buat hothotu tékniku nian, no husu bá o rasik, o iha dúvida ruma ka lae. Tanba ne’e mak iha prinsípiu justisa, hatete, atu kondena, labele iha dúvida oan ruma. Iha dúvida oan ruma, o tenke para, labele halo sentensa lai,” Xefe Estadu Ramos-Horta, fó hanoin.

Ministru Justisa (MJ), Tiágo Amaral Sarmento. Foto/Elio dos Santos da Costa

Iha fatin hanesan, Ministru Justisa (MJ), Tiágo Amaral Sarmento, esplika, rekuperasaun ativu ne’e, baibain iha Indonézia, ema bolu dehan katak pembuktian terbalik. Ida ne’e, nia lala’ok aplikasaun iha país balu antes kazu deside iha tribunál, balu, depois kazu deside tiha tribunál.

“Saida mak akontese, kuandu rekuperasaun ativu ne’e mak iha lei espesiál ruma, ne’e ezemplu, karik, ha’u iha saláriu $500 kada fulan, mais ha’u nia uma, andár, ha’u hetan Pajero, prado. Ida ne’e mak lori ida ne’e buka tuir, rekuperasaun, halo pembuktian terbalik,” Tiágo Amaral Sarmento, esplika.

Advertisement

Iha indonézia, sira halo rekuperasaun ativu bá funsionáriu, ajente ka ema sira ne’ebé karik iha osan, ninia rendimentu uitoan, mais kuandu iha buat balu ne’ebé barak liu. Maibé iha timor, seidauk iha.

Governante ne’e dehan, TL presiza duni lei espesiál ruma, hodi haree kona-bá asuntu ida ne’e, no depois lori bá iha Parlamentu, regulariza, tanba ne’e asuntu ida ne’ebé mak liga ho buat ida kódigu prosesu penál.

“Ida ne’e, bainhira iha faze ida sei indísiu, primeiru, iha inkéritu investigasaun, hakarak akontese iha faze ida ne’ebá ka depois desizaun hotu tiha maka akontese, aplika ida ne’e. Tanba ne’e, iha liga maka’as ho prinsípiu prezunsaun inosénsia ema nian,” Tiágo Amaral, hateten

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

 

Advertisement

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Absolve “Kalohan” Hosi Pena Efetivu Tinan-Lima La’ós A-favór bá Korrupasaun

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli—Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos konsidera desizaun Tribunál Rekursu (TR) nian hodi absolve Sekretáriu Jerál Partidu Demokrtátiku (PD), António da Conceição “Kalohan” hosi pena prizaun efetivu tinan-lima, la’ós a-favór bá korrupsaun maibé ne’e fundamentasaun hosi Lei.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Fujitivu Arnolfo Teves Jr Submete Rekursu bá TR

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Fujitivu Arnolfo “Arnie” Alimpit Teves Jr submete ona rekursu bá Tribunál Rekursu (TR) kona-bá prosesu sira liga ho estradisaun ne’ebé Ministériu Públiku sei halo hamutuk ho Tribunál Estadu Filipina.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

FONGTIL Preokupa Autoridade Sira Nonook ho Kazu Ró Tranship II no Expo Dubai

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli– Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL) preokupa ho prosesu transparénsia hosi Ministériu Públiku (MP) kona-bá kazu Ró Tranship II ho Expo Dubai ne’ebé FONGTIL submete to’o agora la iha follow-up no MP nonook tiha de’it.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending