Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Diálogu PN-AMN Seidauk iha Solusaun, La “Hapus” Pensaun Vitalísia no Mantein Sosa Karreta Pajero Sport

Published

on

Hatutan.com, (23 Novembru 2022), Díli-Reprezentante grupu juventude estudande universidade sira ne’ebé halibur malu iha  Aliansa Maubere Nasionál (AMN), Kuarta (23/11/2022), hale’u tuku 09:30 Otl, hasoru malu ho Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN) Aniceto Longuinhos Guterres ho membru PN balun tan hodi halo diálogu no buka solusaun bá ejijénsia manifestante AMN sira-nian.

Lee Mós : ASSEPPOL Apoia Manifestante AMN Kontra Desizaun PN no Kondena Aktu PNTL

Diálogu AMN ho PPN iha PN, Kuarta (23/11/2022). Foto/Elio dos Santos da Costa

Sorumutuk ka diálogu ne’ebé hala’o iha Parlamentu Nasionál (PN) ho durasaun tempu oras tolu (3) seidauk hetan solusaun. Tanba PN seidauk bele responde no akomoda ejijénsia  AMN sira-nian mak hanesan; revoga Dekretu-Lei númeru 05/2006 kona-bá distánsia metru 100 manifestasaun ho repartisaun órgaun soberanu sira-nian, PN tenke tau atensaun ka di’ak liu “hapus”  lei pensaun vitalísia, tau atensaun bá asuntu edukasaun, saúde ho agrikultura no hapara kedas sosa tan karreta foun Pajero sport bá Ilustre Deputadu sira.   

Iha diálogu ne’e  PPN Aniceto Guterres ho nia Deputadu sira kontinua defende no mantein ho norma sira legál nian ne’ebé mak antes ne’e hatuur tiha ona, no lei sira ne’e sei bele halo mudansa bainhira partidu ida manán maioria absoluta.

Advertisement

Deputadu António Verdial ne’ebé reprezenta PPN Aniceto Guterres iha konferénsia imprensa hafoin diálogu ne’e klarifika katak kona-bá Dekretu-Lei númeru 5/2006, kona-bá Demarkasaun Fronteriza entre manifestante ho PN ne’e sidadaun hothotu kumpre bá lei, no ezerse funsaun iha Estadu direitu demokrátiku.

“Atu hatete de’it katak, lei ne’e lei. Ne’ebé, laiha konkordánsia saida mak ezije mai hosi reprezentante manifestante sira kona-bá lei ida determina metru 100 hosi instituisaun públiku ne’e, ne’ebé laiha konkordánsia,” Deputadu António Verdial hateten.

Kona-bá ezijénsia bá halakon ka “hapus” Lei Pensaun Mensál Vitalísia, António Verdial reprezenta PPN Aniceto Guterres afirma katak  lei pensaun vitalísia ne’e la’ós tuur-tuur deputadu ida mak halo, lae. Lei mai kedan hosi primeira lejislatura.

António Verdial, husu favór bá reprezentante manifestante sira, atu informa mensajen bá maluk sira ne’ebé mak hakarak atu partisipa iha manifestasaun, tenke kompriende katak, RDTL iha ninia órgaun soberania keta-ketak, no parlamentu nasionál, hanesan órgaun soberania daruak ne’ebé hahoris Governu.

Deputadu António Verdial. Foto/Elio dos Santos da Costa

Deputadu hosi bankada Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) ne’e, husu bá manifestante sira no sidadaun hothotu atu lee lei hirak ne’ebé iha ona, hahú hosi konstituisaun RDTL no mós bá lei hirak ne’ebé maka sai baze fundamental bá entidade governamentál  hala’o nia servisu iha parte operasionál no administrativa nian, liga mós bá área judisiáriu nian.

“Dala-ida tán PN la konkorda bainhira atu revoga lei ne’e. Tanba saida, ita bele moris iha nasaun ida, ita moris iha estadu direitu demokrátiku, maibé nafatin tenke kumpre lei sira ne’ebé agora daudaun vigora iha ita-nia nasaun RDTL. Tán ne’e, PN firme, atu defende lei ida ne’e vigora nafatin,” Deputadu António Verdial hateten.

Advertisement

Hatán kona-bá rekomendasaun sira hosi manifestante AMN nian ne’ebé husu PN atu tau atensaun bá setór sira hanesan Edukasaun, Saúde, ho Agrikultura, reprezentante povu ne’e hateten, reprezentante sira povu nian hamutuk 65 iha uma-fukun PN ne’e la’ós tuur-tuur, naran halo sasán tuir ema nia hakarak.

Lee Mós : Aniceto Konkorda Kansela Sosa Karreta Foun bá PN, Maibé Depende Plenária

Povu tenke komprende katak, órgaun soberanu haat nia RDTL ne’e, iha ninia lala’ok servisu, aktu no atitude, la manda malu. Maibé, iha nia servisu sira administrativu no tátika sira operasionál nian, iha interdependénsia ka apoia bá malu.

“Ha’u atu fó hatene bá reprezentante manifestante sira, favór ida, tatoli hela mensajen bá manifestante sira katak, órgaun soberanu daruak ne’e, nia iha devér, morál, atu rona, haree no observa halerik ne’ebé mai hosi povu. Ohin mós, iha laran ha’u ko’alia tiha ona katak, hothotu hakarak partisipa iha dezenvolvimentu TL, maka ne’e, partisipa ho umanidade, ho onestidade no ho seriedade. Maibé, partisipasaun hirak ne’e hotu, tenke banati bá konstituisaun RDTL, no mós regra hothotu ne’ebé oras ne’e vigora hela,” deputadu António Verdial, hateten tán.

Kuadru partidu KHUNTO ne’e haktuir katak, la’ós deputadu sira la aseita ho opiniaun krítika sira hosi manifestante AMN, maibé órgaun daruak ida ne’e, la’ós PN mesak de’it, no nia hahoris de’it Governu. agora, haree fali bá dezenvolvimentu ligadu ho orsamentu, foin daudaun PN aprova proposta OJE 2023, banati bá Lei Enkuadramentu Orsamentál no mós ho Lei das Grandes Opções (GOP, ne’ebé Governu aprezenta bá PN no konsege halo aprovasaun.

Advertisement

Enkuantu, iha ezijénsia ikus liu hosi manifestante AMN sira maka, husu PN atu hapara ona kultura sosa karreta foun bá deputadu sira iha mandatu ikus tinan lima. Maibé, resposta hosi lider órgaun soberanu PN ne’e nia katak, karreta sira sosa, atu fasilita deputadu sira hodi tun bá halo fiskalizasaun iha baze ligadu ho problema povu nian

Reprezentante manifestante hosi grupu Aliansa Maubere Nasionál (AMN), Miguel Monsíl, haktuir, bainhira sira atu bá hasoru deputadu sira PN, sira hanoin katak, kakutak sei todan tebetebes, tanba hasoru mesak ema boot. Sá tán balu hosi partidu revolusionáriu.

Lee Mós : Hafoin PN Kansela Sosa karreta Foun, Reitór UNPAZ Organiza Estudante Ejize-tán Alterasaun LPV

“Mas afinál lae, ita hasoru fali mesak ema hanoin konservantizmu de’it, balu revolusionáriu liután. Entaun, hakarak hatete katak, iha buat haat ne’ebé mak ami lori, entre buat haat ne’e, Lei Pensaun Mensál Vitalísia, tuir sira, sira konsidera, kuaze bankada hothotu konsidera, mais sira dehan susar atu muda, bainhira partidu ida la manán maioria absoluta,” reprezentante AMN, Miguel Monsíl hateten.

Tuir Miguel Monsíl, razaun ida ne’e nu’udár meius ida de’it, atu kari rai-rahun bá povu. Loloos, kuandu partidu hothotu ne’ebé asentu iha parlamentár, iha hanoin atu muda, maka buat ne’e fasil tebes atu muda. Mais tanba hothotu hakarak uza ida ne’e sai nu’udár matéria kampaña para tinan oin sira kontinua bá bosok, entaun, sira konsidera de’it ida ne’e no AMN akompaña sira-nia konsiderasaun ne’e to’o iha ne’ebé.

Advertisement

Iha parte segundu, deputadu sira fó razaun katak, loloos tenke fó sala bá Governu, kuandu alokasaun OJE la maka’as bá setór estratéjiku. Tuir Miguel Monsíl, deputadu sira haluha aan. Loos duni katak, programa orsamentál ne’e, Governu maka deside. Maibé, atu aprova ka la aprova iha Uma-fukun Parlamentu Nasionál nia kompeténsia konstitusionál.

Iha semana hirak liubá kotuk no ohin mós deputadu sira dehan katak, governu hola karreta barak liután bá kargu xefia sira, mais manifestante AMN la protesta tanba sá mak protesta de’it mak parlamentu.

“Ita dehan katak, loloos, imi tenke halo imi nia funsaun ida checking balance ho di’ak. Atu kontrola governu ida-idak iha kada periúdu, labele gasta osan arbiru. Sé gasta osan hosi fundu mina-rai karik, bá setór-setór ne’ebé mak estratéjiku. Setór-setór ne’ebé mak benefisia direta bá povu. Setór sira ne’ebé mak bá bem estár komún povu nian. Loos duni katak, la’ós sira mak halo, maibé sira mak aseita, sira mak aprova. Nein halo alterasaun buat ruma iha ne’ebá,” nia subliña.

Deputadu sira la seita mós ho AMN nia pozisaun kona-bá hapara tradisaun sosa no leilaun karreta luxu. Sira nafatin ho sira-nia argumentu ida de’it, katak uza bá halo fiskalizasaun. AMN konkorda kuandu karreta sira ne’e bá uza iha karreta operasionál, mais la konkorda bainhira fó karreta ida bá membru PN maibé ikus mai nia uzu hanesan privadu tiha fali.

Durante diálogu, deputadu sira mós la konkorda ho AMN nia proposta alterasaun bá Lei númeru 1/2006, em-partikular artigu 5, ko’alia kona-bá Restrisoins, bandu metru 100. Sira ko’alia barak loos kona-bá demokrasia, mais sira haluha tiha katak, esénsia hosi demonstrasaun ne’e maka atu sateia órgaun estadu ida.

Advertisement

AMN Kontinua Ezije PN Liuhosi Demonstrasaun

Reprezentante AMN, Miguel Monsíl. Foto/Elio dos Santos da Costa

Maske PPN Aniceto Guterres ho lider bankada parlamentár sira la konkorda ona ho proposta sira hosi reprezentante manifestante sira AMN nian, maibé, uainhira fila, AMN sei mobiliza liután universitáriu sira hotu, atu kontinua ezije bá deputadu sira iha PN, liuhosi asaun demonstrasaun to’o altera proposta hirak ne’e.

Miguel Monsíl esplika, AMN ninia objetivu iha rua. Ida mak politikamente kontra direta parlamentu nasionál, no ida seluk maka, uza dalan ninin, uza palku, sai meius edukasaun polítika bá povu.

“Hahú ohin bá oin, povu ida ne’e hahú kestiona ona, sira Deputadu na’in-65 iha PN reprezenta ita povu  ka, reprezenta sé. Ita fiar katak, uainhira ema ida hahú ona kestiona buat ida, maka nia sei buka tuir atu hetan verdade ne’e,” Miguel Monsíl, afirma.

Reprezentante manifestante AMN ne’e informa liután, bá oin sidadaun sé de’it iha munisípiu ne’ebé mak kuandu presiza AMN nia prezensa  atu halo diskusaun ho sira kona-bá sasán sira ne’e, AMN nia ema sei prontu atu bá.

AMN sei nafatin reziste iha kampus oin, to’o fulan-rua karta avizu préviu remata. Sé iha dinámika ruma, AMN sei fó sai fali bá públiku, liuhosi komunikadu imprensa.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Paspor Timor Leste Terkuat ke-Empat di ASEAN

Published

on

Hatutan.com, (28 Maret 2024), Dili Indeks kekuatan paspor 2024 yang dirilis Henley Passport Index memposisikan paspor Timor Leste atau Republik Demokratik Timor Leste (RDTL) lebih kuat ke-empat di ASEAN dan bertengger di posisi ke-56 perigkat dunia, unggul 10 peringkat dari Indonesia.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Xanana Halo Hela Avaliasaun bá Membru Governu Sira

Published

on

Hatutan.com, (28 Marsu 2024), DíliPrimeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, halo hela avaliasaun bá membru Governu hotu hodi haree dezempeñu servisu membru Governu ida-idak nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Aprova Estensaun Projetu Estrada Baucau-Viqueque ho Nia Adisionál

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli—IX Governu Konstitusionál liuhosi reuniaun Konsellu Ministru iha Palásiu Governu, Kuarta (27/03/2024), aprova adendas kontratu projetu  tolu  ne’ebé aprezenta hosi Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending