Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

RENETIL “Hakas-an” Tulun Estadu Iha Dezenvolvimentu Nasionál

Published

on

Hatutan.com, (02 Dezembru 2022), Díli—Resistência Nasionál dos Estudantes de Timor-Leste (RENETIL), hanesan organizasaun rezisténsia ne’ebé nafatin iha papél importante atu kontinua tulun Estadu no Governu hodi luta ba dezenvolvimentu nasionál liuliu lori libertasaun ba povu hosi ki’ak no mukit.

Kongresu RENETIL ba dala-ualu ne’ebé hala’o iha Centro Convenções Díli (CCD), Sesta (02/12/2022).

Prezidente Conselho Centrál RENETIL (CCR) Carlos da Silva Lopes “Saky”  hateten iha kongresu ba dala-ualu ne’ebé hala’o iha Centro Convenções Díli (CCD) ho tema jeral: “Hametin RENETIL hodi kontribui ba hametin Estadu”.

Lee Mós: Kazu Osan, RENETIL Lamenta Intervensaun Vise-Ministru José Edmundo ho Vise-Ministru António Armindo

“RENETIL hanesan organizasaun ami sempre halo intervensaun públiku, halo komunikasaun ho Prezidente Repúblika,  Primeiru-Ministru, Prezidente Parlamentu Nasionál inklui membru governu atu bele hato’o preokupasaun saida mak ita nia povu enfrenta hodi rezolve problema sira ne’ebé iha atu hametin Estadu ba povu nia moris di’ak,” Carlos da Silva Lopes “saky” hateten, Sesta (02/12/2022).

Advertisement

RENETIL haree katak, Timor Leste ohin loron buat barak mak seidauk la’o ho di’ak, instituisaun sira Estadu no governu nian barak seidauk la’o ho di’ak buat barak sei frázil, Estadu no governu seidauk konsolidadu didi’ak, seidauk metin didi’ak tanba ne’e RENETIL hanesan organizasaun apartidáriu ida iha responsabilidade atu tulun hametin Estadu ida ne’e liu hosi partidu polítiku sira ne’ebé membru  sira espalla ba.

Timor Leste hanesan nasaun demokratiku ho multiparializmu tanba ne’e hotu-hotu tenke iha konsesu oinsa konsolida forsa ho vizaun ida estadista atu servi povu.

Prezidente Conselho Centrál RENETIL (CCR) Carlos da Silva Lopes “Saky”.

Hanoin sira ne’ebé diferente tau ses tiha tanba ida ne’e mak povu presiza, Estadu presiza tanba diferénsa ideia ne’e iha país sira adopta demokrásia normal maibé mínimu tenke iha diálogu, no Komunikasaun atu halo debate kona-ba asuntu sira liga ho povu nia moris, labele ida-idak mai defini dehan interesse estadu mak ida ne’e depois seluk mai latuir ideia ne’ebé iha tamba laiha konsensus.

Se interesse nasionál mak hamutuk no konsensu ho vizaun ida ba povu nia moris diak, entaun hotu-hotu tenke hamutuk defende interesse ida ne’e, labele iha balun defende no balun kontra.

Liga ho situasaun ne’e, prosesu dezenvolvimentu iha Timor Leste bslun komesa la’o diak ona maibé balun sei presija hotu-hotu nua kontribuisaun. Renetil hanesan mós organizasaun ida ne’ebé halo nia funsaun kontrolu sosiál, bainhira iha buat balun ne’ebé lao lalos, Renetil sei koalia sai ba públiku atu hotu-hotu hamutuk buka solusaun ba povu nia moris.

“Ih estrada barak seidauk diak, bee moos iha aldeia balun seidauk iha. Ne’e mak realidade no problema ne’ebé hotu-hotu tenke hamutuk atu buka solusaun. Tinan 20 ona ita ukun an, Estadu no governu tenke lori dezenvolvimentu ba too iha kraik, no planu ba dezenvolvimentu tenke rona mós husi povu iha kraik, rona mós sira tamba sira mak hatene liu sira nia kondisaun no realidade moris ne’ebé iha,” nia subliña.

Advertisement

Labele halo deit planu dezenvolvimentu ida iha nivel leten, depois lori ba obriga povu iha kraik, tamba dalaruma planu sira nivel altu nian la kondis ho realidade ne’ebé povu rasik hasoru.

Kongresu RENETIL ba dala-ualu ne’ebé hala’o iha Centro Convenções Díli (CCD), Sesta (02/12/2022).

Entretantu, Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres hateten RENETIL hola duni papel ida importante tebes no kontribui ba luta ba libertasaun patria. Hahu husi restaursaun Indepedénsia, RENETIL tama iha faze luta foun, ho dimensaun seluk no ho prosesu ida ne’ebé kompleksu.

Ida ne’e mak faze dezenvolvimentu iha aspetu hotu-hotu hodi kombate kiak no mukit hodi liberta povu ba moris diak.

“Tinan 20 hafoin restaurasaun independênsia, ita nia Estadu Repúblika Demokrátika Timor Leste, kontinua hadoru dezafiu boot oin-oin, no dezafiu sira ne’e sei boot liutan uainhira ita hare ba situasaun no tendênsia mundu globál tamba ne’e há’u apela ba kuadru no membru RENETIL sira hotu atu hatudu sensibilidade hodi kkontribuinafatin no kontribui diak liutan, hodi hasoru dezafiu sira ne’ebé estadu hasoru tamba ne’e mis RENETIL nia dever no responsabilidade nudar sidadaun atu kontribui,” Aniceto Guterres hateten.

RENETIL nu’udár organizasaun apartidáriu, nia membru sira presiza halo polítika ho kualidade patriótika, no membru ida bainhira halo opsaun polítika partidária, bele kontribui di’ak liutan ba partidu polítiku ne’ebé nia pertense, hodi hametin Estadu no konkretiza libetasaun ba povu.

Ho ida ne’e maka  RENETIL halo nia kongresu ba tinan haat dala ida hodi define planu, programa no estratejia sira atu bele kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

KSTL Ejize Governu Aprova Dekretu Lei Traballu ho Saláriu Mínimu $150 to’o $164

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli—Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) ejize bá IX Governu atu halo aprovasaun bá Dekretu Lei Traballu ho saláriu mínimu nasionál hahú hosi $164 tun to’o $150, liu hosi konferénsia imprensa iha sede KSTL Bemori, Kuarta (17/04/2024).

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

CI ho ABC-ID Lansa Matadalan Jornalizmu Inkluzivu

Published

on

Hatutan.cm, (16 Abríl 2024), Díli—Conselho de Imprensa (CI) servisu hamutuk ho Australia Broadcasting Coorporation-International Development (ABC-ID) hala’o lansamentu bá Matadalan Jornalízmu Inkluzivu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Projetu Reabilitasaun Estrada iha Díli Laran “La Obedese” bá Prinsípiu Transparénsia

Published

on

Hatutan.com, (16 Abríl 2024), Díli– Iha Rejime Jurídiku Aprovizionamentu (RJA) fó sentidu katak  projetu fíziku (projetu ho karater emerjénsia ka karater normal)  ne’ebé iha implikasaun bá Orsamentu Estadu nian tenke tane as no garante prinsípiu transparénsia.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending