Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Monitorizasaun CI Iha Pre-Kampaña Eleisaun Parlamentár: GMN TV Komete Infrasaun Étika Barak Liu

Published

on

Hatutan.com, (10 Maiu 2023), Díli—Rezultadu monitorizasaun no análize Conselho de Imprensa de Timor-Leste bá órgaun komunikasaun sosiál ne’ebé rejista iha baze dadus Conselho de Imprensa nian iha primeiru trimestre, Janeiru-Marsu 2023, hatudu kanál mídia Grupo Média Nacional Televizaun (GMN TV) komete infrasaun kódigu étika barak liu kompara ho mídia nasionál sira seluk.

Jornalista Emerenciana de Jesus Martins, reprezenta GMN TV hodi simu rezultadu observasaun no analiza produtu jornalistiku Pre-Kampaña Eleisaun Parlamentár,  hosi diretór Analiza Média Conselho Imprensa (CI), Alberico da Costa Junior, iha salaun CI, Kuarta (10/05/2023).

Análize no monitorizasaun Conselho de Imprensa nian ne’ebé fó  sai liuhosi Diretór Diresaun  Dezenvolvimentu, Analiza no Monitorizasaun (DDAM), Alberico Junior, liuhosi  enkontru editoriál iha salaun Conselho de Imprensa, Díli, Kuarta (10/5/2023), hatudu katak órgaun ka meiu komunikasaun sosiál 13 ne’ebé rejistu iha Conselho de Imprensa, GMN TV komete infrasaun étika hamutuk sia (9) no durante halo kobertura iha ámbitu konsolidasaun partidu polítiku sira nian, GMN TV fó espasu barak liubá partidu CNRT no prezidente partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão.

Rezultadu monitorizasaun no análiza ne’e aprezenta hosi Diresaun Analize Media iha salaun Conselho Imprensa (CI) liu hosi enkontru editoriál no marka prezensa hosi reprezentante média nasionál sira iha Timor Leste no reprezentante hosi media GMN TV.

Iha tabela no gráfiku ne’ebé aprezenta hosi Conselho de Imprensa hatudu katak GMN TV komete infrasaun étika barak liu hamutuk sia (9) duke mídia sira seluk. Enkuantu, the Oekusi Post (TOP) mak kanál mídia ne’ebé komete infrasaun étika iha pozisaun  segundu ho kuantidade infrasaun neen (6), jornál Timor Post komete infrasaun étika ho kuantidade lima (5), Jornál Independente komete infrasaun étika tolu (3) no mídia sira seluk komete infrasaun balun rua (2) no balun ida (1).

Advertisement

Tabela kanál mídia sira ne’ebé kompete infrasaun étika ho nia kuantidade

Mídia

Total

1

Advertisement

The Oekuse Post

6

2

Neon Metin.info

1

Advertisement

3

Streaming SM News

2

4

Jornal Timor Post

Advertisement

5

5

Jornál STL

2

6

Advertisement

Loluwari.Com

1

7

Jornál Independente

3

Advertisement

8

Hatutan.com

1

9

Jornal Dili Post

Advertisement

1

10

G-RTV News

2

11

Advertisement

RTTL, E.P

2

13

GMN.TV

9

Advertisement

Tuir Monitorizasaun no Análize Conselho de Imprensa nian ne’e hatudu mós katak mídia sira-ne’e barak liu komete infrasaun kódigu étika pontu 6 kona-bá kobre parte hotu (cover both side). 

Kode étika Jornalístika pontu 6 hateten, jornalista timoroan hotu hala’o nia knar Jornalístika tenke halo konfirmasaun, verifika informasaun hot-hotu  ne’ebé simu molok atu publika, rekoñese informasaun sira ne’ebé sala hafoin publikasaun no hadi’a lalais kedas, respeita sidadaun nia direitu atu hatán.    

Mídia sira-ne’e mós komete infrasaun étika Jornalístika pontu 2  (la hato’o faktu ho loloos no hatama opiniaun iha notísia laran).

Iha kódigu  étika jornalista pontu 2 hateten jornalista timoroan hotu hala’o knar Jornalístika nian tenke fó hatene ho faktu sira ho rigor, ezatidaun, onestidade, independénsia no klarifika loloos diferensa entre notísia no opiniaun.

 

Conselho de Imprensa mós koloka infrasaun étika Jornalístika tuir tipu mídia ida-idak nian hanesan, mídia online komete infrasaun étika Jornalístika  ho kuantidade 13, jornál sira komete infrasaun étika ho kuantidade 10 no mídia eletróniku (tv ho rádiu) komete infrasaun étika Jornalístika hamutuk 14.

Advertisement

Tabela no Grafiku Totál Notisia Pre-Kampaña Eleisaun Parlamentár (Konsolidasaun ParPol) iha GMN TV Programa “JORNAL NASIONAL KALAN”

 

 

  • Tabela No Grafiku Totál Minutu Notisia Pre-Kampaña Eleisaun Parlamentár Iha GMN TV Ba Programa “JORNAL NASIONAL KALAN”

Monitorizasaun Notísia Pre-Kampaña Eleisaun Parlamentar 2023 iha RTTL E.P. Programa “GAZETA AS 24”

Tabela No Gráfiku Totál Notísia Pre-Kampaña Eleisaun Parlamentár Iha RTTL E.P.

Advertisement

Tabela no Grafiku Totál Minutu Notísia RTTL,E.P Ba Partidu Polítiku Iha Pre-Kampaña

Tabela no Gráfiku Totál Monitorizasaun Programa Notísia “REPORTAJEN NASIONAL ESPESIAL” TVE TIMOR Iha Pre-Kampaña Eleisaun Parlamentár 2023

Tabela No Gráfiku Totál Minutu Programa Notisia “REPORTAJEN NASIONAL ESPESIAL” TVE TIMOR Iha Pre-Kampaña Eleisaun Parlamentar 2023

Tabela no grafiku númeru notísia kona-ba atividade partidu polítika Pre-Kampaña Eleitorál

  • The Oe-Kuse Post

 Numeru

Partidu Politiku

Advertisement

Total

1

CNRT

17

2

Advertisement

PLP

1

3

FRETILIN

1

Advertisement

 

  • Jornál Timor-Post

Numeru

Partidu Politiku

Total

1

CNRT

Advertisement

6

2

UDT

1

3

Advertisement

PLP

3

4

PUDD

1

Advertisement

5

PVT

1

6

KHUNTO

Advertisement

3

7

FRETILIN

4

 

Advertisement
  • Ajénsia Notisioza Tatoli I.P

Numeru

Partidu Politiku

Total

1

PVT

1

Advertisement

2

FRETILIN

2

3

CNRT

Advertisement

1

4

PLP

2

 

Advertisement
  • Suara Timor Lorosa’e (STL-Online)

Numeru

Partidu Politiku

Total

1

CNRT

6

Advertisement

2

FRETILIN

4

  • Reportajen Direita SM News.Com

Numeru

Partidu Politiku

Total

Advertisement

1

CNRT

31

2

KHUNTO

Advertisement

2

3

FRETILIN

3

4

Advertisement

PD

2

5

PLP

2

Advertisement

6

PUDD

1

 

  • Loluwari. Com

Numeru

Partidu Politiku

Advertisement

Total

1

KHUNTO

3

2

Advertisement

FRETILIN

0

3

CNRT

0

Advertisement

 

  • STL Online

 

  • Jornál Nacional Diário

Numeru

Partidu Politiku

Total

1

CNRT

Advertisement

7

2

FRETILIN

0

3

Advertisement

PLP

0

 

  • Jornál Dili Post

Numeru

Partidu Politiku

Total

Advertisement

1

FRETILIN

3

2

CNRT

Advertisement

2

3

PLP

0

 

Advertisement
  • Jornál Independente

Numeru

Partidu Politiku

Total

1

CNRT

6

Advertisement

2

PD

1

3

FRETILIN

Advertisement

1

  • Timor-Post Online

Numeru

Partidu Politiku

Total

1

CNRT

Advertisement

1

2

FRETILIN

1

3

Advertisement

PVT

1

 

  • Hatutan.com

Numeru

Partidu Politiku

Total

Advertisement

1

FRETILIN

4

2

PLP

Advertisement

2

 

  • Naunil Media Online

Numeru

Partidu Politiku

Total

1

Advertisement

CNRT

2

2

ASDT

1

Advertisement

 

  • SM News Online

Numeru

Partidu Politiku

Total

1

CNRT

Advertisement

2

2

FRETILIN

0

3

Advertisement

PLP

0

Rezultadu análize kualitativu infrasaun étika ne’ebé meiu komunikasaun sosiál sira mak hanesan tuir mai ne’e:

  • GMN TV

*GMN TV, Domingu 23 Janeiru 2023

*Típu Notísia: Straight News

GMN TV,  Edisaun 23 Janeiru 2023, ho títulu “Prezidente Partidu CNRT Konsidera Ema Ne’ebé Kontra Povu Nia Sakrifisiu Durante Tinan Rua Nulu Resin-Haat Ne’e Traidor”. Tuir CI nia análize, notísia la tuir rekizitu notísia, prinsípiu jornalizmu no Kódigu Étika Jornalístiku tamba kontein ho hate speech (diskursu ódiu) iha ne’ebé Redasaun GMN TV tranzmite no sita momos deklarasaun fonte nian liga bá iha etnia no inerente ema seluk nian. Fonte iha notísia ne’e mak Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão. Deklarasaun fonte nian ne’ebé sitadu nu’udar hate speech mak, “Agora ho Mari (Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN) ha’u sei la kaer liman, ha’u bolu nia traidor tanba iha sira-nia governu asina akordu ida ho Austrália simu osan barak, para labele ko’alia kona-bá fronteira durante tinan lima nulu (50). Ha’u book tun book sa’e la konsege, bá tiha governu maka komesa dudu dudu dudu, Governu FRETILIN Primeiru Ministru Arabe oan ne’e asina tia maka haruka ba Nova Iorke Sekretáriu Jerál ONU atu asina, mai fali haruka nia ema beik teen boot sira iha CCF2000 ne’e haruka vota kontra, ida kontra soberania nasionál. Tanba ne’e atu Papa ka atu Kardeál fali dehan ba hasoru ha’u sei la hasoru.” Notísia nian link mak ne’e: https://youtu.be/0h68Qi7BbSs .

Advertisement

Deklarasaun Prezidente Partidu CNRT nian ne’e hato’o iha atividade konsolidasaun polítika iha Suku Oeleu, Munisípiu Bobonaro. CI haree katak títulu notísia ne’e mós provokativu tamba tau kedas liafuan sira provokativu iha fraze títulu notísia (haree títulu notísia, ezemplu traidór). Seluk fali mak liafuan insultu mosu mós iha sitasaun notísia nian, liafuan ka fraze ne’e mak, “ema beik teen boot sira iha CCF 2000 ne’e haruka vota kontra, ida kontra soberania nasionál. Aléinde ida-ne’e, CI mós haree katak notísia ne’e la balansu tamba la halo konfirmasaun ho Partidu Fretilin, liuliu Sekretáriu Jerál Mari Alkatiri atu fó nia resposta, maibé ida-ne’e la akontese.

Bazeia bá monitorizasaun CI nian, notísia ne’e nu’udar atividade polítika partidu CNRT nian, maibé Redasaun GMN TV tau hanesan headline news Jornál Nasionál kalan. Bainhira haree valór notísia, notísia ne’e laiha valór importánsia bá povu tamba ninia konteúdu propaganda polítika, maske iha valór notísia seluk hanesan proeminénsia tamba Sr. Xanana nu’udar lider nasionál, maibé iha parte seluk nia mós nu’udar prezidente partidu CNRT. Bazeia ba monitorizasaun ne’ebé CI halo, kanál mídia seluk mós publika notísia hanesan, kanál mídia ne’e mak Timor Post no the Oekusi Post (TOP), maibé sira ko’a-sai tiha liafuan arabi no beik ten. Link husi notisia ne’e mak: https://timorpost.com/munisipiu/bobonaro-munisipiu/tp-29116/xanana-konsidera-alkatiri-traidor-ba-soberania-nasional/, https://www.oekusipost.com/politika/1565-vonta-kontra-fm-xanana-hanaran-alkatiri-nu-udar-traidor-soberanea .

Tuir loloos notísia kona-ba konsolidasaun partidu polítiku nian pre-eleisaun tenke tau parte ikus iha notísia nian (berita ringan). Notísia sira relasiona ho atividade partidu polítiku nian, GMN TV iha nia espasu Jornál Nasionál GMN TV nian iha mós espasu komersiál ne’ebé ho kedas ninia disclaimer, entaun bele tau iha ne’e hodi evita impresaun kona-bá mídia halo promosaun ba partidu polítiku sira nia atividade pre-eleisaun.

Bazeia bá rezultadu monitorizasaun CI nian, konfirmasaun husi Redasaun GMN TV foin halo iha Tersa-feira (24/1) ho Adjuntu Sekretáriu Jerál Fretilin, Antoninho Bianco, maibé la’ós ho Marí Alkatiri. Narrativa sitasaun fonte nian mak “deklarasaun Prezidente Partidu CNRT Kay Rala Xanana Gusmão nian ne’e la iha fatin, ne’e la loos. Ami vota ne’e la’ós fronteira , ne’e, ami vota kontra aneksu B tratadu ne’e rasik, dokumentu rua ne’e mai separadu ami nia pozisaun dokumentu fronteira ne’e buat ida, kona-ba fahe rikusoin ne’e labele. FRETILIN nia prinsípiu maka la fahe rikusoin ho rai seluk. Ha’u hanoin liafuan ida traidór ne’e laloos, tuir loos maun (Xanana Gusmão) tenke husu hatene katak se loos maka traidór.”

Tuir prinsípiu jornalizmu, notísia ida konsidera balansu bainhira konfirmasaun bá parte seluk ne’e halo iha tempu hanesan (dalam waktu yang sama) no labele hein konfirmasaun ne’e halo bainhira notísia ne’e publika ona. Ida-ne’e halo atu evita konkluzaun sedu husi públiku tamba dala barak audiénsia lee de’it mak notísia ninia títulu no la lee notísia ne’e nia konteúdu tomak hodi halo konkluzaun sujetivu.

Advertisement

Bazeia rezultadu monitorizasaun no análize ne’e, CI konklui katak Redasaun GMN TV viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la halo konfirmasaun antes ho parte sira ne’ebé sai sujetu bá notísia ne’e no viola mós Kódigu Étika Pontu 7 tamba publika liafuan sira diskriminatóriu ne’ebé temi rasa no etnia ema nian iha notísia laran.

 

*GMN TV, Segunda 16 Janeiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

GMN TV,  Edisaun 16 Janeiru 2023, ho títulu “Lider Nasionál Xanana Gusmão Deklara Sei La Kaer Liman Ho Ema Ne’ebé La Defende Interese Nasionál”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e la kontein ho hate speech (diskursu odiu) tamba laiha faktu iha sitasaun fonte nian ne’ebé liga ba etnia, relijiaun, inerente, no rejiaun ema ka parte ne’ebé sai sujetu ba notisia ne’e. Buat ne’ebé CI haree iha ne’e mak kestaun étika – iha infrasaun étika ne’ebé Redasaun GMN TV komete tamba laiha konfirmasaun Partidu Fretilin kona-ba deklarasaun polítika kroat ne’ebé Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão hato’o iha konsilidasaun polítika partidu nian iha RAEOA-Ambeno.

Advertisement

CI mós haree katak notísia ne’e mós halo julgamentu (trial by the press) hasoru entidade ne’ebé temi iha notísia laran no la tane-aas peace journalism (jornalizmu bá dame) tamba publika momos sitasaun sira akuzativu fonte nian.

Narativa sitasaun akuzativu fonte nian ne’e mak, “Ha’u respeita FRETILIN maibé ha’u sei la kaer liman ho FRETILIN sira ne’ebé 2000, la koñese tan FRETILIN maibé la defende rai ida ne’e nia interese lolo liman fali bá ema seluk hodi tau osan. Tanba ne’e FRETILIN sira iha kraik ne’eba ha’u kaer liman, maibé ulun foer sira iha BP tuju (7) ne’ebá ha’u sei la kaer liman.”  Link ba notísia ne’e maka : https://youtu.be/ZAO7Vq8I26M. Narativa fraze ulun foer sira iha BP tuju (7) ne’e nu’udar deklarasaun akuzativu ne’ebé difisil atu prova, entau presiza halo konfirmasaun atu halo  notísia ne’e balánsu.

Bazeia bá rezultadu monitorizasaun ne’e mós, CI haree katak notísia ne’e nia konteúdu kona-bá programa konsolidasaun polítika Partidu CNRT nian iha báze, maibé Redasaun GMN TV tau fali iha espasu telejornál nian, enkuantu notísia seluk ne’ebé iha ligasaun iha direitu ema nian, tau fali iha espasu komersiál. Tuir loloos, programa polítika partidu nian tau iha espasu komersiál tamba GMN TV iha espasu bá ida-ne’e ho ninia disclaimer klaru, nune’e bele evita impresaun (kesan) ne’ebé dehan mídia halo promosaun bá atividade partidu polítku sira nian.

*GMN TV, Domingu 15 Janeiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Advertisement

GMN TV,  Edisaun 15 Janeiru 2023, ho títulu “Lider Nasionál Kay Rala Xanana Gusmão Vizita Komunidade Ne’ebé Afetadu Husi Inundasaun Iha RAEOA.” Tuir CI nia análize, notísia ne’e la tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun GMN TV la halo konfirmasaun ho parte ne’ebé sai sujetu bá notisia ne’e.

CI haree katak títulu notísia ne’e di’ak, maibé notísia nia narativa iha lead mak akuzativu, maske ida-ne’e nu’udar faktu tamba GMN TV kongese entrevista komunidade afetadu balu, maibé bainhira laiha konfirmasaun ho parte ne’ebé temi iha notísia ne’e sei hamosu multi interpretasaun ne’ebé diirije bá konkluzasaun sujetivu husi públiku.

Narativa akuzativu notísia ne’e lead ne’e mak “inundasaun ne’ebé foin lalais akontese iha Aldeia Noininen,Ssuku Kuña, Postu Administrativu Pante Makasar ,to’o oras ne’e seidauk hetan intervensaun husi parte autoridade Rejiaun Administrativa Espesial Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), tanba ne’e lider nasionál Kay Rala Xanana Gusmão tuun direta hodi halo observasaun bá komunidade ne’ebé maka sai vitíma bá inundasaun ne’e. Inundasaun ne’e akontese tanba barajen mota Tono kotu, komunidade husi uma hetan inudasaun ne’e sente triste tanba to’o agora parte autoridade seidauk halo intervensaun.”

Tuir loloos, GMN TV halo konfirmasaun ho parte autoridade RAEOA atu fó resposta hodi halo notísia ne’e balánsu tuir prinsípiu jornalizmu cover both sides no Kódigu Étika Jornalístika Pontu 6. Aleinde ida-ne’e, konfirmasaun ne’e mós atu hatene faktu loloos no verasidade husi notísia ne’e hodi evita konkluzaun sujetivu husi públiku, maibe ida-ne’e la akontese. Tanba ne’e, CI konsidera Redasaun GMN TV viola Kódigu Étika Pontu 5 no Pontu 6 tamba halo akuzasaun (trial by the press) no la halo konfirmasaun ho parte autoridade lokál RAEOA nian.

 

Advertisement

*GMN TV, Kuarta 11 Janeiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

GMN TV,  Edisaun 11 Janeiru 2023, ho títulu “Suspeitu Kazu Ponte Bj Habibie Detein Ona Iha Sela Polísia” .” Tuir CI nia análize, notisia ne’e nia estrutura hakerek nian no fraze sira iha Konteúdu notisia ne’e di’ak, maibe Redasaun GMN TV uza liafuan la tuir ninia “diksi”, entau halo notisia ne’e sai mislead no implika ba signfikadu loloos husi akontismentu ne’ebé kanál mídia ne’e publika. Ezemple fraze ne’ebé liafuan ne’ebé GMN TV uza sala, “Kapturasaun ba suspeitu OCX ne’e ligasaun ho kazu omesidu iha ponte BJ Habibie ne’ebé akontese iha sabadu loron 7 fulan Janeiru mais ou menus tuku 9 kalan”.

CI haree katak Redasaun GMN la hato’o faktu loloos tanba temi kazu omesidu no faktu loloos mak kazu tentativa omesidu, la’ós omesidu tanba vitima ba kazu ne’e sofre kanek todan no la mate. Tanba ne’e, CI konsidera Redasaun GMN TV viola Kódigu Étika Jornalístika Pontu 2, tanba la hato’o faktu sira no verasidade ho loloos ina notísia laran. 

 

Advertisement

*GMN TV, 22 Fevereiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Notisia  GMN TV, Edisaun 22 Fevereiru 2023, ho títulu “Kazu buska Rezidénsia LM, Xefe Estadu Ameasa Primeiru Taur Matan Ruak atu Ezonera Diretór Servisu Nasionál Investigasaun”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu nian cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun GMN TV la halo konfirmasaun ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta kona-ba deklarasaun Primeriu Ministru Taur Matan Ruak nian iha Aeroportu Internasionál Nicolao Lobato ne’ebé dehan Prezidente Horta ameasa nia atu ezonera diretór SNI husi nia kargu relasiona ho buska no aprensaun iha LM nia rezidénsia iha Loes-Maubara.

Faktu deklarativa ne’e mós mosu iha lead no sitasaun fonte nian iha notisia laran. Notísia nia lead mak, “relasiona ho ekipa konjunta ne’ebé halo buska ba rezidensia LM iha Loes munisipiu Liquisa, Primeru Ministru Taur Matan Ruak hetan orientasaun husi Prezidente Repúblika atu ezonera diretór Servisu Nacional Investigasaun. Uainhira Primeiru Ministru la ezonera diretór SNI husi nia kargu, xefe estadu sei halo denunsia ba públiku no hapara enkontru mensál ho Primeiru Ministru.” CI haree katak lead notisia ne’e di’ak tamba nu’udar súmariu husi faktu sira ne’ebé fonte hato’o sitasaun ka kutipan notisia nian. Link notísia: https://www.youtube.com/live/3AdoL1TTPZM?feature=share .

Enkuantu sitasaun fonte nian iha notisia ne’e mak, “Audiu PM “Kazu ida Loes, ha’u viajen husi Cambera mai Darwin, ha’u iha aviaun laran sr ministru Fidelis telefone ba ha’u dehan Prezidente da Repúblika preukadu loos tanba SNI ba atu revista sr. Longuinhos nia uma, tanba ne’e husu ba Primeiru Ministru hasai diretór SNI nian, se la hasai prezidente halo buat rua, denunsia ba publiku ida seluk hapara enkontru semanál ho Primeiru Ministru” .

Advertisement

CI haree katak deklarasaun PM TMR nian iha sitasaun ka kutipan notisia nian ne’e nu’udar faktu deklarativu no nu’udar verasidade parsiál (kebenaran sepihak) husi parte ida deit iha notisia laran tamba laiha konfirmasaun parte ne’ebé sai sujetu ba notisia ne’e.  Notisia ne’e mós seidauk to’o iha verasidade no faktu jornalizmu loloos tamba laiha forma evidénsia ida-ne’ebé hatudu katak prezidente repúblika ko’alia duni narativa sira ne’ebé PM TMR hato’o iha aeroportu, entau notisia ne’e husi hela multi-interpretasaun (multi-tafsir) ba públiku.

Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun GMN TV viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la halo konfirmasaun ho parte ne’ebé sai sujetu ba notísia ne’e hodi hatene verasidade husi asuntu ne’ebé Redasaun GMN TV publika liuhusi nia notísia.

 

*GMN TV 20 Fevereiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Advertisement

Notisia  GMN TV, Edisaun 20 Fevereiru 2023, ho títulu Governu Timor-Leste sei Bankarota Bainhira Kontinua Deve Osan Husi Nasaun Seluk”. Tuir CI nia análize, notísia ne’e mislead (menyesatkan) tamba títulu notisia nian la han-malu ho sitasaun ka kutipan notisia nian – laiha ligasaun ba malu. Narativa ka fraze lead notisian nian la reflete fakta deklarativu sira iha sitasaun laran. Títulu ho lead ko’alia kona-ba Governu deve osan husi nasaun seluk, maibé sitasaun fonte nian ko’alia kona-ba subsidiu oioin ne’ebé Governu oferese ba sidadaun sira. Sitasaun fonte nian mak, “kualker kintu kantu ida governu halo subsidiu, ida ne’e ha’u haree hanesan labarik ida tanis ita fó satu dolar dua dolar par sira labele tanis, maibé sira sei tanis bebeik inan aman iha osan fó nafatin ka lae? Notísia nia link: https://www.youtube.com/live/Qpn4yM16XIE?feature=share

Enkuantu notísia nia lead dehan, “maske kada tinan governu diskute no aprova orsamentu jerál estadu ho montante boot maibé realidade governu kontinua deve osan husi nasaun seluk, nune’e tuir ekonomista Pedro Ximenes sei halo Timor-Leste sai nasaun kiak husi deve refere sai tusan ba jerasaun tuir mai.” CI haree katak lead ne’e nu’udar jornalista nia oberservasaun kona-ba situasaun ekonómiku Timor-Leste nian dadauk ne’e tuir faktu no realidade ne’ebé iha, maibé nafatin sees husi faktu deklarativu husi fonte  nia sitasaun, entaun ida-ne’e sei halo haree-na’in ka públiku konfundu ho notisia ne’e no kestiona notísia ne’e nia konteúdu no nia verasidade katak fonte ko’alia duni hanesan temi iha títulu no lead notísia nian ka lae?. CI haree katak fonte nian la temi narativa ka fraze ne’ebé dehan“Timor-Leste sai nasaun kiak husi deve refere sai tusan ba jerasaun tuir mai iha ninia sitasaun.” Tuir CI, fraze ka narativa  ida-ne’e nu’udar jornalista ka editór ninia opiniaun rasik tamba la’ós mai husi fonte ne’ebé notisia ne’e sita.

Nune’e mós ending (background) notísia nian. Background notisia nian refleta duni narativa sira iha notísia nia títlu no lead, maibé la reflete sitasaun iha notísia laran. Notítisia nia background mak, “tuir dadus ne’ebé GMN asesu husi pájina Ministério Finansas tinan 2020 Timor-Leste deve osan tokon atus rua sanulu resin ualu, tinan 2021 tokon hitu nulu, no tinan 2022 tokon atus hitu tolu nulu resin ida, lima husi ADB Banku Mundiál ho JICA.”  Ho ida-ne’e, CI konklui katan GMN TV viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba la hato’o faktu ho loloos no rigór iha notísia laran nomós la distingi entre faktu no opiniaun iha notísia laran.

 

*GMN TV, 24 Fevereiru 2023

Advertisement

*Típu Notisia: Straight News

Notisia  GMN TV, Edisaun 24 Fevereiru 2023, ho títulu “Deskonfia Konselleiru Másimu Partidu KHUNTO Uza Osan Subvensaun Públika Hodi Aluga Nia Uma Privadu Rasik.”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu nian cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun GMN TV la halo konfirmasaun ho parte Konselleru Másimu Partidu Khunto ne’ebé hetan akuzasaun direta husi Sekertáriu Jerál Partidu Khunto, José Agustinho da Silva liuhusi Jornál Nacionál GMN TV nian ne’ebé temi iha notisia ne’e nia títulu. Deklarasaun akuzativu fonte nian ne’e mós enfatiza iha lead notisia nian. Narativa Lead notisia nian ne’e mak, “Eis Sekretáriu Jerál partidu KHUNTO José Agostinho da Silva hateten, durante ne’e osan subvensaun públiku partidu KHUNTO nian la ezekuta ba serbisu partidu maibé uza ba interese ba interese pesoál, liuliu lideransa másimu partidu KHUNTO José dos Santos Naimori Bukar uza osan subvensaun publika ne’e hodi aluga nia uma privadu rasik. CI haree katak notísia ne’e nia lead akuzativu (trial by the press) tamba la uza liafuan deskonfia, maibé diretamente dehan “durante ne’e osan subvensaun públiku partidu KHUNTO nian la ezekuta ba serbisu partidu maibé uza ba interese ba interese pesoál, liuliu lideransa másimu partidu KHUNTO José dos Santos Naimori Bukar uza osan subvensaun publika ne’e hodi aluga nia uma privadu rasik, maske iha títulu notisia ne’e uza liafuan deskonfia.

Sitasaun ka kutipan fonte nian mak, “mas durante ne’e orsamentu ne’e ami kumu mutuk de’it iha leten ami la fó ba sira, ha’u-nia pozisaun ida be dehan orsamentu ne’e atu fahe ba estrutura munisipiu inklui ida ne’e mós sai kulpa ha’u nia ida ne’e maka sira atu dezarma hau-nia kompeténsia be atu halo kongresu ne’e. Karik ida ne’e maka ha’u-nia erru, uza osan subvensaun partidu nian lori aluga fali ita-nia uma ha’u dehan ida ne’e labele, karik ida ne’e maka akumuladu husi sira nia pozisaun atu dezarma ha’u-nia kompeténsia ne’ebé kuidadu. Ha’u sira labele obriga ha’u para viola lei, ida uma na’in ida partidu nia ulun nia maka kaer osan lori aluga nia uma. Konselleiru ho ha’u-nia bin prezidente ne’e labele, razaun saida de’it ita justifika la hetan.”

Tuir CI, faktu deklarativa iha fonte nia sitasaun nu’udar parte ida husi faktu jornalizmu, maibé bainhira laiha konfirmasaun ho parte ne’ebé akuzadu, signifika Redasaun GMN TV halo julagamentu ka trial by the press hasoru ema seluk, liuliu sira ne’ebé sai sujetu ba notísia ne’e tanba notísia ne’e bazeia deit ba deklarasaun fonte nian, maibé laiha faktu loloos ne’ebé hatudu katak konselleru másimu partidu Khunto uza sala duni osan subvesaun partidu nian.

Bazeia ba monitorizasaun CI nian, Redasaun GMN TV halo duni konfirmasaun, maibe konfirmasaun ne’e la’ós ho Khunto nia Konselleru másimu, Sr. José Naimori Bucar, maibé ho Deputadu Luis Roberto husi Bankada Khunto iha Parlamentu Nasionál. Aliende ida-ne’e, GMN TV mós halo konfirmasaun ba kazu ida-ne’e liuhusi kobertura ba konferénsia imprensa ne’ebé estrutura Partidu Khunto nian halo iha 26 Fevereiru 2023. Konfirmasaun ne’e halo Vise Prezidente Partidu Khunto, Nicolao Lino. Narativa konfirmasaun iha notísia nia lead mak, “Vise prezidente partidu KHUNTO Nicolau Lino Freitas Belo rejeita deklarasaun husi sekretáriu jerál partidu KHUNTO José Agostinho da Silva, ne’ebé deklara katak osan balun husi subvensaun ba partidu polítiku prezidente KHUNTO utiliza hodi aluga fali nia uma rasik”.

Advertisement

Iha konfirmasaun notisia nian, Redasaun GMN TV enfatiza tan narativa ne’ebé dehan Konselleru Másimu Partidu Khunto nian uza osan subvesaun partidu nian hodi aluga uma. Narativa iha background notísia konfirmasaun nian mak, “antes ne’e sekretáriu jerál partidu KHUNTO hateten, durante ne’e osan subvensaun publiku partidu KHUNTO nian la ezekuta ba servisu partidu maibé uza ba interese pesoál liuliu lideransa másimu partidu José dos Santos Naimori Bukar uza osan ne’e hodi aluga nia uma privadu rasik.” Konfirmasaun ne’e nafatin ho voice Sekertáriu Jerál Partidu Khunto, José Agustinho da Silva. Background Notisia nian mós ho voice ka sitasaun ne’ebé antes ne’e hato’o ona iha notisia primeru. Voice ka sitasaun ne’e mak, “mas durante ne’e orsamentu ne’e ami kumu mutuk de’it iha leten ami la fó ba sira, ha’u-nia pozisaun ida be dehan orsamentu ne’e atu fahe ba estrutura munisipiu inklui ida ne’e mós sai kulpa ha’u nia ida ne’e maka sira atu dezarma hau-nia kompeténsia be atu halo kongresu ne’e. Karik ida ne’e maka ha’u-nia erru, uza osan subvensaun partidu nian lori aluga fali ita-nia uma ha’u dehan ida ne’e labele, karik ida ne’e maka akumuladu husi sira nia pozisaun atu dezarma ha’u-nia kompeténsia ne’ebé kuidadu. Ha’u sira labele obriga ha’u para viola lei, ida uma na’in ida partidu nia ulun nia maka kaer osan lori aluga nia uma. Konselleiru ho ha’u-nia bin prezidente ne’e labele, razaun saida de’it ita justifika la hetan. CI mós haree katak emfatizasaun ka repetisaun ba deklrasaun akuzativa lahó faktu ba ema seluk konsidera hanesan aktu presupostu (prasangka buruk) tamba antes ne’e narativa ne’ebé liga ho akuzasaun sira ne’e mós Sr. José Agusntinho da Silva hato’o iha GMN TV nia Programa Grande Entrevista antes GMN TV halo fali ba notísia.

Konfirmasaun atu halo notisia ida balánsu tenke halo iha tempu hanesan (dalam waktu yang sama) ho objetivu atu evita konkluzaun sedu no konkluzaun sujetivu husi públiku, liuliu liga ho naran di’ak ema nian nomós atu evita aktu violénsia hasoru jornalista no mídia ne’ebé publikasaun ba kazu refere. Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun GMN TV viola Kódigu Étika Pontu 5 tamba halo julgamentu ka trial by the press hasoru ema seluk. Redasaun GMN TV mós viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la halo kofirmasaun ho ema ne’ebé akuzadu ka sai sujetu iha notísia ne’e. 

 

*GMN TV 13 Fevereiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Advertisement

 Notisia  GMN TV, Edisaun 13 Fevereiru 2023, ho títulu Jenerál Reformadu Lere Anan Timur orienta ekipa susesu vota ba CNRT”. Tuir CI nia análize, notísia ne’e títulu la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu nian cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun GMN TV la halo konfirmasaun ho Jenerál Reformadu Lere Anan Timur atu hato’o verasidade kona-ba narativa iha notisia nia títulu ne’ebé dehan Sr. Lere orienta ekipa susesu vota ba CNRT. CI haree katak notisia ne’e títulu sensasionál no lahó atribuisaun fonte iha notisia nia lead, entau sei hamosu konkluzaun sedu no sujetivu husi públiku, liliu le’e-na’in sira ne’ebe le’e deit notísia nia títulu. Narativa ne’ebé mensiona iha notísia nia títulu ne’e nu’udar verasidade parsiál (kebenaran sepihak) husi parte ne’ebé deklara an nu’udar ekipa apoiante Jenerál Reformadu Lere Anan Timur  iha eleisaun prezidensiál tinan 2022.  Atu to’o iha verasidade jornalizmu loloos kona-ba deklarasaun polítika ida-ne’e, Redasaun GMN TV iha obrigasaun étika atu halo konfirmasaun direta ho Sr. Lere Anan Timur nu’udar lider ida iha Partidu Fretilin hodi hato’o nia komentáriu, maibé ida-ne’e la akontese. Konfirmasaun nesesáriu tebes no tenke halo atu evita notisia ne’ebé mosu ho konteúdu propaganda polítika no konkluzaun sedu sujetivu husi públiku. Link notisia: https://www.youtube.com/live/ia-sJlApxFo?feature=share .

CI mós haree katak notisia nia lead mós sensasionál no lahó atribusaun fonte, entau ida-ne’e bele hamosu interpretasaun husi públiku katak Sr. Lere fó duni orientasaun ba ninia eis membru ekipa susesu atu fó votu ba CNRT. Notítisia nia lead mak “eis kandidatu prezidente repúblika jenerál reformadu Lere Anan Timur hatuun ona orientasaun polítka ba militante sira, hodi fó votus ba partidu CNRT ne’ebé lidera husi Kayrala Xanana Gusmão bele manan iha eleisaun parlamentár tinan 2023”. Tuir CI, títulu no lead notisia nian sees husi faktu deklarativu sira fonte nian iha sitasaun. Sitasaun fonte nian mak, “tempu to’o ona ita atu hamriik hamutuk ho maun  boot Kayrala Xanana Gusmão komandante em xefe das FALINTIL atu fó apoiu no reafirma ami nia pozisaun ba iha eleisaun prezidensiál 2023, atu nune’e maun boot Xanana atu lori nafatin Timor nia futuru ba nabilan no moris di’ak. Ita hamutuk ho maun boot atu salva konstituisaun, reforma setór justisa no serbi povu, hadi’a dezenvolvimentu espesiál munisipiu Manatutu.” Redasaun GMN TV mós reforsa narativa sira konteúdu notisia nian liuhusi ending ka background notisia nian. Background notisia  nia mak, “razaun Lere orienta vota CNRT tanba tuir nia, povu Timor-Leste kontinua moris terus tanba ne’e atu rezolve problema hirak ne’e tenke fó apoiu ba partidu CNRT atu nune’e bele lori hikas Kayrala Xanana Gusmão asume hikas kargu Primeiru Ministru.”  CI haree katak konteúdu backgound notisia ne’e kestionavel, la fatuál no la aproriadu tamba laiha ligasaun ho informasaun sira iha pasadu liga ho notisia ne’e, maibé ida-ne’e nu’udar razaun deit atu emfatiza narativa ne’ebé dehan Lere fó ona orientasaun ba nia apoiante sira atu fó votu ba CNRT ne’e nu’udar verasidade ida.

Ho ida-ne’e, CI konklui katak títulu no lead notisia nian ne’e nu’udar interpretasaun sujetivu jornalista nian bazeia ba deklarasaun polítika fonte nian iha konsolidasaun polítika CNRT nian, la’ós sitasaun loloos fonte nian. Iha kontestu publikasaun notisia, Redasaun Redasaun GMN TV la hato’o faktu loloos tuir verasidade jornalizmu no notísia ida-ne’e konsidera hanesan propaganda polítika maske notisia ne’e ho formatu straight news tuir estrutura notisia (piramida terbalik) tamba konteúdu notísia ne’e  rasik mai husi propaganda polítika ne’ebé hato’o iha konsolidasaun polítika CNRT nian ho fonte polítiku hotu deit.

Redasaun GMN TV halo duni konfirmasaun, maibé konfirmasaun ne’e halo loron ida hafoin publikasuan notisia ne’e. Konfirmasaun ne’e rasik Redasaun GMN TV nia notisia sita fali husi programa Grande Entrevista. Títulu notisia konfirmasaun ne’e mak, ““Lere Anan Timur rejeita fó informasaun atu vota ba partidu CNRT”.

Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun GMN TV viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba la hato’o faktu ho loloos no la distingi entre faktu no opiniaun. Redasaun GMN TV mós viola Kóidgu Étika Pontu 6 tamba la Konfirma no verifika informasaun hothotu no respeita sidadaun hotu nia direitu atu hatan.

Advertisement

 

*GMN TV, Domingu 26 Janeiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

 GMN TV,  Edisaun 26 Marsu 2023, ho títulu “Kayrala Xanana Gusmão Hateten Governu Tenta Halakon Relatoriu Sesta Bázika Ne’ebé Oferese Ba Povu”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e la hekerek ho di’ak tuir rekizitu notísia nian no akuzativu no la tane-aas prinsípiu prezensaun inosénsia (azas praduga tak bersalah) tamba diretamente halo akuzasaun hasoru Governu sein uza liafuan deskonfia. Deklarasuan akuzativu fonte nian ne’e, la’ós deit iha notísia nia títulu, maibe mós mosu iha notísia nia lead. Notísia nia lead mak, “Tuir Kayrala Xanana Gusmão durante ne’e governu oferese sesta bázika ba povu, maibé ema barak la hatene programa sesta bázika ne’e gasta ona osan hira, tanba ne’e Xanana Gusmão konsidera governu tenta halakon relatoriu sesta bazika.” Notísia nia link: https://www.youtube.com/live/IFKkglX7FaY?feature=share .

CI mós haree notísia ne’e mós la balánsu tuir prinsípiu jornalizmu universál cover both sides tamba Redasaun GMN TV la halo konfirmasaun ho parte Governu afinál notísia ne’e nia konteúdu akuzativu. Sitasaun fonte Xanana nian mak ,” 2018 to’o 2023 tinan lima de’it governu ida ne’e hasai osan fundu mina rai nian seblas biliaun/onze bilioens oii halo buat barak, sepuluh biliaun iha tinan sanulu la halo buat ida naok de’it osan. Iha tinan lima 2018 to’o 2023 hasai osan husi fundu mina rai mai onze bilioens dolar, mas povu sente di’ak tanbasá? Tanba hetan sesta bazika to’o agora ne’e osan gasta hira oinsá, ita labele hatene tanba horbain ruak sira sunu tiha Estatal ninian, dokumentu sira husi sesta bazika ne’e la iha lakon hotu. Governu ne’e halo di’ak tebtebes tanba fó dua ratus kada familia, ita ba buka tok hatene familia hira maka hetan. Foin daudaauk sira hakarak atu fó lima ratus tanba ida ne’e maka ami mós akompaña hela.”

Advertisement

Tuir loloos, Redasuan GMN TV halo konfirmasaun ho parte Governu, liuliu Ministru Estatal atu hato’o nia respota hodi konfirma akuzasaun refere, nune’e bele hatene verasidade husi deklarasaun akuzativu ne’ebé dehan “ita labele hatene tanba horbain ruak sira sunu tiha Estatal ninian, dokumentu sira husi sesta bazika ne’e la iha lakon hotu.” Etikamente, Redasaun GMN TV tenke halo konfirmasaun ho Governu atu evita konkluzaun sedu husi públiku kona-ba deklarasaun polítika Sr. Xanana nian ne’ebé hato’o iha atividade konsolidasaun polítika partidu CNRT nian iha Fatuhada Dili. Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun GMN TV viola Kódigu Étika Pontu 5 tamba komete trial by the press (halo julgamentu) ba ema seluk ka entidade ruma. Redasaun GMN TV mós viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la halo konfirmasaun parte ne’ebé sai sujetu ba notísia ne’e hodi halo notísa ne’e balánsu.

 

  • RTTL EP

 *RTTL, 22 Fevereiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Notisia  TVTL, Edisaun 22 Fevereiru 2023, ho títulu “Primeiru Ministru Taur Matan Ruak Konsidera Xefe Estadu José Ramos Horta Komete Abuzu Podér”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu nian cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun rttl e.p. (TVTL) la halo konfirmasaun ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta kona-ba deklarasaun Primeriu Ministru Taur Matan Ruak nian iha Aeroportu Internasionál Nicolao Lobato ne’ebé dehan Prezidente Horta orienta nia atu demite diretór SNI husi nia kargu relasiona ho buska no aprensaun iha LM nia rezidénsia iha Loes-Maubara.

Faktu deklarativa ne’e mós mosu iha lead no sitasaun fonte nian iha notisia laran. Notísia nia lead mak, “Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hato’o kestaun ne’e hodi hatan ba orientasaun xefe estadu José Ramos Horta hodi demite diretór Servisu Nasionál Intelijensia relasiona ho buska no aprensan ba arguidu LM iha Loes Liquiça. Aleinde ne’e Prezidente Repúblika mós ameasa atu hapara enkontru semanál ho Primeiru Ministru kuandu la kumpre nia orientasaun. Maibé Matan Ruak konsidera aktu ne’e hanesan abuzu podér tanba la tuir lei ne’ebé regula órgaun sobernu sira” CI haree katak lead notisia ne’e di’ak tamba nu’udar súmariu husi faktu sira ne’ebé fonte hato’o sitasaun ka kutipan notisia nian.

Advertisement

Enkuantu sitasaun fonte nian iha notisia ne’e mak, “Ha’u iha aviaun laran, ha’u responde ba señor Ministru hatete ba Prezidente rua ne’e ha’u simu hotu, denunsia ba públiku no hapara enkontru semanál ho Primeiru-Ministru mós ha’u simu. Sei ida ne’e mandatu Tribunál tanba-saida mak, prezidente fó fali ultimatu ba Primeiru-Ministru ha’u hanoin ida ne’e  abuza poder uitoan, praponténsia oituan husi parte Prezidente da Repúblika  nian ke labele, Prezidente Repúblika orgaun no simbolu nasaun  nian entaun tenke sukat nia komportamentu  hotu ne’e nia sukat  kuidadu loos labele hanesan fali koboiada demais,  iha Timor ne’e la iha ema ida iha lei nia leten inklui Prezidente Repúblika hotuhotu iha lei nia okos, ha’u eis Prezidente ne’ebé ha’u hatene saida mak ha’u koa’lia,  ha’u preokupa oituan mas ita aprende dalaruma sira ne’ebé fó imformasaun ba nain Prezidente fó sala Prezidente emvez rona ho kalma lae, bidu uluk mak entaun hanesan ne’e”

CI haree katak deklarasaun PM TMR nian iha sitasaun ka kutipan notisia nian ne’e nu’udar faktu deklarativu no nu’udar verasidade parsiál (kebenaran sepihak) husi parte ida deit iha notisia laran tamba laiha konfirmasaun parte ne’ebé sai sujetu ba notisia ne’e.  Notisia ne’e mós seidauk to’o iha verasidade no faktu jornalizmu loloos tamba laiha forma evidénsia ida-ne’ebé hatudu katak prezidente repúblika ko’alia duni narativa sira ne’ebé PM TMR hato’o iha aeroportu, entau notisia ne’e husi hela multi-interpretasaun (multi-tafsir) ba públiku. Aliende ida-ne’e, TVTL sita fali faktu deklarativu  balu husi prezidente repúblika ne’ebé antes ne’e nia hato’o liga ho ho SNI no PCIC nia buska no aprensaun ba Longuinhos Monteiro nia uma iha Loes, maibé ne’e la’ós ne’e la’ós rezultadu konfirmasaun no resposta ba PM TMR nia deklarasaun iha Aeroportu Internasionál Nicolao Lobato kona-ba narativa ne’ebé dehan Prezidente fó orientasaun ba nia atu demite SNI nia diretór.

Sitasaun Prezidente Horta nian mak, “Sempre akompaña para haree testemuñu mós ba buat ne’ebé PSIK halo, kolabora ho PSIK para prezidénsia nu’udar komandante supremu das Forsas Armadas i nu’udar prezidente ba Konsellu Superior ba Defeza no Seguransa, ha’u haruka par ba haree hanesan testemuñu tékniku independente la halo buat ida ba haree de’it. Husik sira ko’alia ba loloos husu fali se elementu balun ké marka prezensa iha ne’eba ne’e sira nia mandatu marka prezensa iha ne’eba ka lae, Polísia Militar ba iha ne’eba ne’e sira nia servisu, SNI ba iha ne’eba ne’e sira nia servisu, husu maka ida ne’e.” Maske notisia ne’e seidauk to’o iha verasidade jornalizmu loloos, maibé pelumenus iha esforsu ruma atu halo konfirmasaun ho prezidente repúblika atu fó resposta hodi evita konkluzaun sedu no konkluzaun sujetivu husi husi públiku.

Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun TVTL (rttl.ep) viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la halo konfirmasaun ho parte ne’ebé sai sujetu ba notísia ne’e hodi hatene verasidade husi asuntu ne’ebé Redasaun rttl ep publika liuhusi nia notísia.

  

Advertisement

*RTTL, Kuarta 18 Janeiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

TVTL  nia live dispatch,  Edisaun 18 Janeiru 2023, ho títulu “Ekipa Konjunta Halo Buska iha LM nia Uma iha Fomento” .” Tuir CI nia análize, reporter ba live dispatch ka live reporting kona-ba buska iha LM nia rezidénzia iha Fomento la tuir rekizitu, padraun jornalítiku no prinsípiu jornalizmu tamba reporter la hato’o faktu loloos ba públiku. CI identifika reporter temi sala estatutu (status) LM nian hodi dehan nia LM nu’udar arguidu. Narativa live reporting nian ne’ebé temi sala estatutu LM nian mak, ““ohin iha tuku 3:45 otl, desizaun ikus husi tribunál deside katak liberta totál ba kazu ne’ebé maka arguidu LM ba kazu subar armas iha Loes munisipiu Liuiça, ho desizaun ne’ebé maka tribunal fó sai. Ekipa konjunta to’o ona mai iha arguidu nia rezidensia iha Fomentu Díli hodi halo buska.” Link ba live reporting nian mak ne’e: https://youtu.be/OYvYPf73ukU/.

Estatutu loloos LM nian mak suspeitu, la’ós arguidu tamba kazu pose (kepemilikan) kilat sensitivu ne’e sei iha prosesu investigasaun nia laran, maske ninia prosesu judisiáiru primeiru to’o iha tribunál ona no tribunál fó liberdade ba LM tamba prosesu buska no aprensaun la tuir prosedimentu legál hanesan laiha mandatu buska husi tribunál. Mudansa ba estatutu husi suspeitu ba arguidu ne’e determina husi tribunál bazeia ba faktu no evidénsia sira ne’ebé Ministériu Públiku aprezenta ba tribunál. Karik mak iha evidénsia forte no nia prosesu tuir prosedimentu legál, entaun tribunál sei muda LM nia estatutu husi suspeitu ba arguidu. Bazeia ba faktu sira iha live reporting ne’e, CI konklui katak TVTL viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba la hato’o faktu loloos iha notisia laran. Aleinde Ida-ne’e, notisia ne’e viola Kódigu Étika Pontu 5 tamba la salva guarda prinsípiu prezunsaun inosénsia iha notisia laran.

 

Advertisement
  • The Oekusi Post (TOP)

*TOP, 13 Janeiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Notisia  TOP, Edisaun 13 Janeiru 2023, ho títulu “Xanana Arepende Nomeia Alkatiri  Sai ‘ Mandor’ Ba Projetu ZEEMS”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu nian tamba jornalista hatama nia opiniaun iha notisia laran. Opiniaun jornalista nian ne’e mosu kedas iha lead notisia nian. Narativa opiniaun iha notisia nia lead mak “Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN, Mari Bim  Amude Alkatiri  durante hetan titulu boot ida mak BOM JESTOR ka Jestor di’ak, maibé eis Primeiru- Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão sente arepende tebes bainhira nomeia Alkatiri nu’udar jestor ba projetu pilotu Zona espesiál ba Ekonomia Sosiál no Merkadu  (ZEESM) iha Reijiaun Admistrativa Espesiál Oe-Kusi  Ambeno ( RAEOA), tanba durante jere projetu pilotu ne’e la fó benefisiu sosiál ba povu sira iha Oe-Kusi Ambeno.”

Lead notisia ne’e mós la tuir Kódigu Étika jornalístika Pontu 2 tamba jornalista la konsege distingi faktu no opiniaun iha notisia laran. CI haree katak fraze “títulu bom jestór no Xanana” arepende tebes ne’e nu’udar opiniaun puru jornalista nian, la’ós mai husi fonte ruma.

Aleinde ida-ne’e, notisia ne’e mós mislead tanba konteúdu entre news body ho Titulu no lead laiha relasaun ba malu. Signifika, notisia ne’e, nia atribuisaun titulu no lead la tuir sitasaun ka kutipan fonte imformasaun nian tanba jornalista ka editór hatama nia opiniaun ka interpretasaun sujetivu iha notisia laran. Sitasaun ka kutipan loloos husi fonte  mak “ Iha ne’e tinan hitu, Alkatiri halo de’it Estrada iha Vila, depois mak hakilar dehan  CNRT ukun tinan 10 halo korupsaun boot maibé nia iha ne’e tinan 7 ho osan boot halo de’it mak Estrada oan ne’e iha vila laran tanba ne’e CNRT tenke manan iha ne’e hodi ita hadia”. Link notisia nian mak https://www.oekusipost.com/oe-kusi/1551-xanana-arepende-nomeia-alkatiri-sai-mandor-ba-projetu-zeems .

 

Advertisement

*TOP, 12 Fevereiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

 Notisia  TOP, Edisaun 13 Fevereiru 2023, ho títulu “Lere  “ orienta ona” Nia Apoiante Sira Vota Ba CNRT Iha Eleisaun Parlamentár”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu nian cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun TOP la halo konfirmasaun hodi hatene verasidade loloos kona-ba narativa iha notisia nia títulu ne’ebé dehan Lere orienta nia apoiante sira atu vota ba CNRT. CI haree katak narativa ne’ebé mensiona iha notísia nia títulu ne’e sensasionál no nu’udar verasidade parsiál (kebenaran sepihak) husi parte ne’ebé deklara an nu’udar apoiante Jenerál Reformadu Lere Anan Timur  iha eleisaun prezidensiál tinan 2022.  Atu to’o iha verasidade jornalizmu loloos kona-ba deklarasaun polítika ida-ne’e, Redasaun TOP iha obrigasaun étika atu halo konfirmasaun ho Sr. Lere Anan Timur nu’udar lider ida iha Partidu Fretilin hodi hato’o nia komentáriu, maibé ida-ne’e la akontese. Konfirmasaun nesesáriu tebes no tenke halo atu evita notisia ne’ebé mosu ho konteúdu propaganda polítika. Link notisia: https://www.oekusipost.com/politika/1586-lere-orienta-ona-nia-apointe-sira-vota-ba-cnrt-iha-eleisaun-parlamentar.

Narativa polítika ida-ne’e mós akresenta iha lead notisia nian. Narativa iha notísia nia lead mak mak, “Jenerál reformadu Lere Anan Timur,  hato’o ona orientasaun ba nia eis koordenadór ekipa susesu eleisaun  Prezidensiál iha Munisipiu Manatutu, David Lay hodi organiza apoiu Lere nia tenke vota ba partidu CNRT iha eleisaun Parlamentár 2023  hodi lori hikas nia Komandante  Em Chefe da FALENTIL, Kay Rala Xanana Gusmão fila ba ukun rai ne’e hodi hadia prosesu dezenvolvimentu nasionál no lori povu ba moris di’ak”. Iha fonte haat mak sita iha notísia ida-ne’e, maibé fonte sira ne’e hotu nu’udar militante Partidu CNRT ne’ebé hato’o sira nia deklarasaun polítika iha ambitu konsolidasaun polítika partidu nian iha Manatuto (12/2). Tuir CI, sitasaun ne’e nu’udar faktu ida iha notisia laran maibé seidauk konsidera hanesan lia-loos tamba laiha konfirmasaun ho parte ne’ebé sai sujetu ba notisia ne’e. Iha kontestu publikasaun notisia, Redasaun TOP seidauk to’o iha verasidade jornalizmu loloos no notísia ida-ne’e konsidera hanesan propaganda polítika, maske notisia ne’e ho formatu straight news tuir estrutura notisia (piramida terbalik) tamba konteúdu notísia ne’e  rasik mai husi propaganda polítika ne’ebé hato’o iha konsolidasaun polítika CNRT nian ho fonte polítiku hotu deit. Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun TOP viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la Konfirma no verifika informasaun hothotu no respeita sidadaun hotu nia direitu atu hatan.

 

Advertisement

*TOP, 2 Fevereiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Notisia  TOP, Edisaun 2 Fevereiru 2023, ho títulu “Kompaña Kamarada Hamutuk 22 Manan Ona Projetu Cesta Básica iha Ambeno”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e la hakerek ho di’ak tuir rekizitu, Kódigu Étika no prinsípiu jornalizmu nian tamba jornalista hatama nia opiniaun iha notisia laran. Opiniaun jornalista nian ne’e mosu kedas iha lead títulu no lead notisia nian. Narativa opiniaun iha notisia nia lead mak “Governu rejionál iha reijiuan admistrativu Espesiál Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) anunsia ona komapñia hamutuk 22 maioria husi kamarada FRETILIN sira de’it mak manan  ona konkursu  ba implementasaun projetu koruptu ka projetu Cesta Bázika ho total orsamentu milliaun $U 4”. CI haree katak títulu no lead notisia nian ne’e nu’udar opiniaun jornalista nian tamba laiha fonte ruma mak temi sitasaun notisia ne’e nian. Ezemplu fraze kampaña hamutuk 22 maioria husi kamarada Fretilin sira deit mak manan. Narativa iha fraze ne’e puru opiniaun jornalista nian no la’ós mai husi fonte ruma ou faktu (dadus) ruma ne’ebé temi dehan kampaña 22 iha afiliasaun polítika ruma ho Partidu Fretilin.

 

Aleinde ida-ne’e, opiniaun jornalista nian mosu mós iha paragáfu segundu notisia nian. Fraze opinaun jornalista nian iha parágrafu segundu mak, “Projetu cesta bazika ne’ebé oras ne’e tama ona ba faze datolu nian iha indikasaun forte ba korupsaun, no la iha transparansia maibé instituisaun relevante sira mos labele halo buat ida, tanba situasaun ne’e ligadu ba situasaun impase politika ne’ebé harahun hotu orgaun soberanu sira iha estadu demokrátiku ne’e nia laran  hodi implementadór makaer- ukun  sira mós favorese de’it ba sira nia grupu partidaria, no sakrifika ema inosente no povu inosente sira. Fraze sira iha pargráfu segundu ne’e mós jornalista nia opiniaun tamba la bazeia ba faktu ka sitasaun husi fonte ruma iha notisia ne’e. Iha sorin seluk CI mós haree katak notisia ne’e mós hamosu presupostu (prasangka buruk) no halo julgamentu tamba jornalista akuza ema ka instituisaun seluk lahó ho faktu loloos. Pur ezemplu, narativa ne’ebé dehan, “iha indikasaun forte ba korupsaun no laiha transparensia.” CI haree katak fraze ida-ne’e akuzativu tamba jornalista la aprezenta faktu iha notisia ne’e, pelumenus iha sitasaun husi fonte ruma iha notisia ne’e atu reforsa fraze ka narativa iha paragráfu notisia ne’e, maibé laiha fonte ida mak mensiona fraze ida-ne’e.

Advertisement

Fonte ida deit (single source) mak Redasaun TOP sita iha notisia ne’e. Fonte ne’e mak, Koordenadór Cesta Básica RAEOA Atuál Sekretáriu Rejiaun ba Asuntu Sosiál, Maximiliano Neno. Fonte nia sitasaun iha notisia ne’e mak, “Empreza ne’ebé mak tuir konkursu hamutuk 53 no iha prosesu avaliasaun dokumentu rezultadu kompaña 50 mak liu selesaun no ikus-liu iha kompaña 22 mak sai manan-na’in.”

Sitasaun seluk husi fonte nian ne’e mak, “Cesta Básika ita iha faze anunsiu rezultadu husi konkursu  iha fulan hirak liu ba. Ita anunsiu ona iha semana kotuk liu ba, no sei lorn lima tuir lei aprovisionamentu bainhira iha públikasaun konkursu ba públiku durante loron lima sei hein karik iha reklamasaun husi kompañia sira seluk”. Husi sitasaun rua ne’e, CI la identifika fraze ruma ne’ebé dehan Kompaña Kamarada Hamutuk 22 Manan Ona Projetu Cesta Básica iha Ambeno. Ho ida-ne’e, CI konlkui katak Redasuan TOP viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba la hato’o faktu ho loloos no la distingi entre notisia no opiniaun. Redasaun TOP mós viola Kódigu Étika Pontu 5 tamba halo akuzasuan (trial by the press) hasoru ema ka instituisaun seluk lahó faktu.

 

 

*TOP, Kinta 23 Marsu 2023

Advertisement

*Típu Notísia: Straight News

Notísia  TOP, Edisaun 23 Marsu 2023, ho títulu “Manu –Tolun Nakfera Ona Iha Ponta –Leste, Sei Lori Vitoria Ba CNRT”. Tuir CI nia análize, notísia ne’e notísia ne’e nia títulu mós sensasionál tamba uza liafuan no narativa ne’ebé soke sensu ema nian. CI mós haree katak fraze ka narativa “Sei Lori Vitoria Ba CNRT”ne’e nu’udar opiniaun jornalista ka editór nian ne’ebé konsidera hanesan promosaun (kampaña) ba partidu CNRT nia atividade konsolidasaun polítika iha Munisípiu Lautem tamba fonte la hato’o iha ninia deklarasaun iha sitasaun notísia nian. Notísia nia link: https://www.oekusipost.com/politika/1611-manu-tolun-nakfera-ona-iha-ponta-leste-sei-lori-vitoria-ba-cnrt.

Sitasaun ka kutipan fonte Francisco Monteiro, “Munisipiu Lautem halo tiha ona iistória foun ida, foin lalais ne’e, iha eleisaun Prezidensiál ba ronde dahuluk ita halo nakfera manu-tolun, uluk ita nia maluk sira husi FRETILIN gosta dehan katak, munisipiu tolu ne’e, ema ida labele tama, maibé neineik tama iha Lospalos ona, tanba ne’e ita tenke serbisu didi’ak, se bele to’o rihun 18 ne’e serbisu ita hotu nian.” Bazeia ba fonte nian sitasaun, laiha faktu deklarativu ida mak temi fraze Sei Lori Vitoria Ba CNRT”. Entaun, fraze ka narativa ida-ne’e nu’udar puru opiniaun jornalista nian iha notísia ne’e. Nune’e mós sitasaun segundu husi fonte afiliadu ida, “ Ha’u mai ho objetivu rua, ida hakarak, lori Avo Nana sai Primeiru Ministru dala ida tan, so Avo Nana mak bele lori esperansa, lori dezenvolvimentu ba povu, no rai ida ne’e”. CI haree katak fraze sei Lori Vitoria Ba CNRT la reflete faktu deklarativu loloos iha sitasaun fonte nian. Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun TOP viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba la aprezenta faktu ho loloos iha notísia laran no la distingi entre faktu no opiniaun nomós la independentemente hato’o notísia ba públiku.

 

*TOP, Sabdu 19 Marsu 2023

Advertisement

*Típu Notísia: Straight News

Notísia  TOP, Edisaun 19 Marsu 2023, ho títulu “Lider FRETILIN Agora “ izola” Familia Nicolau Lobato”. Tuir CI nia análize, notísia ne’e la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu universál cover both sides (kobre parte rua) tamba la halo konfirmasaun ho parte Comité Central Fretilin (CCF) atu fó resposta, afinál notísa ne’e akuzativu (trial by the press). Aleinde akuzativu, notísia ne’e nia títulu mós sensasionál tamba uza liafuan izola hodi soke sensu ema nian. CI mós haree katak liafuan izola ne’e nu’udar interpretasaun sujetivu jornalista nian ne’ebé la reflelte faktu deklarativu sira iha sitasaun ka kutipan fonte nian.

Sitasaun fonte nian ne’e mak, “Familia Lobato ha’u hatene katak, iha era (ukun aan ) ikus ne’e la folin ona iha partidu FRETILIN laran, mais keta hanoin katak, (jerasaun Lobato) ami hotu ona ne’e la iha,”. Bainhira haree faktu sira iha sitasaun laran, liafuan izola ne’e la han-malu ho faktu deklarativu sira iha sitasaun laran. Entaun, liafuan izola ne’e nu’udar interpretasaun sujetivu jornalista ka editór nian. Liafuan izola ne’e mós emfatiza iha narativa lead notísia nian. Lead notísia nian mak, “Familia boot saudozu Nicolau dos Reis Lobato, Constantino Lobato kritika hasoru lider partidu FRETILIN  ne’ebé lidera husi sekretariu jerál, Mari Bim Amude Alkatiri no Francisco Guterres Lú Olo ne’ebé dadaun ne’e koko “izola” familia Lobato iha estrutura politika partidu FRETILIN  nian.

Bazeia faktu sira iha notísia ne’e, deklarasaun fonte Constantinho Lobato nian ne’e konsidera nu’udar propaganda polítika ne’ebé hato’o iha ámbitu atividade konsolidasaun polítika Partidu CNRT nian ne’ebé realiza iha Fatubesi, Postu Administrativu Hatulia, Munisípiu Ermera iha 18 Marsu 2023. Tanba ne’e, konfirmasaun notísia nian ne’e tenke halo balánsu atu evita konkluzaun sedu husi públiku no evita konflitu polítika ne’ebé dirije ba violénsia. Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun TOP viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba la hato’o faktu ho rigor no la distingi entre faktu no opinaun. Redasuan TOP mós viola Kódigu Étika Pontu 5 tamba halo julgamentu (trial by the press) iha notísia laran. Aliende ne’e, TOP mós viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la halo konfirmasaun ho parte sira ne’ebé sai sujetu ba notísia ne’e.

 

Advertisement

*TOP, Sabdu 18 Marsu 2023

*Típu Notísia: Straight News

Notísia  TOP, Edisaun 18 Marsu 2023, ho títulu “Injua ona ho Kumu-Liman, Estrutura Fretilin Metinaro Deside Afilia ba CNRT”. Tuir CI nia análize, Notísia ne’e nia títulu sensasionál no provokativu tamba uza liafuan ajetivu ne’ebé soke sensu ema nian. Notísia ne’e mós la hakerek ho di’ak tuir rekizitu, Kódigu Étika no prinsípiu jornalizmu nian tamba jornalista ka editór hatama nia opiniaun iha Notísia laran. Opiniaun jornalista nian ne’e mosu kedas iha títulu no lead Notísia nian. Narativa opiniaun iha Notísia nia lead mak “Partidu FRETILIN Oras ne’e, hala’o hela serbisu maka’as iha teritoriu nasionál ho tema  Lori Naroman Ba Povu, maibé estrutura sira iha baze hahú monu-namtate dadauk ba Partidu CNRT ne’ebé lori tiha ona naroman ba povu iha mandatu governasaun tinan 10 ikus ne’e.” Liafuan injua iha notísia nia títulu ne’e nu’udar puru opiniaun jornalísta ka editór nian, la’ós mai husi fonte ruma iha Notísia laran. Aleinde  ida-ne’e, fraze ka liafuan sira iha notísia nia lead kuaze opiniaun jornalista ka editór nian mak domina. Iha mós fraze ida-ne’ebé konsidera TOP hanesan halo promosaun (kampane terselubung) ba partidu CNRT. Fraze ne’e mak ,” estrutura sira iha baze hahú monu-namtate dadauk ba Partidu CNRT ne’ebé lori tiha ona naroman ba povu iha mandatu governasaun tinan 10 ikus ne’e.” Notísia nia link: https://www.oekusipost.com/politika/1605-injua-ona-ho-kumu-liman-estrutura-fretilin-metinaro-desidi-afilia-ba-cnrt .

CI haree katak notísia nia títulu ho lead sees loos husi faktu deklarativa sira sitasaun ka kutipan Notísia nian. Sitasaun notísia nian mak, “Ha’u nia familia sira uluk iha partidu FRETILIN no Partidu Democratico (PD)  iha Metinaro nia laran hakarak hato’o ami nia bem vindu ba sekretariu jerál Partidu CNRT ne’ebé mai husi Suku Sabuli hodi simu afilia husi familia sira ne’ebé uluk iha FRETILIN no PD ba CNRT. Ami fó apoiu tomak ba Partidu CNRT hodi hetan vitoria iha eleisaun Parlamentár iha loron Domingo, 21.Maiu.2023.” Nune’e mós narativa notísia nian iha paragrafu haat konsidera nu’udar opiniaun ka interpretasaun sujetivu jornalista ka editór nian tamba la han-malu ho faktu deklrativu sira iha sitasaun notísia nian.

Narativa paragrafu da-haat mak, “Militante sira husi FRETILIN no PD hamutuk nain 67 mak deside afilia ona ba partidu CNRT  hodi fó vitoria ba partidu ne’e rasik atu bele Lori Kay Rala Xanana Gusmão fila asume hikas kargu nu’udar Primeiru-Ministru iha Governasaun foun tuir mai. Sitasaun kona-ba narativa paragrafu da-haat mak, “ Ami prontu simu programa CNRT nian, no ami sei hala’o serbisu maka’as atu halo door to door no konvense familia sira iha Partidu Seluk hodi mai hamutuk iha CNRT. Bainhira haree husi sitasaun ne’e laiha fraze ida mak dehan deside afilia ona ba partidu CNRT  hodi fó vitoria ba partidu ne’e rasik atu bele Lori Kay Rala Xanana Gusmão fila asume hikas kargu nu’udar Primeiru-Ministru iha Governasaun foun tuir mai.” Ho ida-ne’e CI konklui katak Redasaun TOP viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba la hato’o faktu ho rigor hodi hatama ninia opiniaun iha Notísia laran nomós la hato’o notísia ho onestu no independente.

Advertisement

 

  • Timor Post

*Timor Post, Segunda 23 Janeiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Timor Post,  Edisaun 23 Janeiru 2023, ho títulu “Xanana Konsidera Alkatiri Traidor Ba Soberania  Nasionál”. Tuir CI nia análize, notisia la tuir rekizitu notisia, prinsípiu jornalizmu cover both sides no Kódigu Étika Jornalítiku tamba ho fonte ida (single source) afinál notisia ne’e ho natureza kontroversiál. Fonte iha notisia ne’e mak Prezidente Partidu CNRT, Kayrala Xanana Gusmão. Sr. Xanana hato’o nia deklarasaun ne’e iha atividade konsolidasaun polítika iha Bobonaro. Narativa ka deklarasaun fonte nian ne’ebé sita iha notisia ne’e mak,” Ami esplika beibeik buat ne’e ba sira, sira akompaña buat ne,e ho didi’ak too nia rohan. Iha Governu FRETILIN Primeiru Ministru, Mari Alkatiri, asina tiha mak haruka ba Nova Yorke atu asina akordu ne’e, entre Timor-Leste no Australia. Mai fali haruka  nia deputadu sira iha bankada FRETILIN  vota kontra tiha, ida ne’e mak ha’u bolu nia traidór, ida ne’e kontra soberania nasionál ne’e. ida ne’e kontra sakrifisiu ne’ebé ita-nia  povu halo durante tinan 24 ne’e.tanba ida ne’e mak atu kardeál fali ka, amu papa fali ka, dehan haruka ha’u ba hasoru Alkatiri hau’u sei la ba hasoru, ó traidor, ha’u sei la hasoru o,”

CI haree katak títulu notisia ne’e mós provokativu tamba tau kedas lifuan traidór iha narativa ka fraze títilu notisia nian (haree fraze titulu notisia iha leten). Entaun, bainhira notisia ne’e la laiha konfirmasaun ho parte ne’ebé sai sejetu ba (akuzadu) iha notisia ne’e, públiku bele halo interpretasaun no halo konkluzaun katak saida mak Prezidente CNRT, Xanana ko’alia iha konsolidasaun polítika ne’e loos. Tanba ne’e, Redasaun Timor Post iha obrigasaun étika atu halo konfirmasaun ba parte ne’ebé mensiona iha notisia ne’e, nune’e halo notisia ne’e sai balánsu. Tuir prinsipiu jornalizmu, notisia ida konsidera balánsu bainhira konfirmasaun ba parte seluk ne’e halo iha tempu hanesan (dalam waktu yang sama) no labele hein konfirmasaun ne’e halo bainhira notisia ne’e publika ona. Ida-ne’e halo atu evita konkluzaun sedu husi públiku tamba dala barak audiénsia le’e deit mak notisia ninia títulu no le’e notisia ne’e nia konteúdu tomak. Maske Redasaun Timor Post notisia ne’e nia ending temi ka dehan,”to’o notisia ne’e hatu’un seidauk hetan konfirmasaun hosi Sekertáriu Jerál Partidu Fretilin, Mari Alkatiri. Notisia nia link mak: : https://timorpost.com/munisipiu/bobonaro-munisipiu/tp-29116/xanana-konsidera-alkatiri-traidor-ba-soberania-nasional/.

Tuir CI nia monitorizasaun, to’o agora Redasaun Timor Post seidauk halo konfirmasaun ho Dr. Mari Alkatiri atu hato’o nia resposta iha notisia ne’e. Ho ida-ne’e, CI konsidera Redasaun Timor Post viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la halo konfirmasaun ho parte ne’ebé sai sujetu ba notisia ne’e.

Advertisement

 

*Timor Post 13 Fevereiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Notisia  Timor Post, Edisaun 13 Fevereiru 2023, ho títulu “Lere Ninia Ekipa Haforsa CNRT”. Tuir CI nia análize, notísia ne’e la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu nian cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun Timor Post la halo konfirmasaun hodi hatene verasidade loloos kona-ba narativa iha notisia nia títulu ne’ebé dehan Lere nia ekipa haforsa CNRT. CI haree katak notisia ne’e títulu sensasionál no lahó atribuisaun fonte, entau sei hamosu konkluzaun sedu no sujetivu hus públiku, liliu le’e-na’in sira ne’ebe le’e deit notísia nia títulu. Narativa ne’ebé mensiona iha notísia nia títulu ne’e nu’udar verasidade parsiál (kebenaran sepihak) husi parte ne’ebé deklara an nu’udar ekipa reforsa Jenerál Reformadu Lere Anan Timur  iha eleisaun prezidensiál tinan 2022.  Atu to’o iha verasidade jornalizmu loloos kona-ba deklarasaun polítika ida-ne’e, Redasaun Timor Post iha obrigasaun étika atu halo konfirmasaun ho Sr. Lere Anan Timur nu’udar lider ida iha Partidu Fretilin hodi hato’o nia komentáriu, maibé ida-ne’e la akontese. Konfirmasaun nesesáriu tebes no tenke halo atu evita notisia ne’ebé mosu ho konteúdu propaganda polítika no konkluzaun sedu sujetivu husi públiku.

CI mós haree katak notisia nia lead mós sensasionál no lahó atribusaun fonte, entau ida-ne’e bele hamosu interpretasaun husi públiku katak Sr. Lere fó duni orientasaun ba ninia eis membru ekipa susesu atu fó votu ba CNRT. Notítisia nia lead mak “koordenadór ekipa susesu Eis kandidatu Prezidente Repúblika Jenerál Reformadu Lere Anan Timur, David Lay  deklara sira simu ona orientasaun politika direita husi Lere, hodi fó votu Vitória ba komandante Em-Xefe- das FALINTIL, Para hadia problema nasaun. Maske lead ne’e nu’udar súmariu ka konkluzaun husi fonte nia sitasaun, maibé bainhira lahó atribuisaun fonte, públiku bele konsidera katak narativa iha lead ne’e nu’udar jornalista nia opiniaun. Sitasaun fonte nian mak ,”

Advertisement

Tuir CI, sitasaun ne’e nu’udar faktu ida iha notisia laran maibé seidauk konsidera hanesan lia-loos tamba laiha konfirmasaun ho parte ne’ebé sai sujetu ba notisia ne’e. Iha kontestu publikasaun notisia, Redasaun Timor Post seidauk to’o iha verasidade jornalizmu loloos no notísia ida-ne’e konsidera hanesan propaganda polítika, maske notisia ne’e ho formatu straight news tuir estrutura notisia (piramida terbalik) tamba konteúdu notísia ne’e  rasik mai husi propaganda polítika ne’ebé hato’o iha konsolidasaun polítika CNRT nian ho fonte polítiku hotu deit. Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun Timor Post viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la Konfirma no verifika informasaun hothotu no respeita sidadaun hotu nia direitu atu hatan.

 

*Timor Post 11 Fevereiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

 Notisia  Timor Post, Edisaun 13 Fevereiru 2023, ho títulu “Baze Fretilin Prepara Vitoria Ba CNRT”. Tuir CI nia análize, títulu ne’e sensationál no la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu nian tamba Redasaun Timor Post la aprezenta faktu loloos iha notisia ne’e. CI haree katak fraze ka narativa báze Fretilin prepara vitoria ba CNRT ne’e nu’udar jornalista nia opiniaun la’ós faktu loloos iha notisia ne’e no la mai husi sitasaun ka kutipan fonte ruma nian. Faktu loloos iha sitasaun fonte ne’ebé pro Partidu CNRT mak,Ami husi karta ida ne’e ba vitótia partidu CNRT 2023, hakarak hato’o lamentasaun relasiona ho grupu ki’ik ida bandu partidu CNRT halo konsolidasaun politiku iha bairru Kintál Boot”.

Advertisement

Enkuantu, sitasaun ka kutipan husi fonte ne’ebé kontra CNRT mak , “Ami komunidade QB (Kintál Boot ) husu ba prezidente CNRT  Kay Rala Xanana Gusmão atu lalika mai iha QB tanba ami komunidade moris ho hakmatek, grupu oan ne’ebé atu konvida ita boot ne’e buka de’it buat rahun (osan) projetu no kargu politiku karik.” Ho sitasaun ne’e rua ne’e, CI haree katak títulu notisia ne’e sees loos husi faktu deklarativu fonte sira nian iha sitasuan laran no laiha fraze ida kona-ba títulu ne’e. Sitasaun sira ne’e mós la’ós mai husi entrevista direta husi jornalista Timor Post nian, maibé bazeia deit ba reportajen SM News nian ne’bé viral iha mídia sosiál. Aliende sensasionál, títulu notisia ne’e mós sei hamosu multi-interpretasaun (multi-tafsir) husi públiku tamba lahó atribuisaun fonte ho looos, entaun públiku hanoin katak títulu notisia ne’e loos bainhira le’e-na’in sira le’e deit nia notisia nia títulu.

Notisia nia lead mak, “Partidu CNRT tuir planu sei tama iha knu’uk partidu Fretilin nian iha bairu Kintál-Boot Suku Santa  Krúz, Dili, hodi halo konsolidasaun partidu nian. Enkuantu mosu ona grupu rua, pro no kontra”. Tuir CI, lead notítisia nian ne’e nu’udar sumáriu husi observasaun ne’ebé Redasaun Timor Post halo bazeia deklasaun sira fonte nian ne’ebé SM News tranzmite iha mídia sosiál (Facebook) ne’ebé virál iha tempu ne’ebá. Nune’e mos narativa iha paragráfu segundu notisia  nian, “Prezensa Partidu CNRT Konsege halo virál iha sosiedade hodi hamosu pro no kontra liga konferensia imprensa rua ne’ebé akontese iha kintál boot, suku Santa Krúz, Postu Admistrativu Nain Feto. Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun Timor Post viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba la hato’o faktu loloos no no rigor nomós la distringi entre faktu ho notisia.

 

*Timor Post, Segunda 27 Marsu 2023

*Típu Notisia: Straight News

Advertisement

GMN TV,  Edisaun 26 Marsu 2023, ho títulu “Xanana Deskonfia Inséndiu Planeadu”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e nia títulu akuzativu (trial by the press) tamba uza liafuan planeadu sein halo konfirmasaun ho parte MAE (Ministériu Estatal). Maske, Redasaun Timor uza liafuan deskonfia atu evita akuzasaun direta, maibé bainhira la halo konfirmasaun ho parte Governu ne’ebé fonte akuza, ida-ne’e nafatin konsidera akuzativu tamba laiha faktu ida hatudu kona-ba planu sunu Coby House MAE nian ne’e. Pelumenus iha rezultadu investigasaun ruma husi parte polísia nian ne’ebé hatudu katak insendiu ne’e planeadu. CI haree katak liafuan planeadu ne’e nu’udar interpretasaun sujetivu ka opiniaun jornalista nian no la’ós faktu deklarativa husi fonte iha sitasaun notisia nian. Sitasaun ka kutipan fonte nian ne’ebé ninia konteúdu akuzativu mak, “Sesta Bázika ita la hatene, se mak simu osan barak liu, ita la hatene, agora sunu tiha ona. Dokumentu sesta bázika nian sunu tiha ona iha ne’ebá, sunu ne’e saida nian, ne’e pasti disengaja.”

Iha mós fonte seluk (fonte husi Bombeiros) ne’ebé sita iha notísia ne’e hodi fó ninia deklarasaun testamoniál no iha mós fonte polísia ne’ebé ko’alia kona-ba investigasaun ne’ebé sira halo kona-ba kazu insendiu ne’e. Sitasaun husi fonte Bombeiros mak, “Ami sai kedas husi ami nia office ona, ami to’o mai ne’e , ahi komesa ho eskala boot ona, entaun ami labele salva dokumentu sira, ami asegura de’it Coby-House sira ne’ebé mak besik hela”. Enkuantu narativa fonte polísia nian mak, “dadaun ne’e forensik iha ona fatin akontesimentu, hodi bele halo ezaminasaun ba fatin akontesimentu, atu bele hatene kauza husi ahi han ne’e tanba saida.” CI haree katak sitasaun no narativa fonte rua ne’e nu’udar informasaun komplementáriu iha notísia laran, maibé la’ós resposta ba akuzasaun ne’ebé fonte Xanana hato’o iha Partidu CNRT nia konsolidasaun polítika. Ho ida-ne’e CI konklui katak Redasaun Timor Post viola Kódigu Étika Pontu 5 tamba halo julgamentu ba ema ka entidade ruma iha notísia laran. Redasaun Timor Post viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la halo konfirmasaun ho parte ne’ebé sai akuzadu iha notísia ne’e.

 

*Timor Post 13 Marsu 2023

*Típu Notisia: Straight News

Advertisement

 Notisia  Timor Post, Edisaun 13 Fevereiru 2023, ho títulu “Mapa Polítika Todan Ba Xanana, FRETILIN Fa’an Troika”. Tuir CI nia análize, títulu ne’e sensationál no la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu nian tamba Redasaun Timor Post la aprezenta faktu loloos iha notisia ne’e. CI haree katak fraze ka narativa iha títulu notisia nian ne’e ne’e nu’udar jornalista nia opiniaun ka jornalista nia interpretasaun sujetivu bazeia ba situasaun polítika railaran no bazeia deit ba fonte nia deklarasaun mamuk, maibé la’ós bazeia faktu ruma hanesan rezultadu survey (levanamentu dadus) ou rezultadu peskiza ruma nian. Narativa ida-ne’e mós reforsa tan iha lead notisia nian, nune’e sei dirije públiku atu halo konkluzaun katak Xanana ho nia partidu CNRT mak sei manan iha eleisaun lejislativa. Notísia nia lead mak, “Klima politika agora dadaun, figura Prezidente Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT-sigla Portugés), Kay Rala Xanana Gusmão, atrai eleitór barak liu, husi indikasaun afiliante kada semana. CI mós haree katak notísia nia lead ne’e nu’udar opinaun ka interpretasaun sujetivu jornalista ka editór nian bazeia rezultadu konsolidasaun polítiku partidu nian. Satan, jornalista uza liafuan adjetivu (kata sifat) hanesan“atrai eleitór barak-liu”. Bainhira jornalista dehan eleitór barak liu, nia tenke prova ho númeru ezatu, la’ós siik deit (halo asumsi) tamba iha produtu jornalístiku jornalista tenke aprezenta faktu, la’ós hato’o opiniaun tamba uza liafuan adjetivu hodi refere buat ruma iha notisia laran, ida-ne’e konsidera nu’udar opiniaun (sujetividade jornalista nian).

Bazeia monitorizasaun CI nian, iha fonte ida deit (single source) mak Timor Post sita, fonte ne’e mak Akadémiku husi Universidade Nacionál Timor Lorosaé (UNTL), Dr. Alexandre Cortereal. Fonte ne’e nia sitasaun mak, “Ita haree partidu polítiku mai ho figura hotu, maibé ita kompara ho figura Xanana aas liu , tanba nia lori funu dezde invasaun indonezia to’o rohan Timor hetan ukun an, ita tenke fiar tanba nia (Xanana) jere funu to’o ohin loron mundu rekoiñese ita nia nasaun atrves ida ne’e”. Fonte Alexandre nia nia sitasaun seluk mak, “Ha’u haree teorikamente ema vota ba figura, ita haree husi indikasaun ema afilia hela de’it tanba gosta figura, ha’u hare figura hotuhotu mais agora povu fiar liu mak Xanana, kuaze ema filia semana semana”. 

CI haree katak akadémiku nia sitasaun rua ne’e nu’udar deklarasaun bazeia deit ba ninia observasaun rasik, maibé la hatudu dadus estatistika ruma nu’udar akadémiku atu prova katak saida mak nia ko’alia ne’e loos, entaun jornalista labele husik deit, nia tenke kestiona (mempertanyakan – (karik ita boot nia deklrasaun ne’e bazeia ba rezultadu pesikza ka survey ruma?), nune’e nia bele aprezenta dadus loloos, la’ós deklarasaun deit ne’ebé sidadaun baibain mós bele halo satan liga ho istória funu nian.

Aleinde ida-ne’e, CI mós identifika notisia ne’e nia narativa ne’ebé konisdera sujetivu. Narativa (la’ós kutipan) mak, “kuandu hare husi mapa politika hahú husi Munisipiu Manatutu tesik mai to’o RAEOA haliis hotu ba lider karismatiku, husi munisipiu Baucau,Vikeke,no lautem porsentu 50 hotueleitor barak hili fgura seluk no balun hili Xanana. Narativa seluk mak, “Etertantu Partidu FRETILIN fa’an troika hanesan mari Bin Amude Alkatiri, Francisco Guterres ‘Lú Olo’ no Lere Anan Timur maibé kompara figura  Xanana, Avo Nana nafatin liu, bazeia ba indikasaun afiliasaun. CI haree katak narativa rua ne’e, la’ós mai husi sitasaun fonte nian, maibé nu’udar interpretasaun sujetivu jornalista ka editór nian bazeia ba deklarasaun ka observasaun fonte nian. Tuir loloos jornalista bele hatama dadus sira liga ho eleisaun anteriór sira hodi refere ba vitoria no progresu ne’ebé Partidu CNRT no Fretilin hetan no atinji iha tempu ne’ebá atu evita sujetividade (subyektifitas jurnalis) mídia no jornalista nian. Ho ida-ne’e, CI konklui katak notísia ne’e la hato’o faktu loloos no CI konsidera Redasaun Timor Post viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba la aprezenta faktu ho rigór no la distingi entre faktu no opniaun iha notísia laran.

 

Advertisement
  • Jornál Independente

*Independente, 23 Fevereiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Notisia  Independente, Edisaun 23 Fevereiru 2023, ho títulu “PR Horta ‘Ameasa’ PM Taur”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu nian cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun Independente la halo konfirmasaun ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta kona-ba deklarasaun Primeriu Ministru Taur Matan Ruak nian iha Aeroportu Internasionál Nicolao Lobato ne’ebé dehan PR Horta ameasa Taur atu ezenora ka demite diretór SNI husi nia kargu relasiona ho buska no aprensaun iha LM nia rezidénsia iha Loes-Maubara.

sitasaun fonte nian mak kona-ba narativa ameasa ne’e mak, “Ha’u iha aviaun laran, ha’u responde ba señor Ministru hatete ba Prezidente rua ne’e ha’u simu hotu, denunsia ba públiku no hapara enkontru semanál ho Primeiru-Ministru mós ha’u simu. Sei ida ne’e mandatu Tribunál tanba-saida mak, prezidente fó fali ultimatu ba Primeiru-Ministru? Ha’u hanoin ida ne’e  abuza poder uitoan, praponténsia oituan husi parte Prezidente da Repúblika  nian ne’ebé tuir loloos labele. Prezidente Repúbika husu atu ezonera tiha diretór SNI, se la hasai mak Prezidente Repúblika sei halo buat rua. Ida denunsia ba públiku, ida deluk hapara enkontru semanál ho Primeiru Ministru.”

CI haree katak deklarasaun PM TMR nian iha sitasaun ka kutipan notisia nian ne’e nu’udar faktu deklarativu no nu’udar verasidade parsiál (kebenaran sepihak) husi parte ida deit iha notisia laran tamba laiha konfirmasaun parte ne’ebé sai sujetu ba notisia ne’e.  Notisia ne’e mós seidauk to’o iha verasidade no faktu jornalizmu loloos tamba laiha forma evidénsia ida-ne’ebé hatudu katak prezidente repúblika ko’alia duni narativa sira ne’ebé PM TMR hato’o iha aeroportu, entau notisia ne’e husi hela multi-interpretasaun (multi-tafsir) ba públiku. Aliende ida-ne’e, Redasaun Independente sita fali faktu deklarativu  balu husi prezidente repúblika ne’ebé antes ne’e nia hato’o liga ho ho SNI no PCIC nia buska no aprensaun ba Longuinhos Monteiro nia uma iha Loes, maibé ne’e la’ós rezultadu konfirmasaun no resposta ba PM TMR nia deklarasaun iha Aeroportu Internasionál Nicolao Lobato kona-ba narativa ne’ebé dehan Prezidente fó orientasaun ba nia atu demite SNI nia diretór.

Sitasaun Prezidente Horta nian antes ne’e mak, “Sim atu ba akompaña atu haree, testemuñu mós ba buat ne’ebé PSIK halo, kolabora ho PSIK para prezidénsia nu’udar komandante supremu das Forsas Armadas i nu’udar prezidente ba Konsellu Superior ba Defeza no Seguransa, ha’u haruka par ba haree hanesan testemuñu tékniku independente la halo buat ida ba haree de’it.” Maske notisia ne’e seidauk to’o iha verasidade jornalizmu loloos, maibé pelumenus iha esforsu ruma atu halo konfirmasaun ho prezidente repúblika atu fó resposta hodi evita konkluzaun sedu no konkluzaun sujetivu husi husi públiku.

Advertisement

Aliende Ida-ne’e, jornalista ka editór mós hatama nia opiniaun iha notisia nia lead. Narativa iha notisia nia lead mak, “kazu asesór Prezidente Repúblika ba asuntu Seguransa, Longuinhos Monteiro, ne’ebé rai kilat iha ninia rezidénsia la’os de’it sai asuntu justisa, maibé tama ona iha kestaun polítika. Ameasa malu entre lider mós hahú akontese.” CI haree katak fraze ,” la’os de’it sai asuntu justisa, maibé tama ona iha kestaun polítika. Ameasa malu entre lider mós hahú akontese ne’e nu’udar opinaiun jornalista nian no ida-ne’e lai mai fonte nia komentáriu ne’ebé hato’o iha sitasaun notisia nian.

Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun Independente viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la halo konfirmasaun ho parte ne’ebé sai sujetu ba notísia ne’e hodi hatene verasidade husi asuntu ne’ebé Redasaun rttl ep publika liuhusi nia notísia. Redasaun Independente mós viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba jornalista ka editór la aprezenta faktu ho loloos no rigor nomós la distingi entre faktu no opiniaun iha notisia laran.

 

*Independente, Kuarta-Feira 15 Fevereiru

*Típu Notisia: Straight News

Advertisement

Independente, Edisaun Kuarta 15 Fereiru 2023 ho títulu “Kazu Abuzu Seksual ba Labarik Kiik, Polisia Kaptura Xanana nia Mane Foun”. Tuir CI nia análize, títulu notísia ne’e sensasionál no akuzativu (trial by the presss) tamba la uza liafuan deskonfia no suspeitu hodi refere ba ema ne’ebé deskonfia komete kazu no halo identifikasaun ba suspeitu nia familia. Bainhira jornalista la uza liafuan deskonfia iha fraze sira iha títulu notisia nian, signifika nia diretamente julga ona ema ne’ebé sai sujetu iha notisia ne’e no hamosu interpretasaun katak ema ne’e envolve duni iha kazu ne’e, afinál prosesu investigasaun foin mak la’o. Aleinde ida-ne’e, jornalista ka editór mós halo interpretasaun sujetivu hodi liga notisia ne’e ho ema ne’ebé laiha ligasaun kazu ne’e hanesan temi iha títulu notísia nian. Pur ezemplu, fraze kazu abuzu seksuál ba labarik kiik, polísia kaptura Xanana nia mane foun. Fraze Xanana nia mane foun ne’e nu’udar identifikasaun ba suspeitu nia familia, ho ida-ne’e ema bele hatene ona sé mak suspeitu ne’e, maske Redasaun Independente uza naran inisiál tamba jeografikamente Dili ne’e kiik, ida-ne’e fasil ba ema atu hatene suspeitu nia identitidade. Entaun, iha kontestu publikasaun notisia ne’e, Redasaun Independente la respeita no tane prinsípiu prezensaun inosénsia (azas praduga tak bersalah) hanesan haktuir iha Kódigu Étika Pontu 5.

Nune’e mós lead notisia nian, Redasaun Independente halo nafatin identifikasaun ba suspeitu nia nia familia, maske familia laiha ligasaun ho kazu ne’e. Narativa lead notisia nian mak, “Polísia Nasionál Timor-Leste kaptura lider nasionál Kayrala Xanana Gusmáo nia mane foun ida ba kazu abuzu seksuál hasoru labarik.” La’ós to’o iha ne’e deit, Redasaun Independente mós halo framing ida iha notisia ne’e nia background kona-ba Sr. Xanana ninia apoiu ba autór pedofilia, Eis-Padre Ricahard Dashbach ne’ebé dadauk ne’e sai kondenadu iha Prizaun Becora. Background notisia nian mak, “entertantu, durante ne’e Xanana Gusmão reasaun pro no kontra iha sosiedade ho nia desizaun defende eis Padre Richard Dashbach ne’ebé tama prizaun tinan 12 tanba komete krime abuzu seksuál labarik iha orfonatu Topu Honis, Rejiaun Administrative Espesiál Oekusi-Ambeno. CI haree katak notisia ne’e nia backgoround laiha relevánsia ho informasaun sira kona-ba kazu ne’e rasik tamba foti fali informasaun sira pasada liga ho kazu Topu Honis. Ho ida-ne’e CI konsidera Redasaun Independente viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba la hato’o faktu ho loloos. Redasaun Independente mós viola Kódigu Étika Pontu 5 tamba halo julgamentu (trial by the press) hasoru ema ka instituisaun seluk.

 

*Independente, Kuarta-Feira 15 Fevereiru

*Típu Notisia: Straight News

Advertisement

Independente, Edisaun Kuarta 15 Fereiru 2023 ho títulu “Deskonfia Naok Motor, Polisia Kaptura Deputadu KHUNTO nia Oan Mane”. Tuir CI nia análize, títulu notísia ne’e sensasionál no akuzativu (trial by the press) tamba halo identifikasaun ba suspeitu nia familia (aman nu’udar deputadu) hanesan temi iha notisia ne’e nia títulu. Maske, jornalista ka editór hato’o ema nia estatutu ho loloos nu’udar suspeitu no uza liafuan deskonfia maibe bainhira jornalista halo indentifikasaun ba familia, ida-ne’e konsidera julgamentu ba familia no suspeitu rasik, maske iha sitasaun ka kutipan notisia nian fonte temi familia nia naran hodi dehan “suspeitu deskonfia Deputadu Luis Roberto nia oan.” Aliende ida-ne’e, laiha atribuisaun fonte iha notísia nia títulu no lead, entaun sei hamosu interpretasaun katak narativa iha títulu ho lead ne’e mai husi jornalista ka editór rasik, la’ós husi fonte ruma.

CI haree katak notísia nia lead nafatin akuzativu tamba laiha atribuisaun fonte hanesan iha títulu notisia nian no nafatin halo identifikasaun ba suspeitu nia familia. Narativa lead notisia nian mak “Eskuadra Dom Aleixo, Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisipiu Dili kaptura deputadu Khunto, Luis Roberto nia oan mane  ho iniasiál LRF ho idade tinan 20 tanba deskonfia naok motor”. Sitasaun ka kutipan fonte nian ne’ebé temi ka identifika suspeitu nia familia mak, “Suspeitu ita identifika ona no deskonfia deputadu Luis Roberto nia oan Mane mak komete kazu naok ema-nia motor ida iha area Taibesi no dadaun ne’e ita asegura ona iha Eskuadra Na’i Feto hodi submete ba prosesu investigasaun.”

 

  • Suara Timor Lorosa’e

*STL, Tersa-Feira 24 Janeiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

STL  Edisaun 24 Janeiru 2023, ho títulu “Alkatiri La Kontribui Soberania Nasionál.”Tuir CI nia análize, notisia ne’e la tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun STL la halo konfirmasaun ho parte ne’ebé sai sujetu ba notisia ne’e.  Maibé, aprezenta de’it fonte ida (Single Source) afinál deklarasaun ne’ebé fonte hato’o iha notísia ne’e ho konteúdu kontroversiál. Fonte ninia sitasaun kona-ba kestaun ne’ebé nia foti mak,  “Ami esplika beibeik buat ne’e ba sira, sira akompaña  buat ne’e ho didiak too nia rohan. Iha Governu FRETILIN Primeiru Ministru Mari Alkatiri asina tiha mak haruka ba Nova Yorke, atu asina akordu ne’e entre Timor-Leste no Australia. Mai fali haruka nia deputadu sira iha bankada FRETILIN vota kontra tiha”.

Advertisement

Tuir loloos, Redasaun STL halo konfirmasaun ho parte Sekertáriu Jerál Partidu Fretilin, Mari Alkatiri atu fó resposta ba deklarasaun polítika Sr. Xanana Gusmão nian iha Partidu CNRT nian atividade konsolidasaun polítika iha Munisípiu Bobonaro hodi halo notisia ne’e balánsu, maibé ida-ne’e la akontese. Konfirmasaun ho parte seluk ne’ebé sai sujetu iha notisia ne’e nesesáriu atu evita konkluzaun sedu no sujetivu husi públiku. Liuliu atu evita sira ne’ebé le’e deit notisia nia títulu hodi halo konkluzaun.

 CI mós haree katak notisia ne’e nia títulu no lead akuzativu tamba laiha atribuisaun fonte. Fonte mosu deit iha paragráfu segundu no paragráfu sira seluk, entau hamosu fali impresaun katak notisia ne’e nia fonte mak jornalista rasik tamba laiha atribusaun fonte iha títulu no lead notisia nian. Narativa lead notisia nian ne’ebé lahó atribuisaun fonte mak, “Sekretariu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri la kontribui ba soberania nasionál tanba orienta deputadu bankada FRETILIN iha uma fukun Parlamentu Nasionál, vota kontra proposta rezolusaun no númeru 2/V (1a) kona-bá ratifikasaun tratadu fronteira maritima entre Timor-Leste ho Australia iha 2019 liu ba”. Ho ida-ne’e, CI konklui katak notisia ne’e viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba Redasaun STL la halo konfirmasaun ho Sr. Mari Alkatiri. Notísia ne’e mós viola Kódigu Étika Pontu 5 tamba la salva guarda prinsípiu prezunsaun inosénsia no halo trial by the press.

 

*STL, 23 Fevereiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Advertisement

Notisia  STL, Edisaun 22 Fevereiru 2023, ho títulu “Horta Labele Kaboiada Kazu Longinhos”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu nian cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun STL la halo konfirmasaun ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta kona-ba deklarasaun Primeiru Ministru Taur Matan Ruak nian iha Aeroportu Internasionál Nicolao Lobato ne’ebé dehan Prezidente Horta Labele Kaboiada Kazu Longinhos no ameasa atu ezonera diretór SNI husi nia kargu.

Notisia ne’e nia lead hahú kedas ho sitasaun ka kutipan fonte nian. Lead nia narativa ho sitasaun mak, “ha’u simu ultimatu rua ne’e hotu, ne’ebé Prezidente Repúblika Horta fó Ida denunsia ba públiku no seluk la iha enkontru semanál entre Prezidente repúblika Horta no Primeiru Ministru Taur, tanba ha’u lakohi Horta Kaboida iha kazu Loes” Dehan Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak. CI haree katak lead notisia ne’e la efetivu tuir rekizitu notisia nian tamba hahú kedas ho sitasaun fonte nian. Tuir loloos relata ho forma reported speech mak foin ho sitasaun ka kutipan fonte nian. 

CI haree katak deklarasaun PM TMR nian iha sitasaun ka lead notisia nian ne’e nu’udar faktu deklarativu no nu’udar verasidade parsiál (kebenaran sepihak) husi parte ida deit iha notisia laran tamba laiha konfirmasaun parte ne’ebé sai sujetu ba notisia ne’e.  Notisia ne’e mós seidauk to’o iha verasidade no faktu jornalizmu loloos tamba laiha forma evidénsia ida-ne’ebé hatudu katak prezidente repúblika ko’alia duni narativa sira ne’ebé PM TMR hato’o iha aeroportu, entau notisia ne’e husi hela multi-interpretasaun (multi-tafsir) ba públiku.

Aliende Ida-ne’e, Redasaun STL mós foti sitasaun Prezidente Horta nian kona-ba prezensa ekipa xefe kaza militár nian iha Longuinhos nia uma iha Loes bainhira ekipa PCIC ba halo buska nu’udar background notisia nian, maibé ida-ne’e la’ós rezultadu konfirmasaun ba Prezidente Horta relasiona ho PM TMR nia deklarasaun iha Aero Portu Internasionál Nicolao Lobato. Narativa sitasaun Dr. Horta nian, mak “Prezidente Repúblika nu’udar komandante supremu forsa armada no prezidente ba Konsellu Superiór Defeza Segunsa (KSDS), ha’u haruka atu ba haree hanesan testamuña tékniku independente la halo buat ida, ba haree deit.”

Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun STL viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la halo konfirmasaun ho parte ne’ebé sai sujetu ba notísia ne’e hodi hatene verasidade husi asuntu ne’ebé Redasaun STL publika liuhusi nia notísia ne’e.

Advertisement

Ida-ne’e mak rezultadu análize ba STL nian, hein katak rezultadu análiza ne’e bele uza tuir nesesidade Conselho de Imprensa nian hodi hatemetin-liu tan independensia polítika redasaun kada kanál mídia iha Timor-Leste. 

 

*STL, 12 Fevereiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Notisia  STL, Edisaun 12 Fevereiru 2023, ho títulu “LAT Orienta Ekipa Susesu Vota Ba CNRT, Lori Xanana Ukun”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu nian cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun STL la halo konfirmasaun hodi hatene verasidade loloos kona-ba narativa iha notisia nia títulu ne’ebé dehan LAT Orienta Ekipa Susesu Vota Ba CNRT, Lori Xanana Ukun . CI haree katak narativa ne’ebé mensiona iha notísia nia títulu ne’e sensasionál no nu’udar verasidade parsiál (kebenaran sepihak) husi parte ne’ebé deklara an nu’udar ekipa susesu Jenerál Reformadu Lere Anan Timur  iha eleisaun prezidensiál tinan 2022.  Atu to’o iha verasidade jornalizmu loloos kona-ba deklarasaun polítika ida-ne’e, Redasaun STL iha obrigasaun étika atu halo konfirmasaun ho Sr. Lere Anan Timur nu’udar lider ida iha Partidu Fretilin hodi hato’o nia komentáriu, maibé ida-ne’e la akontese. Konfirmasaun nesesáriu tebes no tenke halo atu evita notisia ne’ebé mosu ho konteúdu propaganda polítika. Link notisia: https://stlnews.co/politika/lat-orienta-ekipa-susesu-vota-ba-cnrt-lori-xanana-ukun/.

Advertisement

Narativa polítika ida-ne’e mós akresenta iha lead notisia nian. Narativa iha notísia nia lead mak mak, “Eis kandidatu prezidente Repúblika Jenerál reformadu Lere Anan Timur (LAT) hatun ona orientasaun politika ba apoantes sira, hodi fó votu ba partidu CNRT, lideradu Kay Rala Xanana Gusmão bele manan eleisaun Parlamentár 2023”. Iha fonte haat mak sita iha notísia ida-ne’e, maibé fonte sira ne’e hotu nu’udar militante Partidu CNRT ne’ebé hato’o sira nia deklarasaun polítika iha ambitu konsolidasaun polítika partidu nian iha Manatuto (12/2). Sitasaun husi fonte David Lay ne’ebé konsidera an nu’udar ekipa susesu LAT nian mak, “Ami uluk apoiu maun Lere Anan Timur, kandidatu ba Prezidente repúblika 2022-202, konsege hetan votus, depois ba eleisaun segundu volta, ami deside apoia maun José Ramos Horta ba prezidente. Agora ba eleisaun Parlamentár, Pai Lere hateten ninia votus labele soe, atu fó fali ba maun boot Xanana iha eleisaun parlamentár agora”. 

Tuir CI, sitasaun ne’e nu’udar faktu ida iha notisia laran maibé seidauk konsidera hanesan lia-loos tamba laiha konfirmasaun ho parte ne’ebé sai sujetu ba notisia ne’e. Iha kontestu publikasaun notisia, Redasaun STL seidauk to’o iha verasidade jornalizmu loloos no notísia ida-ne’e konsidera hanesan propaganda polítika, maske notisia ne’e ho formatu straight news tuir estrutura notisia (piramida terbalik) tamba konteúdu notísia ne’e  rasik mai husi propaganda polítika ne’ebé hato’o iha konsolidasaun polítika CNRT nian ho fonte polítiku hotu deit. Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun STL viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la Konfirma no verifika informasaun hothotu no respeita sidadaun hotu nia direitu atu hatan.

 

  • Dili Post

*Dili Post, Sesta 13 Janeiru 2023

*Típu Notísia: Straight News

Dili Post Edisaun 8 Marsu 2023, ho títulu “MBX; FRETILIN Peñor  TL Ba Australia.” Tuir CI nia análize, notísia ne’e la tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun Dili Post la halo konfirmasaun ho parte sira ne’ebé sai sujetu ba notísia ne’e, afinál notísia ne’e rasik kontroversiál no aprezenta de’it fonte ida (Single Source.) Tuir loloos, Redasaun Dili Post halo konfirmasaun ho parte Fretilin, Timor GAP, no AMPN tamba fonte Xanana Gusmão temi sira nia naran iha konsolidasaun polítika partidu nian. Aliende ida-ne’e, notísia ne’e nia títulu, la’ós deit sensasionál, maibé mós akuzativu tamba dehan Fretilin Peñor Timor ba Australia, maske ho atribuisaun fonte loloos, maibé bainhira laiha konfirmasaun parte seluk ne’ebé sai sujetu iha notísia ne’ebé konsidera trial by the press no konsidera nu’udar verasidade jornalizmu partiál (kebenaran sepihak).

Advertisement

CI mós haree katak liafuan peñor iha notísia nia títulu nu’udar interpretasaun sujetivu no opiniaun jornalista nian no la’ós mai husi fonte nia deklarasaun iha sitasaun laran. Sitasaun ka kutipan fonte nian, “ Ita ho maluk sira seluk iha 2014, ita lori Australia ba Tribunál 2017 ita manan tiha Australia, ho ema sira hanesan ne’e, maibé governu ida-ne’e hakarak hatama buat sira ne’e. Duni sai tiha nia, eis Prezidente Timor Gap ne’ebé tuir MBX prepara dezde tinan 2005-2006. Duni sai mós Gualdinho ne’ebé kaer AMPM ne’ebé hala’o kontrolu didi’ak, hasai hira, osan tama hira, atu selu ne’ebá hira. Hasai tiha, beik-ten boot rua, mak tu’ur ne’ebá la halo buat ida”.

Sitasaun seluk “Ita preokupa kadoras mai ou lae  tanba beik ten sira tuur ne’ebá, ba mak pasiar, sira sai ko’alia  mais komu beik-ten, sira la hatene atu hetan akordu ho Indonezia, kona-bá Greater Sunrise, kadoras atu mai ida ne’e prezisa hala’o lei Tributaria, Kodigu Mineiru hala’o regras oi-oin  sira la book ida mais agora taka tiha ona sira labele book”. Bazeia ba sitasaun ne’e, CI mós haree katak notísia ne’e ataka pesoál tamba sita momós liafuan beik tein na’in rua. Fraze beik ten na’in rua ne’e refere ba prezidente Timor Gap atuál no prezidente AMPM atuál.  Ho ida-ne’e, CI konsidera Redasaun Dili Post viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba hatama jornalista hatama opiniaun iha notísia laran. Redasaun Dili Post mós viola Kódigu Étika Pontu 5 no Pontu tamba publika notísia ho konteúdu akuzativu no la halo konfirmasaun ho parte sira ne’ebé sai sujetu ba notísia ne’e.

 

  • Hatutan.com

*Hatutan.com, 22 Fevereiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Notisia  Hatutan.com, Edisaun 22 Fevereiru 2023, ho títulu “Buska ba Rezidénsia Longuinhos Primeiru Ministru Simu Asaun Rua husi  Prezidente Repúblika”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e la hakerek ho di’ak tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu nian cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun Hatutan.com la halo konfirmasaun ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta kona-ba deklarasaun Primeriu Ministru Taur Matan Ruak nian iha Aeroportu Internasionál Nicolao Lobato bainhira fila husi nia vizita ofisiál ba Indonézia no Singapura.  TMR nia deklarasaun ne’e relasiona ho Prezidente Repúblika Jose Manuel ramós Horta nia preukupasaun ba kazu buska no apresaun ba Longinhos Monteiro nia uma iha Loes.

Advertisement

Sitasaun fonte nia mak, “Ha’u iha aviaun laran, ha’u responde ba señor Ministru hatete ba Prezidente rua ne’e ha’u simu hotu, denunsia ba públiku no hapara enkontru semanál ho Primeiru-Ministru mós ha’u simu. Sei ida ne’e mandatu Tribunál tanba-saida mak, prezidente fó fali ultimatu ba Primeiru-Ministru ha’u hanoin ida ne’e  abuza poder uitoan, praponténsia oituan husi parte Prezidente da Repúblika  nian ke labele, Prezidente Repúblika orgaun no simbolu nasaun  nian entaun tenke sukat nia komportamentu  hotu ne’e nia sukat  kuidadu loos labele hanesan fali koboiada demais,  iha Timor ne’e la iha ema ida iha lei nia leten inklui Prezidente Repúblika hotuhotu iha lei nia okos, ha’u eis Prezidente ne’ebé ha’u hatene saida mak ha’u koa’lia,  ha’u preokupa oituan mas ita aprende dalaruma sira ne’ebé fó imformasaun ba nain Prezidente fó sala Prezidente emvez rona ho kalma lae, bidu uluk mak entaun hanesan ne’e”.

CI haree katak deklarasaun PM TMR nian iha sitasaun ka kutipan notisia nian ne’e nu’udar faktu deklarativu no nu’udar verasidade parsiál (kebenaran sepihak) husi parte ida deit iha notisia laran tamba laiha konfirmasaun parte ne’ebé sai sujetu ba notisia ne’e.  Notisia ne’e mós seidauk to’o iha verasidade no faktu jornalizmu loloos tamba laiha forma evidénsia ida-ne’ebé hatudu katak prezidente repúblika ko’alia duni narativa sira ne’ebé PM TMR hato’o iha aeroportu, entau notisia ne’e husi hela multi-interpretasaun (multi-tafsir) ba públiku. Aliende ida-ne’e, Hatutan.com aprezenta mós faktu deklarativu balu ne’ebé Prezidente Horta hato’o foin lalais ne’e relasiona ho SNI no PCIC nia buska no aprensaun ba Longuinhos Monteiro nia uma iha Loes, maibé ne’e la’ós rezultadu konfirmasaun no resposta ba PM TMR nia deklarasaun iha Aeroportu Internasionál Nicolao Lobato kona-ba narativa ne’ebé dehan Prezidente fo asaun rua ba PM TMR liga ho buska ba Longinhos nia uma. Dr. Horta nia deklasaun ne’ebé Hatutan sita filafali ne’e mak, “Prezidente Repúblika nu’udar komandate supremu forsas Armada no nu’udar Prezidente Ba Konsellu Superiór Defesa Seguransa (KSDS), ha’u haruka atu ba haree hanesan testamuña tékniku independente la halo buat ida ba haree de’it”. Maske seidauk notisia ne’e seidauk to’o iha verasidade jornalizmu loloos, maibé pelumenus iha esforsu ruma atu halo konfirmasaun ho prezidente repúblika atu evita fó resposta hodi evita konkluzaun sedu no konkluzaun sujetivu husi husi públiku.

Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun Hatutan.com viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la halo konfirmasaun ho parte ne’ebé sai sujetu ba notísia ne’e hodi hatene verasidade husi asuntu ne’ebé Redasaun Hatutan.com publika liuhusi nia notísia.

 

  • Loluwari

*Loluwari, 2 Fevereiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Advertisement

Notisia  Loluwari, Edisaun 2 Fevereiru 2023, ho títulu “Benefisiariu UKL 9 iha Triloka Simu tan Uma Foun husi  PLP, Khunto no Fretilin”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e nia títulu sensasionál no mislead tamba la reflete faktu sira iha notisia nia konteúdu (news body). Notísia ne’e nia títilu mós nu’udar konkluzaun sujetivu (opiniaun) jornalista ka editór nian ne’ebé tendensiozu hodi partidariza polítika Estadu nian kona-ba Uma Kbit Laek (UKL) ba sidadaun sira Triloka-Baucau. Faktu loloos mak UKL ne’e polítika Estadu Timor-Leste nian atu fó uma ba sidadaun kbit laek sira, la’ós pertense ba partidu polítiku tolu ne’ebé temi iha títulu notisia nian. Link notisia: https://loluwari.com/benefisiariu-ukl-9-iha-triloka-simu-tan-uma-foun-husi-plp-khunto-fretilin/.

CI mós haree katak narativa notisia ne’e nia lead mós parte ida husi promosaun ka kampaña ba partidu tolu ne’ebé durante ne’e hamutuk hodi ukun iha governu atuál tamba narativa lead nian ne’e refere ba partidu tolu ne’ebé temi iha notisia nia títulu. Narativa notisia nia lead mak, “Oitavu Governu Konstituisionál, ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, iha nia governasaun ne’ebé forma husi partidu tolu hanesan Partidu Kamanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan ( KHUNTO), Partidu Libertasaun Popular (PLP) no Frenti Revolusionáriu Timor –Leste Independente (FRETILIN), hodi hasai no aprova rezolusaun Governu nian ida ne’ebé hodi tulun familia Vuneravel  no kbi’it laek sira, liu husi Programa Nasionál Desemvolvimentu Suku (PNDS), hanaran Uma Kbi’it Laek (UKL)”. Narativa notisia ida-ne’e nia lead la merese tau iha lead tamba la forte no la atrativu no desizaun ou polítika UKL ne’e Governu halo antes tiha ona iha tinan sira nia laran. Entaun, narativa lead nian ne’e merese tau iha background notisia nian nu’udar parte ida husi dadus notisia nian, la’ós tau iha lead tamba la kontein ho valor notisia (nilai berita) atualidade.

Aleinde Ida-ne’e, CI mós identifika opiniaun jornalista nian iha paragráfu da-toluk notisia nian. Narativa opiniaun jornalista nian ne’e mak, Husi politika governu nian ne’e, mak hatudu realidade ba komunidade sira, liuliu ba benefisiarius sira iha suku Triloka, hamutuk nain sia ne’ebé iha loron 31 fulan janeiru ne’e, ofisialmente estadu entrega ona tan uma foun ba kbi’it laek sira. Narativa ida-ne’e konsidera jornalista ka editór nia interpretasaun sujetivu tamba la mai husi fonte ruma nia sitasaun no sees loos husi fonte sira nia deklarasaun sira iha sitasaun notisia nian. Fonte sira nia sitasaun ka kutipan kona-ba UKL iha notisia ne’e mak hanesan Xefe Suku Triloka, Alexandre da Costa “ Hanesan Autoridade lokál, sente kontente tebes ho programa governu nian ida-ne’e, tanba bele fó benefisiu ba ita nia komunidade sira ne’ebé presiza tebes Estadu nia tulun tanba nu’udar sidadaun ida presiza hela iha uma dignu”.  Enkuantu fonte seluk mak Diretór Jeral Dezelvolvimentu Rurál Admistrasaun ESTATÁL Robertu Guterres, ninia sitasaun mak “Se ida ne’e di’ak ba povu I povu mós di’ak ba ami, Governu se de’it mak mai bele kontinua nafatin, I ba oin mós ita sei tau nafatin osan hodi bele halo hanesan ne’e.” Haree husi faktu sira iha sitasaun ne’e, fonte rua ne’e la deklara katak UKL ne’e mai husi PLP, KHUNTO no Fretilin, maibé sira temi mak Estadu no Governu. Ho ida-ne’e. CI konklui katak Redasaun Loluwari viola Kódigu Étika Pontu 1 no 2 tamba la hato’o faktu loloos no lia-loos ho onestu no independente iha notisia laran.

 

  • Neonmetin

*Neonmetin, Sesta 13 Janeiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

Advertisement

Neonmetin  Edisaun 13 Janeiru 2023, ho títulu “Elizabet La Santsifáz Ho MEJD nia Rekrutamentu Ba Manorin Voluntáriu mosu Diskriminasaun .” Tuir CI nia análize, notisia ne’e la tuir rekizitu no prinsípiu jornalizmu cover both sides (kobre parte rua) tamba Redasaun Neonmetin la halo konfirmasaun ho parte ne’ebé sai sujetu ba notisia ne’e.  Maibé, aprezenta de’it fonte ida (Single Source.) Tuir loloos, Redasaun Neometin halo konfirmasaun ho parte MEJD atu fó resposta kona-ba kestaun ne’ebé fonte refere foti, nune’e públiku bele hatene razaun tanba saida mak ministériu foti desizaun hanesan ne’e.

Fonte ninia sitasaun kona-ba kestaun ne’ebé nia foti mak,“Ami nia preokupasaun kona-bá rekrutamentu  ne’ebé halo husi Ministeriu Edukasaun ba manorin voluntariu. La satisfaz ho rekrutamentu refere, nu’udar manorin voluntáriu  sente deskriminadu tanba, rekrutamentu la halo balansu ba manorin sira ne’ebé hanorin iha eskola privadu no eskola públiku sira maibé fó prioridade liu ba eskola públiku, sente duvida será ke ami sira ne’e sidadaun timor-oan ka lae?No estudante sira ne’ebé ami hanorin sidadaun timor ka lae?,”

CI haree katak fonte ne’e hato’o faktu no verasidade husi ninia parte kona-ba situasaun ne’ebé nia ho nia maluk professor sira hasoru durante ne’e. Maibé, tuir boa prátika jornalizmu no prinsípiu jornalizmu nian komentáriu fonte nian ne’e konsidera nu’udar faktu no verasidade parsiál (kebenaran sepihak). Ho ida-ne’e, CI konsidera Redasaun Neonmetin viola Kódigu Étika Pontu 6 tamba la halo konfirmasaun ho parte MEJD atu fó resposta. Haree notísia nia link: https://neonmetin.info/buletin/2023/01/13/elizabet-la-satisfas-ho-mejd-nia-rekrutamentu-ba-manorin-voluntariu-mosu-diskriminasaun/.

Aleinde ida-ne’e, Redasaun Neonmetin mos la uza liafuan ho loloos tuir notisia nia kontestu. Liafuan ne’ebé uza sala iha notisia ne’e mak “satisfas”.  Liafuan satisfas tuir lian Indonézia dehan “memuaskan”, sinifika nu’udar verbu, entau liafuan ne’ebé tuir loloos uza iha kontestu ne’e mak “satisfeitu”, lian Indonézia dehan “ puas”, nu’udar liafuan adjetivu ka kata sifat. Fraze loloos iha notisia ne’e mak la satisfas (fraze negative). Maske liafuan la satisfas ne’e pronunsia husi fonte, maibé jornalista ka editór mak tenke haree ninia utilizasaun no funsaun loloos tuir ninia “diksi”.

           

Advertisement
  • Guardamor TV

*Guardamor TV, 29 March 2023

*Típu Notisia: Straight News

Notisia  Guardamor tv, Edisaun 29 Marsu 2023, ho títulu“Númeru sorteiu Elpár 2023, CNRT Okupa 12”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e títulu tendensiozu no bias polítika tamba promove deit númeru sorteiu 12 ne’ebé sai nu’udar númeru sorteiu Partidu CNRT nian, enkuantu númeru sorteiu partidu seluk nian tau deit iha “news body”. Aleide ida-ne’e, Redasaun Guardamor tv  mós publika narativa ida husi Reprezentantte Partidu CNRT, Joãozito Viana sein iha sitasaun ka kutipan. Narativa fonte Joãozito nian mak, “Reprezentante Partidu CNRT Joãozito Viana kontente ho númeru sorteiu 12 ba Partidu CNRT tanba númeru ne’e nia konsidera hanesan númeru vitória.” CI haree katak narativa ida-ne’e la mai-husi fonte nia sitasaun, entaun difisil atu prova katak Sr. Joãozito ko’alia duni hanesan ne’e.

Iha mós fonte rua seluk ne’ebé Guardamor tv publika, maibe lahó sira nia sitasaun, maibé ho sira nia narativa deit. Fonte rua ne’e mak Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos no Prezidente CNE, José Agustinho da Costa Belo. Fonte Deolindo dos Santos nia narativa mak, “ho rezultadu ne’e númeru sorteiu ne’e, sei fó koñesimentu ba sidadaun tomak iha rai-laran no rai-liur atu prepara hodi ezerse votu iha loron eleisaun ne’ebé determina ona.” Enkuantu narativa husi fonte José Agusntinho da Costa Belo mak, “Iha fatin hanesan, Prezidente CNE José Agustinho Belo dehan, CNE sei servisu makas hodi fó susesu ba eleisaun parlamentár tinan ne’e.

Ho ida-ne’e, CI haree konklui katak notísia ne’e la hakunu rekizitu no elementu notísia nian tamba laiha sitasaun fonte sira nian, nune’e Redasaun Guardamor tv viola Kódigu Étika Pontu 1 kona-ba hato’o lia-loos. Guardamor tv mós viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba la hato’o faktu loloos no la onestu no la independentemente hato’o informasaun.

 

Advertisement

*Guardamor TV, 20 March 2023

*Típu Notisia: Straight News

Notisia  Guardamor TV, Edisaun 20 Marsu 2023, ho títulu“Hanoin Lisuk: Aviaun A320 Air Timor vs Roo Haksolok”. Tuir CI nia análize, notisia ne’e títulu mislead tamba la reflete faktu no realidade loloos kona-ba aviaun ne’ebé sai foku ba notisia ne’e. Títulu notísia dehan aviaun nia naran mak Air Timor, maibé tuir loloos aviaun nia naran mak Aero Dili, la’ós Air Timor. Aero Timor ne’e flight seluk ne’ebé antes ne’e halo ona operasaun iha Timor-Leste. https://g-rtv.com/blog/vox-pop-aviaun-a320-air-timor-vs-roo-haksolok/3832/notisia/.

Aprezentasaun faktu sala (kesalahan terulang) mós mostu tan iha paragrafu segundu notísia nian. Fraze ka narativa paragrafu segundu ne’ebé repete sala ne’e mak, “Kuandu Aviaun A320 Air Timor to’o ona iha rai Lafaek ida ne’e, simu ho matak malirin, rega ho wee, nu’udar sinal domin, hosi Povu, hosi Éroi sira ne’ebé mate ba rai ne’e, hosi otas ki’ik to’o ferik no katuas, hosi maluk defisiénsia sira. Aleinde ida-ne’e, fraze Aviaun Air Timor mós mosu iha paragrafu kuartu notisia nian. Fraze ne’e mak, “Narativa dahaat notisia ne’e mak, “Tuir Observasaun G-News, sidadaun sira ne’ebé helik án iha rede, iha estrada ninin, hare’e Aviaun Timor, tuun iha aeroportu, sira haklalak, basa liman, no kontente tebes. Balun dehan, parese ne’e mehi.”

CI haree katak notísia ne’e ho formatu feature Vox Pop iha ne’ebé reporter ka jornalista Guardamor TV entrevista komunidade sira atu fó sira nia hanoin kona-ba prezénsa Aviaun Aero Dili ne’e. Ho formatu feature news, entaun notísia ne’e sujetivu uitoan ho anedota balu, maibé iha mós anedota iha notísia ne’ebé konsidera la tuir realidade loloos ne’ebé iha. Ezemplu, ikan duni malu iha tasi laran (tebes ka lae jornalista observa rasik ikan iha tasi laran). Notísia ne’e mós la tau oras ka tempu ne’ebé Aviaun Aero Timor ne’e tuun iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolao Lobato tamba iha narrativa ho anedota temi rai nakaras, maibé la ho ninia oras, entaun faktu kona-ba oras ne’e mislead. Narrativa ka fraze ne’e mak, “Bainhira rai nakaras, manu fuik ai-laran semo lemo, ikan iha tasi duni malu, timor oan husi rai iku to’o rai ulun, husi tasi feto to’o tasi mane, ida-idak hader husi nia mehi kalan nian. Tekiteki, aviaun boot, besi asu makikit Timor  nian, semo husi rai seluk. Tuir loloos, Redasaun Guardamor TV tau ninia oras atu públiku bele hatene loloos rai nakaras ne’e lokraik sá oras tamba tuir faktu loos, aviaun ne’e tuun iha aeroportu iha dader, la’ós lokraik.

Advertisement

Iha parte seluk, notísia nia títulu mós sensasionál no la fokus tamba halo komparasaun ba asuntu rua. Títulu vox Pop: Aviaun A 320 Air Timor vs Roo Haksolok. Tuir CI, títulu notísia ho komparasaun ne’e la tuir elementu (unsur) feature news nian ne’ebé bolu foku (fokus) tamba toka fali buat seluk ne’ebé laiha ligasaun ho asuntu prinsipál ne’ebé notisia ne’e kobre. Ho ida-ne’e, CI konklui katak Redasaun Guardamor TV viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba la hato’o faktu sira ho rigor iha notisia ne’e.

  • SM News

*SM News, segunda-feira 16 and Tersa-feira 17 Janeiru 2023

*Típu Notisia: Straight News

SM News, Edisaun Sesta 16 no 17 Janeiru 2023, kona-ba suspeitu na’in rua ba kazu Elemloi. CI haree katak, SM News nia live reporting (reportajen direta) primeiru ne’e halo relasiona ho kapturasaun ba suspeitu sira ne’ebé deskonfia sona-mate joven Isac Sinarai da Costa iha Elemloi, Delta 3, Dili. Live reporting SM News nian ne’e, reporter Mariano halo observasaun direta ba ambiente no fatin ne’ebé suspeitu na’in rua hasoru inkéritu husi polísia investigasaun nasionál iha Kuartel Jerál Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste. Iha reportajen direta primeru (16/1) ne’e, reporter SMN News la konsege foka suspeitu na’in rua tamba sei iha prosesu in investigasaun nia laran, entau reporter hato’o deit situasaun no ambiente ne’ebé la’o iha kuartel laran.

Iha live reporting ne’e SM News nia reporter hato’o katak suspeitu rua konfirmadu kapturadu husi ekipa konjunta autoridade seguransa nian. Narativa ne’ebé reporter hato’o liga ho liafuan suspeitu konfirmadu kapturadu ne’e mak, “Sidadaun iha Ailemloi kapturadu tiha no dadaun ne’e iha hela komandu polisia Kaikoli Dili. Maluk sira ami atu hatete katak, konfirmadu kapturadu mós la hatene iha ne’ebé. Maluk sira ami nafatin atualiza ba maluk sira katak suspeitu na’in rua deskonfia ba kazu sona sidadaun ida iha Elemloi kapturadu tiha ona suspeitu refere deskonfia kapturadu iha muninsípiu Bobonaro, kapturadu husi ekipa konjunta kompostu husi, Falintil-FDTL Departamentu Informasaun, PNTL, Aranha, no Makikit.”

Bazeia ba narativa sira reportajen SMN News nia ne’e, CI haree katak reportajen ne’ebé dehan suspeitu konfirmadu kapturadu ne’e laiha faktu tamba reporter halo asumsaun (halo asumsi) deit bazeia ba informasaun ne’ebé nia hetan iha terenu sein halo konfirmasaun ho parte PNTL liuhusi entrevista ruma ho investigadór sira ka membru ekipa konjunta ne’ebé kaptura suspeitu na’in rua ne’e. Aleinde ida-ne’e, iha caption live reporting nian, Redasaun SM News hakerek “Polísia kaer dadaun ona autór na’in ba kazu deskonfia sona mate Matebian, Isac Sinarai da Costa iha Elemloi.” Tuir CI, iha narativa caption Redasaun SM News hakerek ne’e akuzativu tamba diretamente uza liafuan autór, la’ós deskonfia nu’udar autór ba kazu omesidu iha Elemloi.

Advertisement

Maske nune’e, bazeia bá CI nia monitorizasaun no análize, Redasaun SMN News foin halo koresaun (retifikasaun) ba reportajen ne’ebé sala iha ninia reportajen loron segundu iha Tersa-Feira (17/1) hodi dehan katak suspeitu nai’n rua ne’e mai iha polísia atu halo identifikasaun deit, la’ós autór prinsipál ba kazu refere. Narativa kona-ba koresaun ne’e mak, “atu informa ba ita boot sira katak, sidadaun nain rua ne’ebé horseik kapturadu, entre fronteira Ermera ho Bobonaro nian la’ós autór prinsipál ba iha kazu sona matebian Isac Sinarai Iha Ailemloi. Tanba ne’e mak sidadaun refere husik fila fali ona livre, hafoin halo identifikasaun. Haree link live streaming atualidade SM News: https://www.facebook.com/Smnewstl/videos/1276897476190067, https://www.facebook.com/Smnewstl/videos/3427476224140364.

Bazeia ba rezultadu análize ne’e, CI konklui katak Redasaun SMN News viola Kódigu Étika Pontu 2 tamba la hato’o informasaun no faktu loloos ba públiku no viola mós Kódigu Étika Jornalístika Pontu 5 tamba la tane-aas prinsípiu prezunsaun inosénsia hodi diretamente dehan sidadaun ne’ebé polísia kaer ne’e nu’udar autór ba kazu refere.

 

Rezultadu adisionál monitorizasaun no análize nian mak hanesan tuir mai ne’e:

  1. CI mós identifika RTTL E.P. nia programa balu repete dalabarak no até fulan no tinan. Programa sira RTTL nian ne’ebé repete mak; Timor-Leste music clip, BBT (bonita-bonito), Ita nia Bainaka, Global Music. Programa Viajen Krokodilu mós repete hela deit. Aleinde ida-ne’e, RTTL E.P. nia programa hanesan Sala Redasaun no Horta Show mós lakon tiha deit iha públiku sein justifikasaun ruma (anunsiu liuhusi running text mós laiha). Programa Eskluzivu mós nia publikasaun la konsistente – dalaruma iha no dalaruma laiha afinál iha grella eziste hela. Programa Kafe Dader mós dalaruma la publika, liuliu iha Janeiru 2023 sein iha informasaun justikadu ruma (haree dadus aneksa). Enkuantu programa foun RTTL E.P. nian mak Esperansa, Programa Labarik, Ain-Fatin, no Haburas Ita Rain.

2. Durante monitorizasaun, CI mós identifika Mídia online SM News la halo prátika jornalizmu loloos tamba durante ne’e sira halo deit mak reportajen direta (live streaming) bá atividade polítika partidaria ne’ebé ninia konteúdu propaganda no to’o ohin loron SM News la hakerek no públika notísia nu’udar haktuir iha ninia estatu editoriál hanesan mídia ne’ebé independente husi influénsia polítika no influénsia ekonómiku.

3. GMN TV; GMN TV durante fulan hirak nia laran la tranzmite ninia programa Dader Di’ak husi kedas iha Outubru 2022 to’o Janeiru sein anúnsiu ruma (running text). Programa ne’e tranzmite filafali iha Fevereiru 2023 no daudauk ne’e kontinua hela (haree dadus iha aneksu). Iha parte seluk GMN TV iha ninia Espasu Komersiál hahú uza ona aprezentadór negósiu nian mak lee konteúdu publisidade (iklan) ne’ebé sira bolu infomersiál (berita berbayar). GMN TV mós barak-liu tranzmite notísia kona-ba partidu polítiku CNRT nian barak liu nu’udar headline news iha espasu Jornál Nasionál no la tau iha ninia espasu komersiál, maske ladún hakunu valór notísia importánsia.

Advertisement

 

Métodu Monitorizasaun, Análize no Téknika Halibur Dadus

Métodu Monitorizasaun ne’ebé uza iha mak:

  1. Lee; ekipa monitorizasaun lee no haree produtu Jornalístika ida-idak ne’ebé publika iha jornál no mídia online sira.
  2. Rona no haree; iha parte ne’e, ekipa monitorizasaun presizamente tenke rona no haree produtu Jornalístiku husi mídia eletróniku sira hanesan rádiu no televizaun atu hetan faktu sira ne’ebé iha.

Tekníka halibur dadus – kolesaun dadus:

  1. Rekolla ka halibur jornál sira no screenshot notísia sira mídia online sira.
  2. Halo peskiza ba referénsia no dokumentu sira ne’ebé presiza.
  3. Halo gravasaun ba notísia no programa sira ne’ebé mídia eletrónika sira, rádiu no televizaun tranzmite.
  4. Iha prosesu monitorizasaun ne’e, ekipa CI uza template ka formatu espesiál ida. Template ne’e ninia konteúdu mak buat tolu importante mak hanesan, konteúdu notísia, prisípiu sira jornalístika nian, aspeitu legál no valor notísia sira[1]Métodu análize
  5. Métodu ne’ebé uza iha análize rezultadu mak “Quantitative no Qualitative in-depth Analysis”. Iha metódu kualitativu, liuliu monitorizasaun rádiu no televizaun, ekipa monitorizasaun sura durasaun ne’ebé kada meiu komunikasaun fó ba kandidatu sira.
  6. Báze ka acuan análize nian. Ekipa CI uza Kódigu Étika Jornalizmu, Lei Komunikasaun Sosiál, matadalan reportajen eleitorál no Prinsípiu Universál Jornalizmu nian hodi halo análize ba produtu jornalistíku ka notísia ne’ebé kanál mídia sira públika.
  7. Ámbitu ka Montorizasaun no análize ba produtu jornalistíku kanál mídia sira limita iha notísia jornál, mídia eletrónika, hanesan rádiu no televizaun nomós mídia online. Kanál mídia sira ne’e mak, RTTL e.p., Ajénsia Notisioza Tatoli, GMN TV, Diário Nacionál, Timor Post, STL, Independente, Tve, Tempo Timor, Neonmetin, Hatutan.com, Lafaeknews no Dili Post, the Oekusi Post, Naunil Mídia, Lolowari, Guardamor tv, no SM News, Sap News, no Media Esperansa.

Rekomendasaun

Bazeia bá rezultadu monitorizaun no análize ida-ne’e, Conselho de Imprensa rekomenda bá

Jornalista no meiu komunikasaun sosiál sira hotu atu nafatin kumpri Lei Komunikasaun Sosial , prinsípiu jornalizmu universál, Matadalan Mídia Sosiál bá Jornalizmu no Kódigu Étika Jornalítika bainhira hala’o knaar loroloron nian.

Advertisement

Ekipa Kobertura Hatutan.com

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Kinta-Feira Santa, Jesus Presta Mensajen Domin no Haraik Aan Molok Husik Hela Mundu

Published

on

Hatutan.com, (28 Marsu 2024), Díli—Sarani Katóliku iha mundu, inklui Timor-Leste, Kinta (28/03/2024), selebra misa Kinta-Feira Santa, hanesan loron dahuluk semana Santa nian, hodi hanoin hikas mensajen partikular Jesus Kristu nian molok Nia husik hela mundu ne’e.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Paspor Timor Leste Terkuat ke-Empat di ASEAN

Published

on

Hatutan.com, (28 Maret 2024), Dili Indeks kekuatan paspor 2024 yang dirilis Henley Passport Index memposisikan paspor Timor Leste atau Republik Demokratik Timor Leste (RDTL) lebih kuat ke-empat di ASEAN dan bertengger di posisi ke-56 perigkat dunia, unggul 10 peringkat dari Indonesia.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Xanana Halo Hela Avaliasaun bá Membru Governu Sira

Published

on

Hatutan.com, (28 Marsu 2024), DíliPrimeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, halo hela avaliasaun bá membru Governu hotu hodi haree dezempeñu servisu membru Governu ida-idak nian.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending