Connect with us
Pakote Ahi

Figura

Memória Santu António de Lisboa “Milagrozu”

Published

on

Hatutan.com, (13 Juñu 2023), Díli—Selebrasaun memória Santu António de Lisboa, konvida sarani sira atu hakribi salan, banati tuir nia hanesan doutór Kreda nian no “Milagrozu”.

Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Díli, Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, SDB.

Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Díli, Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, SDB iha nia omilia selebrasaun memoria Santu António de Lisboa hanesan padroiru iha Parókia Motael, Tersa (13/06/2023) hateten, ema hotu-hotu liu-liu sarani fiar na’in sira hetan konvite atu hafoun fiar no hametin liután esperansa liu hosi hakribi salan hodi moris iha dalan loos no dalan Santu nian.

Lee Mós: Dom Virgílio Husu Timoroan Nia Responsábilidade Kontribui bá Pás

“Santu António konvida sarani fiar-na’in sira atu hafoun hikas fiar, domin, esperansa no karidade liuliu hakribi salan iha moris lorloron nian hodi servi Maromak no maun-alin sira,” Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, hateten.  

Advertisement

Dom Virgílio hatutan, dala barak mosu iha ema nia hanoin, pergunta sira kona-bá oinsá mak ema sarani ida bele hafoun, hametin no haburas fiar, esperansa no domin.

Hatan ba pergunta ne’e, Dom Virgílio dehan, sarani fiar-na’in tenke sai hanesan masin no naroman rai nian, sai masin la’ós atu fó sabór maibé atu konserva mós katak ema tenke sai masin atu fó sabor no sai masin atu konserva hahalok di’ak no murak sira ne’ebé lori valór ba sosiedade.

Santu António hanesan Santu ida ne’ebé haree ema hotu-hotu hanesan, tanba Santu António haree ema hotu-hotu ho matan Maromak nian.

Tanba ne’e, Santu António konvida mós sarani hotu-hotu, atu fó an tomak hodi rona no haklaken maibé ne’e de’it la to’o, presiza hakbesik bá Maromak Nia miserikórdia, hakribiit salan liu hosi Sakramentu konfessa.

Santu António

Advertisement

Prosesaun Santu António de Lisboa iha Parókia Motael, Tersa (13/06/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa.

Hatutan.com halibur hosi fontes oioin deskreve katak, loron 13 Juñu Kreda Katólika selebra memória Santu populár hanesan doutór Kreda nian ne’ebé moris iha Lisboa iha tinan 1195 no mate besik iha sidade Pádua Itália, iha 1231 ne’ebé ikusmai koñesidu nu’udár Santu “António de Lisboa”. Ninia naran Batizmu maka Fernando de Bulhões y Taveira de Azevedo.

Iha tinan 15, nia tama iha orden S. Agostinho nian, estuda Filozofia no Teolojia to’o ordena ba Amu lulik, maibé liu tiha tinan sanulu nia sai Fransiskanu, orden menór S.Francisco de Assis nian.

Mudansa ne’e tanba nia hakarak haklaken Evanjellu ba Musulmanu sira. Nia bá Marrocos, maibé tanba moras António tenke fila no providensialmente nia hasoru “il Poverello di Assisi”, ne’ebé autoriza nia atu hanorin frade sira siénsia sira ne’ebé tulun Irmaun sira moris Santu tuir Evanjellu.

Don espirituál estraordináriu oioin

Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Díli, Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, partisipa iha prosesaun Santu António de Lisboa iha Parókia Motael, Tersa (13/06/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa.

Santu António iha don espirituál estraordináriu oioin. Ninia lian klaru, moos no forte, ninia aparénsia imponente, ninia memória prodijioza, ninia koñesimentu kle’an, aleinde iha espíritu profesia nian no don estraordináriu milagre sira-nian.

“Menino Jesus” mosu ba nia no nia ko’us iha nia liman sira, tanba ne’e mak ninia ilas sira hatudu nia ko’us Kosok-Oan Jezús.

Santu António koñesidu nu’udár santu “milagrozu”. Ninia fama halo milagre kontinua to’o ohin loron. Entre milagre wa’in, milagre famozu ida maka “tesi-kotu ain”.

Advertisement

Iha Pádua, durante momentu hirus to’o raan-nakali ida, foin-sa’e ho naran Leonardo tebe ninia inan rasik no, arrependidu, nia ba konfessa ho Santu António, ne’ebé, atu hatudu ba nia salan ne’e ninia todan, dehan ba nia: “Ain ne’ebé tebe ninia inan rasik merese tesi tiha”. Leonardo halo tuir liafuan sira ne’e no tesi kotu nia ain. Bainhira Santu António rona, nia halo atu joven ne’e nia ain liga metin fali ba ninia isin.

Milagre seluk estraordináriu liu maka “ereje nia kuda-burru”. Ereje albijense ne’e baibain ona diskute malu beibeik ho S. António kona-ba fiar katólika, maibé nunka manán. Nia propoin ba S. António atu hatudu katak Jezús iha duni Óstia Santa:

“Ida-ne’e mak ha’u propoin: iha ha’u-nia uma iha kuda-burru inan ida: ha’u sei sulan nia loron tolu no la fó han, hafoin ha’u sei lori mai prasa ida-ne’e. Entaun, iha ema hotu nia oin, ha’u sei fó du’ut ba nia han. Ita aprezenta ba nia buat ne’ebé ita dehan Jezús Kristu nia isin. Se balada hamlaha ne’e hosi- hahán atu halai ba Maromak ne’e, ne’ebé tuir ita nia doutrina kriatura hotu tenke adora, ha’u sei fiar ho fuan toma Kreda Katólika nia hanorin”.

Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Díli, Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, SDB prezide misa Memória Santu António de Lisboa hanesan padroiru bá Parókia Motael, Tersa (13/06/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa.

Iha loron markadu, ema barak hosi parte hotu-hotu hakonu prasa atu realiza prova boot ne’e. Katóliku sira no ereje sira, hotu-hotu hein.

Frei António selebra Santa Missa ho laran-manas iha kapela ida iha prasa sorin. Lakleur mai ona albijense, dada nia kuda no maluk seluk lori hahán ne’ebé kuda ne’e gosta. Iha momentu ne’e Santu António sai hosi kapela, ho sibóriu ho Santíssimu Sakramentu. S. António ko’alia ba kuda-burru ho lian maka’as:

“Hodi ó-nia Kriadór nia naran ne’ebé maski ha’u la soi, ha’u kaer metin prezente loloos iha ha’u-nia liman, ha’u fó orden, balada kiak: mai lalais hakruuk ho haraik-an iha nia oin. Ereje sira tenke rekoñese katak kriatura hotu hakruuk ba Jezús Kristu, Maromak Kriadór, ne’ebé iha onra atu tun iha altar leten!”

Advertisement

Tempu hanesan, albijense ne’e ta’u duut ne’ebé  kuda gosta iha nia ibun okos, hodi haruka nia han.

Milagre ne’ebé halo hakfodak ema sira ne’ebé haree! Kuda la liga hahán ne’ebé fó ba nia, rona mak Frei António nia lian, balada ne’e hakruuk bainhira rona Jezús Kristu nia naran no hafoin hakneak iha Sakramentu Moris nia oin, hanesan adora nia.

Haree ida-ne’e Katóliku sira haklalak ho entuziazmu enkuantu albijense sira hakfodak iha konfuzaun. Kuda nia na’in mantein ninia liafuan onra nian ne’ebé nia fó ba Santo António, hakribi erejia no sai oan fiél Kreda nian.

Mundu Tomak Nia Santu

Papa Leão XII hanaran Santu António “mundu tomak nia santu”. Ida-ne’e tanba ninia devosaun habelar maka’as, nia sai padroeiru ema kiak sira-nian, la’o rai sira-nian, pedreiru sira-nian. Aleinde ne’e, ema buka Santu António nia tulun atu hetan laen ka feen ida di’ak, ema ruma lakon sasán mós husu ninia intersesaun atu bele hetan filafali.

Advertisement

Santu António serví ninia família fransiskana liuhusi kargu aas iha Orden, to’o mate ho tinan 36  ba moris ida-ne’e no tama iha moris rohan-laek.

Santu António ninia kanonizasaun lais liu iha istória tomak. Papa Gregório IX kanoniza nia la to’o tinan ida ninia mate, iha Pentekostes tinan 1232 nian, ne’ebé monu iha loron 30 Maiu.

Hatais

Iha tradusaun livre balun ne’ebé Hatutan.com sita hosi fontes oioin tradús no intrepreta Santu António nia ilas, ninia hatais reprezenta ninia pretensa  ba ordem Franciscana iha Sékúlu XV, ilas balun hatudu hela Santu António hatais hela Sinza ida, hodi simboliza ema ki’ak no penitente sira.

Hatais kor kafé hatudu ninia fiar loloos iha Jesus Kristo no ninia mate ba moris mundu nian. Hatais ne’e simbolu konsagrasaun ba Maromak, haraik an no pertensa ba órdem relizioju ida.

Advertisement

Kaer Livriñu

Santu António nia ilas, livru mak símbolu ne’ebé antigu liu. Hatudu Evanjellu no Santu António nia matenek hodi sai doutór Igreja nian.

Reprezenta mós pregadór bo’ot ne’ebé halibur ema wa’in tebes ne’ebé rona nia pregasaun. Tanba ninia koñesimentu matenek kona-bá Biblia, Papa Pio IX hanaran nia “Arca do testamento”.

Ema barak nakfilak an no hadame-malu tanba de’it rona nia pregasaun ka haklaken nian no milagre bo’ot, ikan lubun boot ida lolo ulun iha wee fohon bainhira nia prega hela, boot tebes dom pregasaun nian.

Kosok-Oan

Advertisement

Kosok oan Jesus hatudu Santu António nia intimidade ho Kristu. Ema hatudu nia ho maneira oin tolu keta-ketak.

  1. Iha livru Leten ka Biblia Signifika, Santu António haklaken ona Jesus Kristo Nia liafuan ne’ebé hola isin ida. Loos duni Santu António nia sermaun sira hotu ko’alia kona-bá Jesus ho passagem sira Evanjegellu nian. Nia hklaken ho forsa no kbiit Maromak futar lia.
  2. Iha Santu António nia hitin: hatudu intimidade extraordinária Santu António nian ho Jesus. Iha representasaun balun, kosok oan hamaus hela nia oin. Dom sira hotu pregasaun Santu António nian mai hosi intimidade ho Jesus iha orasaun kle’an no iha Eukaristia. Hosi ne’ebá mak hetan matenek tomak no dom sira ne’ebé hatudu iha Santu António.
  3. Hatudu devosaun Santu António Nian ba Virgem Maria. Iha representasaun ida ne’e Santu António mosu ho hahalok adorasaun ba Jesus.

Lírio

Lirio iha Santu António nia ilas, hatudu ninia kastidade no fuan moos. Signifika moos estasaun tinan nian iha ne’ebé Santu mate, veraun iha Hemisfériu norte.

Tonsura

Fuuk ne’ebé koi iha klaran naran tonsura no reprezenta Santu António ninia votu kastidade. Tonsura ne’e mak serimonia reliziiozu ida, iha ne’ebé Bispu koi ema ne’ebé ordena ba primeiru órden nia fuuk.

Tonsura mós hatudu renúnsi ka hahalok hakribi loko an sira no sai hanesan Kristo, ne’ebé hetan korroa liurai nian maibé oferese an hodi serbi ema hotu.

Advertisement

Paun

Paun iha Santu António nia liman mos buat baibain. Reprezenta ninia milagre ida ne’ebé nia halo beibeik bainhira nia sei moris.

Iha obra balun Santu António fahe hela “pão ema kiak sira nian”. Ne’e karaterístika foun liu iha sékulu XIX. Mosu iha tempu ne’ebe hamlaha bo’ot iha Europa.

Tersu

Tersu iha Santu António nia liman hatudu ninia entrega an no devosaun  ba Maromk nia Inan. Santu António hahú mosu ho tersu iha knotak, iha sékulu XVI, atu hatudu katak nia ema mane orasaun na’in ida. Tersu mós halo parte hosi Franciscano sira nia toman hatais.

Advertisement

Kordaun

Kordaun Santu António nia ilas reprezenta ninia votus perpétua.  Kordaun halo parte hosi toman hatais Franciscano sira nian. Nia sintu tali ida ne’ebé iha fukun tolu. Fukun hirak ne’e reprezenta votu obediênsia, Kastidade no moris kiak nian, ne’ebe Franciscano ida idak tenki halo bainhira halo votus perpétua.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Figura

António “Kalohan” Agradese Bá Defeza ho Tribunál Rekursu

Published

on

Hatutan.com, (12 Abríl 2024), Díli-Sekretáriu Jerál Partidu  Demokrátiku (PD),  António da Conceição “Kalohan”  hato’o agradese ua’in bá ekipa defeza ne’ebé fó asisténsia legal bá kazu ne’ebé nia enfrenta no agradese mós bá Tribunál Rekursu (TR) ne’ebé foti desizaun final hodi aboselve nia hosi pena prizaun efetivu tinan-lima (5).

(more…)

Kontinua Le'e

Figura

Sarani Katóliku Prepara ho Ksolok Simu Vizita Papa Francisco Mai Timor

Published

on

Hatutan.com, (11 Abríl 2024), Díli- Reprezentante Santa Sé mai Timor-Leste, Mgr. Marco Sprizzi hateten, sarani fiar na’in sira tenke prepara an ho ksolok no iha esperansa hodi simu vizita Santu Padre Papa Francisco mai Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Figura

Xanana Felisita Luis Montenegro Nu’udár Primeiru-Ministru Portugál

Published

on

Hatutan.com, (04 Abríl 2024), Díli-Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão felisita  Primeiru-Ministru foun Portugál, Luis Montenegro ne’ebé simu tomada de posse iha loron tersa-feira 02 fulan-Abríl 2024 hodi lidera XXIV Governu Konstitusionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending