Hatutan.com, (30 Junu 2023), Díli—Fórum Organizasaun Naun Governamentál (FONGTIL), sujere bá Primeiru Ministru Indijitadu, Kay Rala Xanana Gusmão atu labele involve eis membru Governu sira ne’ebé komete ona kazau korrupsaun no ninia prosesu karik oras ne’e iha ona Tribunál, atu tama iha estrutura IX Governu Konstitusionál.
Liuhosi konferénsia imprénsa, iha Sesta, 30 Juñu 2023, Portavós FONGTIL, Jorge Madeira hateten, FONGTIL nu’udár asosiasaun bá membru ONG lokál, nasionál no internasionál hamutuk 170 ho nia personalidade jurídiku bazeia bá Dekretu-Lei númeru 05/2005, iha loron 03 fulan-agostu.
Lee Mós: Ramos-Horta: Xanana-Taur Hamutuk La Presiza Mediadór
FONGTIL hanesan mós organizasaun sosiedade sívil ida iha Timor-Leste ne’ebé ho nia mandatu haat mak hanesan, Deseminasaun Informasaun, Koordenasaun, Empoderamentu bá membru no halo Advokasia.
FONGTIL husu bá Primeiru Ministru indijitadu, atu asegura ninia membru governu konstitusionál da-sia, lívre hosi krime korrupsaun.
“Ida, FONGTIL husu bá Primeiru Ministru indijitadu bá membru governu konstitusionál da-sia, lívre hosi alegasaun krime korupsaun, no esklui sira ne’ebé kondenadu ona bá krime sira ho natureza korupsaun hosi Tribunál, atu tane-aas prinsipiu Estadu direitu demokratiku,”Portavós FONGTIL, Jorge Madeira hateten liuhosi konferénsia imprensa iha kna’ar fatin Caicoli, Sesta (30/06/2023).
Kompromisiu Estadu kona-bá kombate korrupsaun no promove boa-governasaun, tuir espetativa publiku.
FONGTIL observa katak, Estadu Timor-Leste manifesta vontade boot atu kombate korrupsaun no promove boa governasaun, iha dékada sira ikus ne’e, maski dezafiu barak liu iha oin no presiza hametin forsa politika hotu-hotu atu asegura no hametin esforsu hirak ne’e.
Tanba, esforsu hirak ne’e bele haree limite liuhosi introdusan Lei númeru 07/2020, kona-bá medida sira bá prevensaun no kombate korrupsaun nian, ne’ebé fó enfaze bá medida prevensaun no alende medida respetativu bá investigasaun kriminál nian.
Lei ne’e hatudu matadalan hirak ne’ebé ko’alia momós kona-bá nesesidade inklui prosedimentu hirak ne’ebé adekuadu bá selesaun bá ema hirak ne’ebé atu okupa kargu públiku sira.
Partikularmente iha artigu 66 Lei referidu define no limite kona-bá ajente públiku sira ne’ebé kondenadu definitivu ka krime korrupsaun, proibe atu asume kargu públiku sira durante periudu temporáriu bá tinan 5 to’o 10.
“Embora, seidauk iha lista definitivu bá kompozisaun membru governu konstitusionál da-sia nian, maibé, sira ne’ebé sirkula, atraves hosi média no Plataforma sosiál, hatudu preukupasaun sériu bá FONGTIL, no bá públiku tanba lista hirak ne’e inklui mós figura balu ne’ebé antes ne’e hasoru ona prosesu iha Tribunál, no kondenadu tanba partisipasaun iha krime sira ho natureza korupsaun,” Jorge Madeira esplika..
FONGTIL apresia deklarasaun Primeiru Ministru indijitadu ne’ebé afirma katak sei halo avaliasaun regular bá dezempeñu no produtividade membru governu sira, atu demite bainhira la hatudu progressu, no laiha kapasidade atu diríje no lidera, no kapasidade atu dezeña planeamentu no investimentu iha programa sira governu nian.
Maibé, FOGNTIL enkoraza no insiste Primeiru Ministru indijitadu, atu taes didi’ak membru governu sira ne’ebé asume kargu ne’e iha integridade atu bele manán konfiasa hodi bele hetan autoridade politika no morál sufisiente, hodi orienta no diríje superviziona ninia subordinadu sira, iha ministériu ne’ebé nia lidera.
Tuir Jorge Madeira, bainhira membru governu ida maka komete no hasoru ona prosesu judisiáriu, sá tán bá kazu sira ne’ebé ho natureza korupsaun, naturalmente, ema ne’e sei lakon ninia autoridade, hodi orienta ninia subordinadu sira.
Portavós FONGTIL ne’e mós husu bá Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta atu promove diálogu permanente no duru ho Primeiru Ministru hodi bele hetan solusaun ideal bá lista membru governu sira.
FONGTIL mós husu bá governu da-sia atu bele tau mós prioridade bá seitór importante sira hanesan edukasaun, saúde, agrikultura, no infra-estrutura bázika.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres